Zajimović: Vratili smo povjerenje u vakuf kao trajno dobro

Ovom vrlo značajnom organizacionom jedinicom Islamske zajednice upravlja hfz. dr. Senaid Zajimović, koji je za Preporod.info govorio o realiziranim, aktuelnim i budućim vakufskim projektima, strategiji razvoja vakufa u narednih deset godina, te, između ostalog, o stalnoj borbi za povrat oduzete vakufske imovine. 

Hafiz Zajimović posebno ističe da je za ostvarene rezultate ključna bila podrška Rijaseta Islamske zajednice, koja je bila najjači vjetar u jedra u činjenju društvenog dobra. Posebno je ukazao na podršku, kako sadašnjeg reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića, tako i njegovog prethodnika dr. Mustafa-ef. Cerića. 

– Ponosni smo na činjenicu da je danas vakuf itekako prisutan u društvu i da je u nekim sredinama nezaobilazan faktor razvoja lokalne zajednice. U proteklom periodu nastojali smo vratiti vakuf u svaki segment društva i svaki oblik organizacije i rada Islamske zajednice u BiH. Radi se o aktivnosti koja je od reosnivanja Vakufske direkcije provođena kontinuirano u proteklih 27 godina.

Naša generacija će svojim djelovanjem na oživljavanju termina i instituta vakufa biti upamćena kao generacija koja je nakon praktičnog i pravno-formalno uredila ovo pitanje u normativno pravnim aktima Islamske zajednice, a potom kroz Zakon o pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica ovaj institut uvela u predvorje pravnog sistema naše države.

Pred nama su velike i značajne pravne bitke dok se vakuf u konačnici ne nađe u svim imovinsko-pravnim zakonima ove države kao što svoje mjesto imaju fondacije, zadužbine, legati i drugi slični instituti – kazao je Zajimović. 

Ukazao je da je nekoliko godina unazad vakuf postao redovna tema naučnih skupova, okruglih stolova, tribina, predavanja i obilježavanja značajnih vjersko-kulturnih datuma. 

– Naše kulturno-historijsko naslijeđe očuvano kroz Gazi Husrev-begov, Behram-begov, Elči Ibrahim-pašin, Karađoz-begov i druge institute vakufa svojim postojanjem i aktuelnošću je nešto čime se ne mogu pohvaliti mnoge muslimanske zemlje. Tu našu brigu, istrajnost, transparentnost i želju da sačuvamo preuzeti emanet i da ga sačuvanog i oplemenjenog predamo generacijama poslije nas, prepoznali su prijatelji širom islamskog svijeta. Produkt takvog rada i aktivnosti je realizacija značajnijih projekata u našoj državi – istakao je Zajimović. 

Oživljavajući ideju vakufa, kako pojašnjava Zajimović, Vakufska direkcija nastoji ravnomjerno razvijati sve četiri njegove vrste.

– Danas iza sebe imamo realiziran veliki broj vjerskih vakufa koji su u isto vrijeme i nacionalni spomenici, džamije iz osmanlijskog perioda, koje smo, zahvaljujući prije svega domaćim vakifima, a zatim dobroj saradnji s našim pertnerima iz Republike Turske, Kuvajta, Katara, Emirata i drugih zemalja, ponovo izgradili ili rekonstruisali. Posebno ističem Aladža džamiju, Ferhadiju, Arnaudiju, Kilzar-aginu, Šarenu džamiju u Travniku, Behram-begovu u Tuzli, Sinan-begovu u Čajniču, Ferhat-begovu u Tešnju, Malkoč-begovu u Glamoču, Mehmed-Fatihovu u Kotor-Varoši, kao i na desetine novih džamija u mjestima u kojima prije agresije nisu postojale. Kontinuirana briga i investiranje proizvele su na desetine ekonomskih vakufa koje smo stavili u funkciju. Pomogli smo nekim medžlisima da zahvaljujući vakufima mogu finansirati određene misijske djelatnosti – naveo je Zajimović. 

Ističe kako u Bosni i Hercegovini skoro da ne postoji nijedan grad u kojem nije realiziran neki projekat ili su njegovu realizaciju pomogli Vakufska direkcija i njeni partneri. 

