Zagreb: Zbog nedostatka halal hrane i usluga zaobilaze nas bogati Arapi

Zašto omanski sultan nije želio sa svoje jahte usidrene pred Dubrovnikom sići na kopno i razgledati grad? Zbog čega je marokanska princeza Meryjem brzo napustila jedan hvarski hotel? Kuloari tvrde, presudilo je nepostojanje objekata s halal certifikatom, skupom precizno utvrđenih normi koje u svakodnevnom životu strogo prakticiraju pripadnici islamske vjeroispovijesti. Muslimani se pridržavaju sintagme: mešbuh je haram, dok se ne dokaže da je halal. U prijevodu bi to značilo, sve što je sumnjivo, bilo da je riječ o hrani, piću, smještaju, lijekovima ili kozmetici, zabranjeno je, dok se ne dokaže kako je dozvoljeno.

– Drastično nam nedostaje halal smještajnih i ugostiteljskih objekata na našoj obali. Nužno nam je imati barem deset hotela takvog tipa. Tržište arapskog svijeta je najviše rastuće na svijetu i očekuje se da će za deset godina preteći Zapad. S halal certifikatom pokazujemo dobrodošlicu muslimanskim gostima. Ali i stječemo preduvjete za stvaranje infrastrukture koja će pogodovati što većem broju njihovih dolazaka. Za nas bi svakako bilo korisno kada bismo se uključili u tu priču, postali halal friendly destinacija – kaže bacc. san. ing. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, koji djeluje pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.

Halal turizam je u 2010. godini u svjetskoj turističkoj ponudi sudjelovao s devet posto, s vrijednošću od oko 90 milijardi dolara. Prošle godine taj je broj narastao na 12,3 posto. Podaci kažu kako su muslimanski turisti lani potrošili 12 milijardi dolara, od čega pet otpada na one iz Emirata, što u prosjeku troše 500 dolara više od europskih gostiju. S Qatar Airwaysom, koji se na našem tržištu, kaže Aldin, i nije baš slučajno pojavio, dolazak muslimanskih turista iz Emirata postaje prilično jednostavna stvar.

– Avionom su tu za nekoliko sati, s ekstremnih temperatura dolaze u područje za njih blage i vrlo ugodne klime. Hrvatska je turistima iz islamskih zemalja iznimno privlačna. Prilično je jeftinija i nudi zanimljive usluge, među njima i one medicinske naravi. Već nekoliko godina na tretmane kod zagrebačkog okulista dr. Gabrićadolaze skupine Libijaca. Intenzivno se razmišlja i o organiziranom dolasku libijskih ranjenika, stradalih u ratnim sukobima, koji bi se liječili u nekoj od naših bolnica. Kako bi se to ostvarilo, nužno je napraviti ono za što se naš Centar zalaže, preduvjete za halal oznaku. Naša je prednost i u tome što Hrvatska jedina u EU ima službeno registriranu halal normu – kaže Dugonjić.

Eto zašto je nužan halal certifikat koji se, po složenoj proceduri, izdaje u zagrebačkom Centru. Pravila su jasna i za sve identična, nešto ne može biti 98 posto halal. To je već haram, jer halal proizvod, znači onaj koji u sebi nema niti jednu za muslimane nedozvoljenu stavku, mora biti stopostotan. Halal certifikatom za sada se kite hoteli “Baška” na Krku, hotel “Spačva” u Lipovcu, riječki grand hotel “Bonavia”, hotel “Art” u Slavonskom Brodu, varaždinski hotel “Turist”, te zagrebački hoteli “Aristos”, “Esplanade”, “The Westin”, restoran “Les Ponts” i catering “Zvona Catering”.

Dugonjić, kojeg smo u Splitu zatekli u preliminarnom razgovoru za stjecanje halal certifikata za novu skupinu objekata s juga, otkrio nam je kako je tim ljudi iz Centra upravo obavio razgled dubrovačkog “Radisson bluea”, “Rixos” hotela, te restorana “Nautika”, “Proto” i “Konavoski dvori”. U Splitu je situacija snimljena u hotelu “Atrium”, te nedavno otvorenom baru “Istah kebab meze”. Rukovoditelj Dugonjić bio je prezadovoljan viđenim.

