Vatikan nikada neće podržati podjelu Bosne i Hercegovine
Razgovarao: Hamza Ridžal
Prof. dr. Ivo Komšić bosanskohercegovački je političar i akademski radnik, bivši je dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Obavljao je važne političke funkcije, od člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije BiH do gradonačelnika Sarajeva. Bio je s gradonačelnikom Abdulahom Skakom u nedavnoj posjeti delegacije Grada Sarajeva Vatikanu. Za Stav govori o susretu s papom Franjom, odnosu Vatikana prema Bosni i Hercegovini, multikulturi u Sarajevu i odnosu Vatikana prema hrvatskoj politici u Bosni i Hercegovini.
STAV: Nedavno ste s gradonačelnikom Skakom boravili u Vatikanu. Zbog čega je bitna ta posjeta?
KOMŠIĆ: Prije svega, to je na neki način uzvratna posjeta grada Sarajeva kao glavnog grada države Vatikanu, jer je papa Franjo posjetio Sarajevo prije dvije godine. To je bila posjeta Sarajevu, prije svega, i on je tad naglasio da on dolazi Sarajevu zato što je za njega osobno i za Vatikan kao državu i vjersko središte katolika Sarajevo simbol stradanja u proteklom ratu, ali i simbol nadilaženja tog stradanja. Uz to, Sarajevo ima i neke vrijednosti koje su veoma važne za Vatikan, jako bitne i za papu osobno, i on to stalno naglašava. Čak je negdje za Uskrs rekao da je multietničnost dar Božiji. Pazite, za vjernike to znači da se taj dar mora poštovati kao najviša vrijednost koja od Boga dolazi. Prema tome, onaj ko dira u to, ko to dovodi u pitanje, ko to omalovažava, ruši i uništava, taj se ne griješi samo prema svjetovnim zakonima, nego i prema Božijim. Naravno, to vrijedi samo za vjernike, a za nevjernika je sve moguće. Jer, ako Boga nema, sve je moguće.
STAV: U kakvom su odnosu država Bosna i Hercegovina i Vatikan?
KOMŠIĆ: Mislim da je riječ o veoma dobrim odnosima, iako nemam nadležnosti da govorim o tome. Ali, ono što ja znam jeste da je Vatikan druga država na svijetu, odmah poslije Bugarske, koja je priznala Bosnu i Hercegovinu. Tadašnji papa, Ivan Pavao II, poduzeo je niz aktivnosti da to priznanje i praktično i politički utvrdi. On je odmah odvojio biskupsku konferenciju od Hrvatske jer je ona ranije bila u sastavu Hrvatske biskupske konferencije, imenovao je kardinala za Bosnu i Hercegovinu, imenovao je svog ambasadora. Od tada Vatikan, u skladu sa svojim priznanjem državotvornosti Bosne i Hercegovine, provodi samostalnu politiku prema Bosni i Hercegovini kroz bilateralne odnose. Ivan Pavao II posjetio je Sarajevo i htio ga je posjetiti u toku rata. Ja sam nekih sedam dana pred njegovu najavljenu posjetu, mislim da je to bilo 1994. godine, bio kod njega. Međutim, tadašnji zapovjednik međunarodnih snaga u našoj zemlji Michael Rose učinio je sve da Papa tada ne posjeti Sarajevo. Čak je zatvorio aerodrom da slučajno ne bi sletio, jer je Papa bio rekao da on u Sarajevo dolazi bez obzira na opasnosti na koje su ga upozoravali. Nakon što je zatvoren aerodrom, avion uopće nije mogao sletjeti. A imao je veliku želju da posjeti Sarajevo u vrijeme rata. Papa Ivan Pavao II govorio je više od 260 puta javno o Bosni i Hercegovini. Prvi je organizirao međunarodnu molitvu za mir, a ona je bila za Bosnu i Hercegovinu. Koristio je svoj moralni, politički i državnički autoritet da se rat u zaustavi što prije, da se ratna stradanja saniraju što prije i da se prema Bosni i Hercegovini ima odnos kao prema svakoj drugoj državi.
STAV: S obzirom na to, mislite li da je politika u Bosni svjesna značaja tih odnosa i dobre volje koju je pokazao Vatikan?
KOMŠIĆ: Teško je to sada procjenjivati. Što se tiče onog ratnog Predsjedništva, u kojem sam bio, nama je to bilo veoma značajno. Bila nam je jako važna podrška Vatikana za obustavljanje rata, za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i za očuvanje njene teritorijalne cjelovitosti. Naravno da je Papa preko svojih institucija, preko “Caritasa”, cijeli rat pomagao Bosnu i Hercegovinu. Ja sam gotovo cijelu godinu radio u “Caritasu” i znam koliko je ta organizacija učinila da dođe pomoć u opkoljeno Sarajevo, ali i druga mjesta, od Zvornika do Posavine. Vatikan je konstantno provodio veoma pozitivnu politiku prema Bosni i Hercegovini. To nam je bilo veoma značajno u to vrijeme, kad je međunarodna zajednica uglavnom imala negativan odnos prema nama, kad nam baš nisu puno pomagali. Mnoge evropske zemlje radile su na razgradnji Bosne i Hercegovine. Svi mirovni sporazumi dijelili su Bosnu i Hercegovinu i preko toga se prelazilo. Vatikan i Papa nikad nisu bili za podjelu Bosne i Hercegovine i društva koje u njoj živi.