Također, naglasio je da je zahvaljujući vakufskim projektima izmijenjen arhitektonski izgled određenih četvrti u nekim gradovima, medžlisi su ekonomski ojačali i osigurana su nova radna mjesta. 

Između ostalog, direktor Zajimović navodi vakufski kompleks Buna, Tržni centar Bazar u Mostaru, Vakufski poslovno-administrativni centar u Fojnici, Poslovni centar u Bužimu, nekoliko stambeno-poslovnih zgrada u Sarajevu, Isa-begov hamam, objekti u Kiseljaku kao što su Divanhana i Vakufski centar, Tržni centar u Sanskom Mostu, te poslovni objekti u Bugojnu. 

– S obzirom na to da se radi o velikim materijalnim sredstvima koje je Islamska zajednica obezbijedila i unijela u državu, a potom investirala, korist od tih sredstava imale su i lokalne zajednice kroz rente i razne poreze, zatim građevinske firme i njihovi radnici, njihove porodice i stanovništvo općenito. Svi su oni imali korist od tih projekata.

Zato, kada pozivamo u razvoj vakufa, mi ustvari pozivamo u razvoj društva kao takvog.

Osim ovih vakufa, ravnomjerno smo razvijali i obrazovne. Svojim aktivnostima nismo zaboravili ni najmlađe članove naše zajednice te smo učestvovali u izgradnji i osnivanju nekoliko predškolskih ustanova. Uporedo s navedenim, realiziramo i socijalne, odnosno humanitarne projekte. Vakuf je, ustvari, i nastao kao izraz zadovoljenja socijalnih potreba jednog društva. Danas slobodno možemo reći da je vakuf u društvu prisutan više nego ranije, da je vakuf prepoznatljiv kao pokretačka snaga i da doprinosi razvoju općenito – ukazao je dr. Zajimović. 

Islamska zajednica raspolaže sa 45.000.000 kvadratnih metara imovine 

Pojašnjava da je vakuf u svojoj biti neodvojiv od ljudskih potreba zbog čega, kako kaže, Vakufska direkcija nastoji biti na usluzi velikom broju i zdravstvenih ustanova nabavkom neophodne opreme i aparata kako bi olakšali tegobe pacijentima. 

Zajimović ističe da je Direkcija radila i na uspostavljanju jedinstvenog registra vakufske imovine u koju je upisana i evidentirana svaka vakufska nekretnina. 

Prema njegovim riječima, Islamska zajednica raspolaže s blizu 45.000.000 kvadratnih metara vakufske imovine. 

– U bazi podataka u Vakufskoj direkciji evidentiran je svaki vakuf kojim titulari Islamska zajednica u BiH, kako oni koji su u našem posjedu, tako i oni koji su po raznim osnovama otuđeni od Islamske zajednice i trenutno su u rukama države, raznih pravnih subjekata i fizičkih lica. Kontinuirano pratimo naše medžlise i po potrebi zajedno s njima pokrećemo sudske i upravne postupke u cilju zaštite vakufske imovine – kazao je Zajimović. 

Ocijenio je da je pitanje vakufa unutar struktura Islamske zajednice veoma dobro uređeno i normativno regulisano. 

– Posebno smo ponosni na činjenicu da smo vakufima dali novi diskurs i uspjeli ih vratiti u javni prostor. Formiralli smo dobre osnove za njegov daljnji razvoj, a u prvom kvartalu 2023. godine usvojit ćemo desetogodišnju strategiju razvoja vakufa i Vakufske direkcije – dodaje Zajimović. 

Zadovoljan je i činjenicom da sve više vjernika, od svojih mogućnosti, daje u vakuf. 

– Iskonska je potreba dobrih ljudi da na ovom svijetu u treptaju vremena u kome bitišu ostanu upamćeni po nečemu dobrom. Imala je naša povijest i bogatih i manje bogatih velikana, ali ostali su zapamćeni samo oni koji ostaviše iza sebe djela koja su svojim značajem dotakla srca ljudi.

