Vi ste ovdje
Home > Naše aktivnosti > Izdavaštvo > Utisci iz Sandžaka: Ideje dolaze sa krajišta

Utisci iz Sandžaka: Ideje dolaze sa krajišta

Sticajem historijskih okolnosti kroz minula stoljeća geografija Bošnjaka je postala jako složena. Bosna i Hercegovina jest matična domovina Bošnjaka, ali su Bošnjaci svoji na svome na području Sandžaka, jer taj prostor bio dio Bosne do Berlinskog kongresa.

Piše: Sanadin Voloder

Pored Sandžaka, Bošnjaci su integrisani dio društva u Hrvatskoj, Sloveniji i dijelovima Srbije i Crne Gore mimo Sandžaka. Zbog toga u Ustavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ove susjedne zemlje su definisane kao domovinske zemlje.

Pored Sandžaka, Krajina i Hercegovina su rubni dijelovi bošnjačkog geografskog prostora sa kojeg prema centru tj. velikim gradovima (Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica) godinama slijevaju ideje, projekti i kvalitetni pojedinci.

Obratite pažnju na biografije mnogih uspješnih Bošnjaka, na njihovo mjesto rođenja ili njihovih roditelja.

Najhomogenije bošnjačko geografsko područje se nalazi na dva ruba. Na istoku su Tutin, Novi Pazar, Sjenica i Rožaje, a na zapadu Velika Kladuša, Bužim i Cazin.

Odgovornost centra jest da dadne dovoljno prostora gradovima sa periferija, njihovim stanovnicima, a oni će se višestruko odužiti.

Zbog niskog nivoa odgovornosti bosanskohercegovačkih, bošnjačkih, sarajevskih institucija u javnom prostoru jako malo imamo informacija o životu Bošnjaka u domovinskim zemljama i dijaspori. U isto vrijeme na HRT-u imaju tri emsije koje su posvećene Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Hrvatima u susjedinim državama i Hrvatima u prekookeanskim zajednicama.

Zbog ovakvog stanja uređivačka politika portala Akos.ba je umnogome orjentisana na afirmaciju Bošnjaka koji žive izvan svoje domovine.

Pored portala, AKOS je kroz podršku izdavanja knjige Admira Lisice o životu Bošnjaka u domovinskim zemljama i dijaspori uložio dodatni trud za afirmaciju ovog pitanja.

Sa ovakvim ciljem predstavnici AKOS-a su boravili sredinom septembra 2018. godine u Sandžaku gdje je predstavljena knjiga “Priča iz dijaspore i domovinskih zemalja” u Rožajama i Novom Pazaru.

Ovo putovanje je bila odlična prilika da proširimo i provjerimo naša saznanja o ovim prostorima, o izazovima sa kojima se suočavaju sandžački Bošnjaci, o njihovim uspjesima, dilemama i problemima.

Bošnjaci i Albanci u Crnoj Gori – primjer uspješne saradnje

Rožaje je mali gradić na sjeveru Crne Gore, odnosno na jugu Sandžaka udaljen 60 kilometara od Novog Pazara, u kojem Bošnjaci čine 90 % od 23 000 stanovnika. Zbog odnosa prema tradiciji i identitetu kroz kulturu i institucije ovaj grad sa pravom vrijedi za centar Bošnjaka u Crnoj Gori.

Prateći godinama stanje Bošnjaka od Slovenije do Makedonije može se jasno zaključiti da su Bošnjaci u Crnoj Gori bez obzira na ogromne izazove najviše napredovali i popravili svoj status. Potrebno je istaći da su Bošnjaci u Crnoj Gori učešće u vlasti i broj zaposlenih u institucijama od općina do  republičkog nivoa kroz Bošnjačku stranku i druge političke opcije doveli na novi znatno uspješniji nivo nego što ga imaju Bošnjaci u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Borba za svoja prava na dva fronta, kroz jaku nacionalnu stranku i kroz građanske stranke uz sinergiju sa Islamskom zajednicom, kulturnim institucijama i NVO sektorom Bošnjacima otvara perspektivu da budu drugi narod po broju i uticaju u Crnoj Gori.

Naravno, ima još nepravde i pogrešnih praksi na terenu koje treba mjenjati, ali ovim tempom rada Bošnjaci u Crnoj Gori imaju svijetlu budućnost.

Uspješna saradnja sa Albancima se manifestuje i kroz politiku i kroz Islamsku zajednicu gdje je uz podršku Turske i pojedinih arapskih država ostvaren ogromni napredak.

Na primjerima uspjeha Bošnjaka u Crnoj Gorima mogu i trebaju da uče i ostale bošnjačke manjinske zajednice.

Novi Pazar – glavni grad Bošnjaka

Iako je sjedište Novopazarskog sandžaka bilo u Sjenici, Novi Pazar se razvio u ekonomski, trgovački, politički, obrazovni centar u koji se već desetljećima doseljavaju Bošnjaci iz drugih dijelova Sandžaka, sa Kosova i iz Makedonije.

Sarajevo i Novi Pazar vežu mnoge historijske i društvene veze. Posebno treba istaći ime istog osnivača Isa-bega Ishakovića. Za razliku od Sarajeva Novi Pazar svoj rođendan obilježava prema vakufnami osnivača, dok u Sarajevu tek u mandatu aktuelnog gradonačelnika Abdulaha Skake se glasnije spominje 1462. godina i zasluge Isa-bega Ishakovića.

Novi Pazar sa pravom nosi epitet glavnog grada Bošnjaka jer su u ovom gradu, u Srbiji, u vrlo teškim uslovima Bošnjaci uspjeli da izgrade svoje institucije, zaštite svoju tradiciju i afirmišu svoj identitet.

Put do jedinstva je najveći izazov, ne samo za Bošnjake u srbijanskom dijelu Sandžaka nego u cijeloj Srbiji. Podjeljenost na tri bošnjačke stranke i na dvije-tri islamske zajednice je vjetar u leđa iseljavanju Bošnjaka i izgovor za kršenje njihovih prava od strane srbijanskih vlasti.

Nadamo se da će izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće proći u miru i da će se tenzije smanjiti.

Sarajevski Sebilj u sandžačkim gradovima

View this post on Instagram

Akos.ba u Novom Pazaru #novipazar #akosbih #sebilj

A post shared by Akos (@akos.ba) on

Zajednički simbol urbanih centara Sjenice, Rožaja i Novog Pazara jest replika sarajevskog Sebilja što svjedoči ubjeđenje Bošnjaka ovih prostora da nam je duhovni centar Sarajevo. Naravno, ako izostane saradnja na poljima kulture, ekonomije i politike Sebilj će ostati samo simbol.

Od domaćina smo više puta čuli da tamo gdje počinju loši putevi počinje Sandžak. Neka nam ta prepreka bude motiv da naše veze sa Sandžakom jačamo i virtuelnim i fizičkim putem kroz saradnju institucija, udruženja i pojedinaca.

Na kraju se zahvaljujemo našim gostima u Rožajama, glavnom imamu Rejhan ef. Hot i Bošnjačkom nacionalnom vijeću u Novom Pazaru i nadamo se  da će se naša saradnja proširiti.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top