Zekat i sadekatu-l-fitr – prilika za uvećanje imetka, njegov berićet i nagradu kod Gospodara
Jezičko značenje riječi zekat je čišćenje, razvoj, berićet, rast, a terminološki označava određeni dio imovine koji se treba izdvojiti po naredbi Uzvišenog Allaha dž.š. određenim kategorijama u društvu. Zekat je jedan od pet temelja vjere Islama, a njegova obaveza ustanovljena je Kur’anom, Sunnetom i konsenzusom učenjaka. Spada u red materijalnih ibadeta.Njegovo davanje uvećava i čisti imetak, ali i čisti dušu onome ko ga daje.
Iako je naređen još u Meki, u formi čina za koji slijedi nagrada kod Gospodara, kao i sticanja osjećaja međusobne solidarnosti, zekat kao stroga vjerska obaveza naređen je druge godine po Hidžri, u Medini riječima Uzvišenog Allaha dž.š.: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih zaista smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.“ (At-Tawba 103.)
Vezivanjem zekata uz namaz Kur’an nedvosmisleno podvlači ulogu zekata i veže ga uz duhovni rast vjernika: „I molitvu obavljajte i zekat dajite,a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha, jer Allah dobro vidi ono što radite.“ (Al-Baqara 110)
Poslanik a.s. također veli: „Zaista se pravo na život i imovinu zasniva na izvršenju obaveza, a obaveza koja se nalazi u imovini je zekat.“ (Buhari) Također podstiče: „Davanje zekata neće nikada umanjiti imetak.“ (Taberani) Zanijekati obaveznost zekata izvodi iz vjere, a njegovo neizvršavanje, kada se za to steknu uslovi, rezultira gubljenjem berićeta u imetku, Allahovom srdžbom i kaznom na budućem svijetu.
Iako se riječ sadaka veže kao sinonim riječi zekat, kao i da zekat sadrži brigu o siramašnim, ubogim, nemoćnim, sasvim je pogrešno ova dva pojma izjednačavati.
Razlika između zekata i milostinje (kod nas sadaka) leži u nekoliko činjenica od kojih bi se mogle istaknuti sljedeće; – zekat je stroga islamska obaveza (farz) sa jasno preciziranim iznosima davanja, dok je sadaka dobrovoljno davanje siromašnim ljudima u bilo kojem iznosu, zekat se izdvaja i daje u fond bejtul-mal, dok se sadaka može izdvajati prema slobodnoj procjeni onoga koji je daje, zekat se daje u određeno vrijeme, tj. nakon protoka godinu dana od momenta posjedovanja nisaba, a sadaka se daje u bilo koje vrijeme.
Prikupljanje zekata je obaveza ulu-l-emra, vrhovne islamske vlasti ili u našem slučaju najvišeg rukovodstva zajednice muslimana. Sredstva od zekata, na temelju prakse Allahovog poslanika a.s. se prikupljaju u zajednički fond bejtu-l-mal, a nakon toga ulu-l-emr, na temelju kur’anskog teksta vrši raspodjelu zekata, vodeći računa o najugroženijim kategorijama u društvu, kao i o interesima zajednice muslimana.
Zekat je propisan pametnom, punoljetnom, slobodnom muslimanu i muslimanki koji posjeduju nisab, određenu količinu imovine. Da bi imovina podlijegala obavezi zekata treba ispunjavati sljedeće uslove:
- Da dostiže nisab – Zekat nije propisan na svu imovinu nego na određenu količinu koja se naziva nisabom. U hadisima Poslanik a.s. kaže da se zekat ne daje na manje od pet deva, manje od četrdeset ovaca, manje od dvjesto srebrenih dirhema, manje od dvadeset zlatnih dinara.
- Da pregodini- Godina se računa 12 mjeseci hidžretskog kalendara.
- Da je u potpunom vlasništvu – To znači da je imovina u rukama vlasnika i na nju se ne veže nečije pravo, s njom raspolaže po slobodnoj volji, izboru i koristi koja mu dolazi.
- Da je podložna uvećanju i razmnožavanju – To znači da vlasniku donosi zaradu i korist, prinos i profit ili da općenito ima moć rasta i povećanja.
- Da je višak u odnosu na osnovne potrebe – Pod osnovnim potrebama podrazumijeva se ono što je čovjeku neophodno od jela, pića, stanovanja, sredstava za rad i općenito pristojan životni standard. Na to upućuju Allahove riječi: „Pitaju te šta će udjeljivati. Reci „El-Afv““ . (El-Bekare 219.) Ibn Abas je rekao „El-Afv“ je višak koji ostane iza tvoje porodice.