Zato bilježimo veliki broj velikih imena dobrotvora kojih se i danas nakon nekoliko stotina godina rado sjećamo i u detalje prepričavamo njihova dobročinstva kao da su se upravo dogodila. Znaju to i njihovi nasljednici, današnji dobrotvori koji također prave velike hajrate širom Bosne i Hercegovin – navodi Zajimović. 

Vakufljenje i materijalno davanje kod Bošnjaka nikada nisu bili sporni, kaže Zajimović, dodavši i da su vakifi u Bosni i Hercegovini vakufili i u najtežim trenucima socijalističkog sistema i o njihovim vakufima postoje zabilježbe. 

– Mi za svaku sjednicu Vijeća muftija pripremimo u prosjeku oko 40 prijedloga novih uvakufljenja koja se odnose na nekretnine kao što su stanovi, poslovni prostori, zemljišne i šumske parcele i dr. Naročito je važno istaknuti pojavu ciljnih uvakufljenja, tj. onih koja su nastala kao izraz zadovoljenja ili rješenja određene potrebe u društvu. U Bosni i Hercegovini živi veliki broj vakifa. Oni se odazivaju na poziv Islamske zajednice. Mi smo u proteklim godinama neumorno radili da dobijemo povjerenje tih ljudi. Danas, slobodno možemo reći, imamo povjerenje naših vakifa. Zahvaljujući njima, realiziramo velike projekte. Pokazatelj uspjeha je i naša godišnja dodjela plakete najistaknutijem vakifu. Znajte da među Bošnjacima ima takvih vakifa koji iskažu želju da uvakufe svu svoju imovinu koja podrazumijeva i po nekoliko stanova, dionice i drugu imovinu. Oni imaju potpuno povjerenje u institucije IZ i vjeruju da će njihov vakuf biti stavljen u funkciju onoga što je najkorisnije. Takvih uvakufljenja iz dana u dan sve je više. Ono što od nas očekuju vakifi jeste jasna strategija i plan uvakufljenja. Nastojimo opravdati povjerenje koje su nam ukazali vakifi – naveo je Zajimović. 

Ekonomsko jačanje lokalne zajednice 

Direktor Vakufske direkcije podsjeća i da je Islamska zajednica nakon agresije investirala velika sredstva u obnovu porušenih objekata, a također, i u nove objekte, čime je direktno ili indirektno obezbijedila veliki broj radnih mjesta i pomogla drštveno korisne projekte. 

– To su direktne investicije koje su uticale na ekonomsko jačanje firmi, ekonomsku sigurnost uposlenika, razvoj medžlisa i lokalne zajednice. Naš princip je da kada dogovorimo realizaciju određenog projekta da izvođač radova po mogućnosti bude lokalna firma. Kada jednoj maloj sredini obezbijedimo projekat od nekoliko miliona maraka, taj projekat pokrene niz drugih procesa i širok spektar djelatnosti, kako proizvodnih, tako i uslužnih. U izboru i realizaciji projekata ravnamo se prema potrebama lokalne zajednice, svejedno o kojoj od četiri vrste vakufa se radilo. Najvažnije je da lokalna zajednica ima koristi od projekta. Vakuf po svojoj definiciji zaustavlja pravno prometovanje nekretninom, ali istovremeno svojim bereketom potiče direktno i indirektno korist određenim zajednicama i društvu – istakao je Zajimović. 

Na pitanje šta je do sada urađeno kaže da je teško podvući liniju, ali se, navodi, zasigurno radi o nekoliko stotina različitih projekata koji su realizirani u prethodnom periodu. 

