Tribina povodom 830. godišnjice Povelje Kulina bana: Dokument čije vrijednosti treba i danas afirmisati

Udruženje bosansko-turskog prijateljstva “Bosfor” organizovalo je danas u Sarajevu tribinu “Za Kulina bana i dobrijeh dana 830. godišnjica Povelje Kulina bana“. Gotovo svi učesnici tribine, uglavnom ugledni akademici i profesori, istakli su da se radi o najvrijednijem dokazu bosanske državnosti iz srednjevjekovnog perioda, te da njegove vrijednosti, a to su suživot i tolerancija, treba i danas afirmisati, javlja Anadolu Agency (AA).

“Čestitam Bosni na 830. godišnjici Povelje Kulina bana, dokumentu koji je svjedočanstvo, koji je potvrda ili uvjerenje o kontinuitetu državno-pravnom države Bosne na teritoriji na kojoj je Bosna uglavnom svih 1.200 godina u nekim relativno stabilnim granicama, kao što je i danas“, kazao je Halilović.

Dodao je da Udruženje “Bosfor” već osmu godinu zaredom obilježava datum, koji predstavlja potvrdu bosanske pismenosti, jezika, državno-pravnog kontinuiteta…

“U tom smislu želimo da utičemo i na neki način reafirmišemo taj dokument, koji po našem mišljenju, je izuzetno vrijedan i sa strane pravne nauke, i sa strane politološke, historijske, lingvističke, sociološke i svih drugih oblasti koje se bave izučavanjem države“, naglašava Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja “Bosfor”.

Što se tiče nemara države BiH prema Povelji Kulina bana, Halilović, smatra da je možda dobro što je Dubrovnik bio zainteresovan da sačuva tri primjerka u svom arhivu.

“Zna se pouzdano da je jedan primjerak ukraden u 19. vijeku i da se nalazi u Rusiji. Rusi kao jedan od slovenskih naroda, kao i drugi slovenski narodi, misle da bosanski dokument Povelja Kulina bana je na neki način i dio njihove sveslovenske baštine. To im i odobravamo, što se ponose tom slovenskom pismenošću, ali nam nikada nije drago da neko svojata naše vladare, naše dokumente i uopšte kulturnu baštinu, kao što je bosanski stećak i mnogi drugi kulturno-istorijski spomenici BiH. Nije nam drago što na neki način to prisvajaju, otimajući od Bosne ono što je stvarno bosansko“, mišljenja je Halilović, te je izrazio nadu da će jednog dana barem jedan od primjeraka Povelje Kulina bana, barem u elektronskoj formi, biti u arhivu Zemaljskog muzeja BiH.

Zijad Hasić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku pokušao je povući paralelu iz perioda kada je napisana Povelja Kulina bana i današnjeg vremena. Prema njegovom mišljenju povelja je dokument temeljac BiH i njen državnosti, ali i država u regionu.

“Kada pogledamo u čemu postoji sličnost sa današnjim vremenom, onda možemo da kažemo da ima dosta sličnosti, između ostalog i zbog same situacije koja je bila tada 1189. godine i danas. Naime, i tadašnji region je bio, kao i danas, prilično nestabilan. Postojale su nesigurnosti između tada mladih država, tako da je najzad i ban Kulin svoju povelju posvetio Dubrovčanima želeći da relaksira situaciju, da smiri situaciju, da kaže da su oni dobrodošli na području tadašnje Bosne“, navodi Hasić i dodaje:

“Povelja ima dosta veza i sa našim današnjim procesom kojim se krećemo prema Evropskoj uniji. Naime, EU je nastala nakon Drugog svjetskog rata, kao jedan pokušaj da se napravi jedna formula suživota bez krvavih ratova, kao što su bili Prvi i Drugi svjetski rat. Ali, između ostalog i pored toga cilja, vrlo važna komponenta je bila ona poruka slobodne trgovine, slobodnog kretanja ljudi, kapitala, novca i tako dalje. Kada gledamo to sa pozicije Povelje Kulina bana, onda vidimo da je kroz ovu povelju on faktički prikazao tu mogućnost da postoji slobodan protok robe, a na taj način i naravno ljudi prema BiH“.

Hasić je naglasio da je historijskim dešavanjima original Povelje Kulina bana, koja je pisana bosančicom, otišao u Rusiju i završio u Sant Petersburgu, dok se određene kopije nalaze u Dubrovniku.

“Nažalost BiH nema niti originala, niti kopija, koje su tada rađene. Bilo je mnogo pokušaja da dođemo i do originala i do kopija, ali jednostavno ne ide i mislim da treba nastaviti dalje na toj aktivnosti da dobijemo naš dokaz državnosti“, rekao je Hasić.

Benjamina Londrc, profesorica na Pravnom fakulteta u Sarajevo kazala je da nije slučajno što postoji izreka: “Od Kulina bana i dobrijeh dana“.

“Za vrijeme Kulina bana pamti se najveći ekonomski, privredni, društveni razvitak BiH. Tako da one vrijednosti koje nosimo iz srednjovjekovne Bosne itekako trebamo afirmirati i pamtiti i danas. Naša srednjovjekovna bosanska državnost je pokazatelj kako Bosna ima svoju državnost, kontinuitet imena i teritorija i to je nešto na šta svi trebamo biti ponosni. Povelja Kulina bana je jedan od najsvjetlijih primjera iz naše historije. Svjedoči o suživotu, o toleranciji, a ono što je najvažnije i za pravnike i za istoričare, ali i za širu javnost, je zapravo da Povelja Kulina ban predstavlja još jednu potvrdu bosanske državnosti. Bosna je imala svog feudalnog vladara na čelu sa titulom bana, imala je svoju izvršnu i zakonodavnu vlast i bila je jedna stabilna i snažna država“, naglasila je Londrc.

Ona je dodala kako je sigurna da svi bh. građani vole i cijene svoju ostavštinu, te da bi bilo bolje da se cijelo društvo, pa i vlast, posvete promovisanju lijepe bh. istorije i tradicije.

Povelja Kulina bana je najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bh. istorije. Napisana je 29. augusta 1189. godine, a njom je tadašnji bosanski ban regulisao trgovačke odnose između Bosne i Dubrovnika.