Zanimljivi psihološki efekti
Efekat posmatrača
Efekat posmatrača ukazuje na pojavu da što što je veći broj ljudi koji posmatra neku nesreću, manja je vjerovatnoća da će neko priteći u pomoć. Što je veći broj prisutnih posmatrača, manje će ljudi biti spremno da pomogne, jer svi misle da će neko drugi da priskoči. Ovaj efekat je prilično poznat u nauci. Stoga kada primjetite da je nekome potrebna pomoć, nemojte da čekate da još neko reaguje.
Efekat kiselog grožđa
Efekat opisuje tendenciju da kada nam je nešto teško dostupno, onda to manje i želimo da postignemo. Privlačniji su nam ciljevi za koje znamo da možemo da ih ostvarimo. Prilično je čest, mada ga ljudi često nisu svjesni.
Pigmalion efekat
Pigmalion efekat se drugačije naziva i efekat autosugestije. Predrasude i očekivanja od neke osobe se, na kraju, zaista i ostvare. Na primjer, predrasude nastavnika, često utiču na uspjeh djece. Što se više djeca hvale kao uspješna i pametna, ona zaista i budu takva. Naravno, dešava se i obrnuto. Eksperimeni vršeni među američkim osnovcima, na primjer, su dokazali, da ako se djeca projsečne inteligencije, hvale kao ona sa natprosječnom, ona s vremenom, počnu da pokazuju natprosječne rezultate.
Zeigarnik efekat
Ljudi su više skloni da pamte nedovršene događaje ili aktivnosti na kojima su stali do pola. Kada neka aktivnost nije završena, onda se u ljudima stvara napetost, koja uzrokuje da im te aktivnosti bolje ostanu u sjećanju. Studenti, koji često prekidaju učenje nevezanim akivnostima, kao što je igranje igrica, bolje pamte. Ovaj trik često koriste serije, koje se često prekidaju kod najzanimljivijih scena.
Halo efekat
Češće poznat kao efekat prvog utiska, halo efekat objašnjava pojavu da ljudi često donose sud o nečijem karakteru na osnovu sveopštog (prvog) utiska. Zato često smatramo da osobe koje prijatno izgledaju, ili su lijepo obučene, imaju dobar karakter, iako ove dvije stvari realno nemaju veze.
Efekat publike
Ljudsko ponašanje često zavisi i od prisutne publike, iako je ta publika pasivna. Ovaj efekat se uvijek mora uzimati u obzir prilikom eksperimenata. Ljudi se drugačije ponašaju u zavisnosti od toga da li su sami, među nepoznatim osobama, poznanicima, muškarcima, ženama ili slično. Na primjer, muškarcima se mijenja ponašanje ako se u prisustvu nalaze privlačne žene, radnici se drugačije ponašaju kada šef nije tu i slično. Slijedeći put kada ne možete da objasnite svoje ponašanje na nekom događaju, prisjetite se ko je sve bio prisutan. Možda je to dovoljno objašnjenje.