– U toku je realizacija nekoliko projekata koje planiramo ove godine završiti i svečano otvoriti. Radi se o sljedećim projektima: Kizlar-agina džamija u Mrkonjić-Gradu, Sinan-begova džamija u Čajniču, Šarena džamija u Tuzli, Arnaudija u Banjoj Luci, Ferhat-begova džamija u Tešnju s dućanima, izgradnja vakufskog tržnog centra u Sanskom Mostu, Islamski centar u Zenici i Matuzićima i drugi projekti. Također, ove godine planiramo započeti s projektima ponovne izgradnje Dugalića džamije u Nevesinju, Sahat-kule u Banjoj Luci, restauracijom Morića hana u Sarajevu, rekonstrukcijom nekoliko džamija u Mostaru. U saradnji s našim medžlisima pripremamo nove projekte, a fokus će biti na ekonomskim projektima koji će pomoći medžlisima u smislu ekonomske stabilnosti. Među takvim projektima je i projekat izgradnje silosa u Janji i Bijeljini za potrebe skladištenja žitarica s vakufskih zemljišnih parcela. Medžlis Janja već je poduzeo aktivnosti na ovom projektu – navodi Zajimović. 

Otkriva i da su za ovu godinu planirali realizaciju projekata izgradnje solarnih elektrana na vakufskim zemljišnim parcelama. 

– Postigli smo dobre rezultate, ali pred nama je još mnogo posla. Širom domovine vršimo analizu pogodnih vakufskih zemljišnih parcela za izgradnju solarnih elektrana. Ovih dana predstavnici Vakufske direkcije obilaze medžlise na području cijele Bosne i Hercegovine. Jedan od razloga jeste da se izvrši uvid u stvarne potrebe medžlisa na terenu pa će se shodno tome planirati aktivnosti. Nama su prioritet naši medžlisi na terenu, njih treba materijalno ojačati, u njima je perspektiva Islamske zajednice. Ove godine bit će usvojena strategija razvoja vakufa i Vakufske direkcije za period 2023-2033. Sve što je strateški u njoj određeno kao pravac djelovanja ići će se u tom smjeru. Za svaki strateški cilj definirani su projektni zadaci i dinamički planovi. Aktivnosti Vakufske direkcije će se kretati u okvirima definiranih strateških ciljeva i projektnih zadataka. Poseban fokus će biti stavljen na vakufsku imovinu koja je zbog trenutnih društveno-ekonomskih procesa izrazito pasivna i ima malu ili nikakvu funkciju – otkriva Zajimović. 

S obzirom da još uvijek nije donesen zakon o restituciji, te da brojni vakufi čekaju svoje “oživljenje” time što će biti obnovljeni i stavljeni u funkciju, direktor Zajimović podsjeća kako su se do sada nekoliko puta razočarali. 

– U posljednjih 13 godina apsolutno nije poduzet niti jedan korak u tom smjeru. Iskustva zemalja u regionu nam govore da, ukoliko se uskoro ne donese zakon, onda se postavlja pitanje mogućeg provođenja restitucije. Svaki dan kašnjenja s restitucijom državu će više u konačnici koštati. Zašto čekaju? Zašto odugovlače s donošenjem zakona? – kaže Zajimović. 

Pojašnjava da za takve postupke države i njenih političara ima nekoliko razloga. 

– Prvo je ekonomski, jer smatraju da će implementacija restitucije koštati državu oko 80 milijardi maraka. Niko od političkih partija ne želi rizikovati izbore zbog restitucije. Iako svi znaju da je ova cifra frizirana i naručena kako bi se svjesno dezavuisala javnost i izazvalo negativno raspoloženje spram donošenja zakona. Drugo, ukoliko bi bio i donesen zakon o restituciji, kada se radi o fizičkim licima, poznato je da će pravo na restituciju imati prvi nasljednici. Možda oni čekaju da tih prvih nasljednika više ne bude, pa da ustvari ne bude nikoga ko bi potraživao restituciju, možda čekaju da se ta imovina toliko puta prometuje da ne bude moguće izvršiti njen povrat – kazao je Zajimović. 

Poručio je svim predstavnicima zakonodavne vlasti da što prije donesu zakon, jer je interes države ispravljanje historijske nepravde. 

– Bar da se u prvom koraku donese zakon o restituciji u naturalnom obliku, odnosno, da se vrati ono što je moguće vratiti u naturalnom obliku. Veliki procenat neperspektivne imovine, kako je vlasti zovu, mogao bi se odmah vratiti i staviti u funkciju. To državu ne košta ništa. Ne može se graditi sreća na tuđem – istakao je Zajimović.

(Preporod.info)