Zanimljivosti

Pčela – čuvarica prirode

Pčela je najbolji prirodni oprašivač, da je nema priroda bi bila jako siva-doslovno, ne bi bilo toliko prirodnih vrsta koje poznajemo, čije boje nam mame osmijehe, čiji nam mirisi u proljetnim jutrima požele dobrodošlicu, ne bi bilo toliko okusa u kojima uživamo.

Da, ona je doista alhemičar , nektar iz cvjetova pretvara u užitak za sva osjetila-ljekoviti med.

Svojim vrijednim nožicama pčele radilice skupljaju nektar i polen puno radno vrijeme. Neumorno lete od cvijeta do cvijeta. Kao  drage goste cvijeće ih posluži nektarom, a pčele kao svaki uljudni gost donose dar,dio skupljenih peludnih zrnaca s drugih cvjetova, kojim pomažu cvijeću u oprašivanju. Ali nažalost  viševjekovno prijateljstvo između ovih dviju vrsta svakim danom je sve ugroženije. Naravno u to prijateljstvo se umiješao čovjek i umjesto da s radošću prihvati dva nova prijatelja on ih uporno pokušava uništiti.
Ne znajući valjda da tako uništava i sebe jer od pčelinje polinacije zavisi čak 1/3 naše hrane , samim time riječ je o našem opstanku na Zemlji! Još je Albert Einstein rekao da bi nestankom pčela čovječanstvo izumrlo za 4. godine.

Pčele prelaze velike razdaljine u potrazi za nektarom različitog cvijeta, za 1kg meda kojeg prerade iz 3kg nektara posjete 7 500 000 cvjetića c. djeteline, 2 000 000 cvjetova bagrema,a  lete u okrugu ca 5 kilometara od košnice.

Pretjerana kultivacija bilja, pesticidi, pogotovo u razvijenim zemljama, masovne plantaže kukuruza, općenito monokultura dovodi do biološkog diverziteta i dolazi do  desetkovanja pčelinje populacije, što se negativno odražava na cjelokupnu ekološku ravnotežu.  Pčele danas u mnogim zemljama doslovno gladuju. Jedna košnica u godini dana treba oko 120kg nektara, te oko 30kg polena kako bi pravilno funkcionirala, imala zdravu i mirnu zajednicu.

Zato je veoma važno omogućiti pčelama dostupnost različitim biljnim vrstama, saditi drveće   (npr. bagrem, kesten, lipu, paulovniju), voće (npr. trešnje i šljive,maline, jabuke) i medonosno kultivirano bilje (vrijesak, bosiljak, facelija) , čiji cvjetovi bi  uljepšali svaki vrt.  Zatim omogućiti divljem cvijeću  da raste , mnoge vrste su isto tako lijepe i mirisne kao i sadne, mogu uljepšati vrt čak i više od kultiviranog cvijeća, a medonosne su  npr. maslačak, zvončić, visibaba, ljubičica, jaglac, gavez ,mrtva kopriva, neven, kadulja, metvica ili pak matičnjak koji pčele jako vole. Jer nahraniti pčelu znači utjecati na cijelu biocenozu.

U svijetu su jako su popularni postali i pčelinjaci s košnicama na vrhovima zgrada, balkonima, terasama u velikim gradovima. Ovakvi pothvati su pohvalni sve dok se ne pretjeruje. Najvažnije  je educirati se o pčelama i biti svjestan da pčelarenje može biti divan hobi koji pridonosi svim živim bićima. Međutim baviti se pčelarstvom ne znači samo nabaviti košnicu i pčele, to je hobi koji zahtjeva vrijeme i trud. Pčelama treba osigurati  dobre životne uvijete. Ako samo naselimo jedno mjesto pčelama nismo učinili mnogo, naprotiv, nekontrolirani trend pčelarenja donosi više štete nego koristi,  jer ako jedno mjesto previše naselimo pčelama veliko je pitanje hoće li ta zajednica pčela moći priuštiti dovoljno hrane za sebe a kamoli viškove za nas!

Doista je važno napraviti balans između dobivenog i uloženog. Svaki pčelar prije nabave košnica i pčela mora znati barem ono elementarno o tim prelijepim bićima.

Mnogi pčele zbog svega što one nude i daju nazivaju kućnim ljubimcima, stručnjaci nisu baš ljubitelji te klasifikacije,  ja bih samo istaknula da  se i kućni ljubimci moraju redovito hraniti, njegovati i liječiti!

Zato ako želite sudjelovati u opstanku pčela, a nemate uslove  za njihovo držanje radije podržite lokalne pčelare kupnjom meda ili pak sufinanciranjem košnica već postojećih pčelara. Mnogi od njih su zainteresirani za taj vid saradnje gdje možete rezervirati „ svoju“ košnicu i zauzvrat dobiti dio pčelinjih proizvoda.

Ma preskočite samo jednu košnju u proljeće i jednu u jesen i već ste učinili mnogo!

Dipl.ing.agr. Lidija Arapović

eko tim

Povezani članci

Back to top button