Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Uz Svjetski dan knjige: Podsjetnik na važnost i zaboravljeni užitak čitanja

Uz Svjetski dan knjige: Podsjetnik na važnost i zaboravljeni užitak čitanja

Iako je dolazak novih tehnologija i interneta mnogima oteo knjigu iz ruku,  23. april – Svjetski dan knjige i autorskih prava prilika je za društvo da se podsjeti važnosti štiva, kulture čitanja, ali i kako to vole reći ljubitelji pisane riječi, jednostavnog užitka koji pružaju listanje i miris knjige.

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su na taj dan 1616. godine umrli velikani Miguel de Cervantes i William Shakespeare

UN-ova organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO, obilježavanjem ovog datuma iz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije, želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava.

Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.

Knjiga se može naći i po povoljnoj cijeni 

Tradicionalno, uz Svjetski dan knjige, u Sarajevu se u aprilu održava Međunarodni sajam knjiga, koji je svojevrsna prilika za finanansijski oporavak izdavačkih kuća i održavanje na životu te prilika za građane da kupe knjige po povoljnijim cijenama, otkriju nove trendove iz oblasti svog interesovanja, prisustvuju promocijama i upoznaju se sa autorima i književnicima.

Sarajevski sajam knjiga, 29. po redu, kao i 14. bijenale kniga svečano su otvoreni je 19. aprila u Centru Skenderija i trajaće do ponedjeljka, 24. aprila. Na sajmu učestvuje 150 izdavača iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, te kulturni centri ambasada u BiH.

Za izdavače, kako kažu i sami, sajmovi zauzimaju bitno mjesto u njihovom kalendaru poslova i idealna su prilika za susret sa publikom, kolegama iz struke, potencijalnim poslovnim partnerima i svima onima koji gravitiraju u tom poslu.

“Ne samo ovaj sajam, nego svaki koji se održava u regionu, bitan nam je s obzirom na to da nam je region u suštini potencijalno tržište. Sa druge strane, najveći broj naših kolega koji objavljuju knjige, prodaju svoje knjige i izdanja u BiH, dolaze iz regiona, tako da je s te strane ovo idealna prilika da se s njima sretnemo, vidimo šta su uradili, vidimo kakvi su planovi, kakvi su trendovi industrije i svega onoga što se razvija u našem poslu”, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Ajdin Šahinpašić, direktor Izdavačke kuće “Šahinpašić”, koja je glavni organizator sajma.

 Prema njegovim riječima, uloga knjige je i u savremenom društvu, ali i u vremenima i društvima koja su nam prethodila, uvijek imala posebno mjesto i smatra da zaslužuje pijedestal u kontekstu razvoja intelekta, razvoja jednog društva, razvoja čovjeka kao individue i nekoga ko će sutra imati aktivnu ulogu u svakom društvu.

 “Knjiga je neprocjenljiva u kontekstu obrazovnog karaktera, u kontekstu historijskog karaktera i, naravno, u kontekstu stvaranja kvalitetne podloge za budućnost. Kada to gledam iz vlastitog iskustva, kao neko ko je ovdje završio fakultet, pa imao priliku da odradi postdiplomske studije u inostranstvu, kada gledate obrazovni sistem naše zemlje, koji je takav kakav jeste, mogu reći da mi je sve što sam u životu pročitao dobro došlo. Sve ono što pročitate u knjigama kad-tad u životu vam dobro dođe, tako da je uloga knjige neprocjenljiva”, kazao je Šahinpašić.

 – Autori u BiH ne mogu živjeti od pisanja 

 Tvrdi da socioekonomska situacija u zemlji umnogome utiče na kupovinu knjiga jer je BiH malo tržište pa se tako gledajući ekonomske parametre i tiraže koji se objavljuju u BiH matematičkom formulom vrlo lako dođe do zaključka da autori u BiH ne mogu živjeti od pisanja.

 “Ja zaista ne znam nikoga ovdje u BiH ko je pisac i ko može reći da živi od svog djela, odnosno od knjiga koje su objavljene. To je upravo zbog toga što je ovo jako malo tržište, što su autorski honorari prije svega vezani za tiraže. Nije to samo slučaj kod nas, nego u čitavom svijetu, ali kada gledate englesko govorno područje, kada gledate njihove inicijalne tiraže i potencijalno ostvarene promete od tih knjiga, onda shvatite da ti ljudi zaista mogu da žive jednim jako kvalitetnim životom i da pristojno zarađuju od tog svog posla”, ističe Šahinpašič

Govoreći o potpori društva, odnosno države izdavaštvu i bibliotekarstvu, Šahinpašić ukazuje na odsustvo sistematske podrške i pomoći.