Nenajavljeni posjeti

– Sustav obuhvaća normiranje smještaja, te usluge hrane, pića, kozmetike… U halal sobi na zidu ne smiju biti slike s licima ljudi ili portreti, već samo one s pejzažnim motivima. Traži se označavanje jugoistoka, u smjeru prema Kibli, kojem se muslimani okreću tijekom molitve. Soba mora imati i serdžadu ili prostirku za molitvu, tespih – brojanicu, te vaktiju, što znači raspored dnevnih molitvi. U mini baru ni na cjeniku ne smije biti alkohol, a u sobi mora stajati Kur’an. Kao što se vidi, to su lagane preinake, što znači da sobe mogu koristiti i pripadnici drugih vjera. Tražimo i da osoblje bude educirano, što je dio našeg posla. Ali i spremno na naše nenajavljene posjete – pojašnjava.

Bitna je stavka i proces kros-kontaminacije kojim se sprječava miješanje određenih namirnica, tijekom klanja, skladištenja, priprave, kuhanja. Normom se definira da se ne smije koristiti svinjsko i magareće meso, žabe, neki puževi, veprovina, jela s dodatkom vina. Mora se paziti i na odvajanje dasaka za rezanje i pribora, a posebna su priča klaonice. Životinja nipošto ne smije biti omamljena kako bi krv kompletno iz nje iscurila, a kolje je isključivo musliman. On prije postupka izriče molitvu u ime Boga. Ovakvo je meso, kaže Aldin, mnogo zdravije za konzumiranje.

– Halal hrana je zdrava hrana, bez ikakvih dodataka, a to je i razlog što je sve više koriste brojni nemuslimani. Normi se pridržavamo i kod uporabe kozmetike, sredstava za higijenu, lijekova. Imamo i važnu stavku kod wellness centara. Tu moraju postojati odvojeni bazenski prostori za žene i muškarce, a isto tako žene isključivo masiraju žene i suprotno. Pravila su jasna – kaže

Halal turizam ima svoje zakonitosti, ali dovodi i relativno imućnu grupaciju i upravo zato traži intenzivniji angažman. Prepoznali su to i brojni vlasnici turističkih agencija, pojedinci zainteresirani za organiziranje halal putovanja, kao, primjerice, poznati zagrebački poduzetnik Hamed Bangoura. I on će sa svojom uslugom također morati proći sustav certificiranja. Sustav normiranja turističkih agencija još je na čekanju, s obzirom na to da je usko vezan uz nedovoljno razvijeni halal smještaj i prehranu.

Ali zato ima jedna stavka s kojom se Hrvatska može ponositi, na policama naših trgovačkih centara nudi se oko tri tisuće halal proizvoda. Broj im raste, jer su se u njihovu proizvodnju uključile brojne domaće tvrtke. Paralelno s dostupnošću na našem tržištu, razvija se i ona na inozemnom.

Milijarde u igri

– Imamo već 45 proizvođača diljem zemlje koji participiraju u proizvodnji halal proizvoda po halal normama i strogoj proceduri. I to je podgrana privrede koja nam daje velike mogućnosti, s obzirom na činjenicu da se halal tržište prehrambene industrije procjenjuje na više od 600 milijardi američkih dolara. U idućih nekoliko godina predviđen je rast od 40 posto. U islamskim zemljama drastično nedostaje mesa uzgojenog iz vlastitih resursa. A pogledajte našu Zagoru, Liku, Slavoniju… Odmah se vidi ogromna poveznica, mogućnosti razvoja. To su naše komparativne prednosti – kaže Aldin Dugonjić.

 Tanja Šimundić Bendić (Slobodna Dalmacija)

halal.hr