Zekat se može davati tokom cijele godine mada značajan broj muslimana ovu obavezu izvršava u toku Ramazana, što zbog uvećanja nagrade za izvršavanje ibadeta u Ramazanu, što zbog lakšeg određivanja početka i kraja Hidžretske godine. Zekat se daje na sljedeću imovinu:
- Zlato, srebro, novac i trgovačka roba, dionice, vrijednosni papiri
- Živa stoka, ovce, koze, krave, deve
- Poljoprivredni proizvodi
- Rude i rudna bogatstva
Visina nisaba zlata je 91,6 g, srebra 641,5 g, a za novac, trgovačku robu, dionice i vrijednosne papire se određuje iznosom nisaba zlata ili srebra. Nisab za stoku ovisi o vrsti stoke, njenom boravku na otvorenom, kao i razlozima uzgoja stoke. Nisab na poljoprivredne proizvode, prema Hanefijskom mezhebu ne postoji, jer se daje 10% ili ili 5 %, ovisno o navodnjavanju ili ne, na sve poljoprivredne proizvode.
Zekat se ne daje na haram imovinu, kao što je imovina stečena pljačkom, krađom, prevarom, mitom, kamatom i dr. Također pod obavezu zekata ne potpada imovina bez jasnog vlasnika, kao npr. državna ili vakufska imovina.
U suri At-Tawba u ajetu 60. Uzvišeni Allah je najbrojao kategorije kojima pripada zekat: „Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i mudar je.“
Organiziranje prikupljanja zekata spada u nadležnost islamskih organa ili vjerskih organa Islamske zajednice, kao što je slučaj kod nas. Premda je naređen kao individualni ibadestki čin, zekat se u potpunosti tek ostvaruje u institucionalnoj brizi kroz fond bejtu-l-mal. Islamska zajednica je u našim uslovima preuzela emanet prikupljanja zekata i Sadekatu-l-Fitra u bejtu-l-mal.
Vodeći brigu o prioritetima kao i realnim potrebama zajednice muslimana ona vrši distribuciju sredstava poštujući principe šerijatske utemeljenosti, zajedničkog odlučivanja i transparentnosti. Putem svojih organa, Rijaseta, Vijeća muftija i Sabora Islamske zajednice, vrši se odgovorno i krajnje savjesno postupanje sa sredstvima koja se nalaze u bejtu-l-malu, kao i zadovoljenju potreba u interesu očuvanja emaneta vjere, i brige prema najugroženijim kategorijama u društvu.
Zekat se ne može dati nemuslimanima, svojim direktnim precima (roditeljima, djedovima, nenama) kao ni direktnim potomcima (sinovi, unuci). Također se ne može dati poremećenoj, niti imućnoj osobi.
Šta je sadekatu-l-fitr?
Sadekatu-l-fitr je ibadet imovinskog karaktera koji se izvršava tokom mjeseca ramazana na način da se izdvoji imovina u vrijednosti jednodnevne ishrane čovjeka za svakog člana porodice u fond Bejtul-mal u koji se daju i sredstva zekata. Naziva se još i zekatom tijela, jer se izdvaja za svakog lično, a njegovo izdvajanje je vadžib.
Predajući se u toku ramazana učenju Kur’ana, namazu, postu, vjernik ojačava svoju dušu i snaži svoj karakter, ali i dolazi u prilike da pogriješi, posebno neprimjerenim govorom u toku mubarek mjeseca. Sadekatu-l-fitr ima ulogu da postača očisti od tih manjkavosti.
Sadekatu-l-fitr se izdvaja u zadnjoj trećini ramazana, a prije klanjanja Bajram namaza. Izdvajanje nakon bajrama se tretira kao obična sadaka.
Izdvajanjem zekata i sadekatu-l-fitra, ali i čestim davanjem sadake, vjernik čisti svoj imetak, čisti svoju dušu, snaži osjećaj solidarnosti u društvu, ali i čuva svoju zajednicu, učestvuje i brine da emanet vjere bude prenesen na buduće generacije.
Gdje i kako izvršiti uplatu zekata i sadekatu-l-fitra?
Uplate zekata i sadekatu-l-fitra u Bosni i Hercegovini i dijaspori u fond bejtu-l-mal se realizira putem posebnih blokova za zekat i sadekatu-l-fitr.
Zekat i sadekatu-l-fitr se može uplatiti u svim džamijama i medžlisima Islamske zajednice u BiH i dijaspori putem blokova ili putem transakcijskog računa Rijaseta Islamske zajednice u BiH:
Bosna Bank International d.d. Sarajevo, broj računa 1410010000274481, sa naznakom: Uplata za zekat, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Uplate se mogu vršiti i online putem na ovom LINKU.
Akos.ba