STAV: Tokom posjete sarajevske delegacije Vatikanu, papa Franjo istaknuo je da je multikultura jedini ispravan put. Ima li te multikulture danas u Sarajevu?
KOMŠIĆ: Multikultura prvo postoji kroz postojanje institucija. Kad procjenjujemo jednu državu, nikad ne smijemo potcjenjivati institucije. Mi ovdje imamo institucije koje čuvaju multikulturalnost i našu multietničnost. I to stvarno, a ne samo formalno. Pazite, Biskupija u Sarajevu nije formalna institucija. To je stvarna institucija koja ima svoju infrastrukturu. Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” ima svoju infrastrukturu, svoje podružnice, članstvo, aktivnosti itd. Imamo i Franjevačku provinciju, koja ovdje sjedi i ima svoju infrastrukturu, ovdje u Sarajevu. Oni djeluju, oni rade. Ne možete kazati da oni ne postoje! Da li je to dovoljna koheziona snaga da ovu društvo ponovo homogenizira kao što je to bilo prije rata – to je sad drugo pitanje. Ali, sve dok postoje institucije i dok one djeluju, mi možemo govoriti o našoj multikulturalnosti i našoj multietničnosti. Sve dok se drže mise na Marijin-Dvoru, u Katedrali, u Novom Sarajevu – mi možemo o tom govoriti. Oni koji su rušili Bosnu i Hercegovinu i htjeli je podijeliti, i to na etničkoj osnovi, oni su stalno zagovarali da hrvatske i katoličke institucije izađu iz Sarajeva, da srpske i pravoslavne institucije izađu iz Sarajeva. Pa to je bila osnovna ideja u ratu, jer, sve dok smo mi bili to što smo bili, oni nisu mogli provesti svoju politiku.
STAV: Kako se Vi kao Hrvat osjećate u Sarajevu?
KOMŠIĆ: Pazite, ja nisam mjerodavan, jer sam profesor Univerziteta s nekim posebnim statusom, pa sam bio gradonačelnik i dugo u politici. Meni su sve institucije otvorene kao osobi s tim nekim političkim i akademskim pedigreom koji ovdje imam. Kako je običnom svijetu? Mislim da teškoće koje imamo ne možemo dijeliti na nacionalnoj osnovi. Te teškoće jednake su za sve građane Sarajeva. Pa svi građani Sarajeva imaju redukciju vode. Nemaju samo Hrvati redukciju, niti samo Srbi, niti samo Bošnjaci. Tako je i sa svim drugim. Sve nevolje ovdje se dijele zajednički, a mi nekad hoćemo izići iz tih nevolja pokretanjem nacionalnog interesa. Nama pomoći nema bez jake države u kojoj će svi građani i narodi imati ista prava.
STAV: Prije nekoliko dana kardinal Puljić bio je u Vatikanu. Tom prilikom istaknuo je da Vatikan, što je razumljivo, na opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini gleda kao na opstanak katoličke crkve. Međutim, znači li to da će Vatikan podržati svaki potez političkih predstavnika Hrvata?
KOMŠIĆ: Ne znam šta je Papa rekao kardinalu. Ipak je on njegov kardinal. Ali mogu reći šta je meni rekao Ivan Pavao II kada je trebao posjetiti Sarajevo. Kad sam bio kod njega, ja sam mu, kao član Predsjedništva BiH, rekao da je katoličkoj zajednici u Sarajevu izuzetno važno da on dođe u Sarajevo. On je mene prekinuo i rekao: “Ja ne dolazim samo katolicima, ja dolazim Sarajlijama. Dolazim svim građanima Sarajeva i cijeloj Bosni i Hercegovini.” Vrlo sam se postiđeno osjećao što je on mene podsjetio na nešto što sam znao, ali eto, mislio sam, iskreno rečeno, da mu podiđem i pridobijem ga da što prije dođe. Mislim da Vatikan od tada do danas vodi istu politiku, da su njemu podjednako svi važni. Pa i sad je papa Franjo, kad je bio ovdje, rekao da on nije došao samo katolicima, nego građanima Sarajeva. Mislim da je to politika Vatikana. Ona je takva i ona se tako provodi. I nisam siguran da će podržati svaku hrvatsku politiku jer mi ne znamo šta je ovdje tačno hrvatska politika, ko je provodi i gdje ona vodi. Siguran sam da Vatikan nikad neće podržati podjelu države, pogotovo etničku podjelu države, da neće podržati daljnje podjele ovdje i izdvajanje katoličke zajednice iz ostalih zajednica. Ta ideja je protiv politike Vatikana i Svetog Oca.