 “Na federalnom nivou imamo Ministarstvo kulture koje kroz dvije fondacije za izdavaštvo i bibliotekarstvo onako na ‘kapaljku upumpa’ elana u naše vene, kada gledamo njihove godišnje budžete koji su zaista smiješni. To što oni podijele među izdavačima nije dovoljno nizašta”, tvrdi Šahinpašić.

 Dodaje da je dovoljno pogledati nacionalne štandove pojedinih zemalja na sajmu kako bi se zaključilo kako se u BiH pristupa ovom segmentu kulture i uopšte jeziku.

 “Pogledajte programe i broj izdanja koji oni podrže u godini i vidite ustvari koliko drže do svoje kulture, do svog jezika, do svojih autora. To kod nas, nažalost, nije slučaj. Mi nemamo nijednu instituciju koja će podržati književne prevode bosanskohercegovačkih autora na strane jezike. Onda otprilike zaključite kako se uopšte pristupa ovom segmentu kulture i uopšte jeziku ili bilo čemu drugom”, zaključio je Šahinpašić.

 Razlog što izdavači iz godine u godinu sve teže posluju je, između ostalog i porez na dodatnu vrijednost (PDV) na knjige koji u BiH iznosi 17 posto. U Hrvatskoj je PDV na knjigu pet posto, a u Srbiji deset.

– Duplo oporezivanje 

 Ranko Samardžić, iz beogradske izdavačke kuće “Laguna”, koja je jedan od redovnih izlagača na sarajevskom sajmu, ističe da je knjiga tehnički duplo oporezovana i da se treba osloboditi poreza kao i svih dodatnih dadžbina da bi postala dostupnija čitaocima, a samim tim i jeftinija.

 “Plaćate porez za papir, plaćate carine, dažbine, samim tim i troškovi transporta rastu i onda se dešava da je knjiga, nažalost, postala skupa u odnosu na trenutne ekonomske prilike”, kaže Samardžić.

Predlaže da u regionu, bilateralnim sporazumima treba postići dogovor da knjige nesmetano prelaze granicu, da nađu svoj put do čitalaca nezavisno od carine i PDV-a i ostalih popratnih papira, što bi prema njegovom mišljenju znatno povećalo prodaju.

 Dodaje da je posjećenost sajma u prethodnih nekoliko godina ipak dokazala opravdanost ovakvih kulturnih manifestacija i da građani Sarajeva, čitaju, vole i, uprkos oskudici, kupuju knjige.

 “Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor. Tako da, bez obzira na mogućnost čitanja putem interneta i na sve obaveze koje ljudi imaju, kao što vidite, sajam je dobro posećen. Mi dolazimo redovno iz godine u godinu, da nemamo interesa i želje da publici predočimo svoja nova izdanja, jednostavno sajmovi ne bi postojali. Još uvek ima svrhe organizovati ih jer ima dovoljno ljudi koji se i danas interesuju za knjigu i nadam se da će tako ostati ubuduće”, kazao je Samardžić.

– Knjiga neće izumrijeti 

 Jedna od ljubiteljki lijepe pisane riječi je Zara Malićbegović iz Izdavačkog knjižarskog društva “Sarajevo Press”, koja ne smatra da će dolaskom novih tehnologija knjiga izumrijeti.

“Knjiga neće izumrijeti. Biblioteka neće izumrijeti, jer je biblioteka mjesto u koje će uvijek odlaziti ljudi. Međutim, knjiga kao i sve ostalo, mora se njegovati. Vjerujem u ljude koji vole da osjete i da pomirišu knjigu, ja sam jedna od njih. Mlada sam i vjerujem da ću to prenijeti na svoju djecu, na iduću generaciju”, istakla je Malićbegović.

 Kao neko ko je magistrirao komparativnu književnost i bibliotekarstvo smatra da je djeci potrebno od ranog djetinstva usaditi naviku da posjećuju sajmove gdje imaju priliku vidjeti veliki izbor knjiga, opipati ih, prelistati, razgovarati a u tome najveću ulogu trebaju imati roditelji i škola.

 “To se nosi iz kuće, ja sam odrasla uz pisanu riječ i meni je proces bio dosta lakši. Ali šta ćemo s djecom koja odrastaju s roditeljima koji rade deset sati dnevno? Oni nemaju vremena za tu djecu, e onda, tu ulogu treba da preuzmu učitelji, nastavnici, tako da se u školi djeca trebaju, ne samo učiti nego i odgajati”, smatra Malićbegović.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top