Piše: Petar Ilić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika godišnjaka „Poljoprivredni kalendar“
Oktobar je u dijelu godine u kome su dani sve kraći, broj časova sa sijanjem sunca manji, magle je sve više, pa je zbog svega toga niža srednja mjesečna temperatura vazduha. Klimatološka statistika kaže da je srednja mjesečna temperatura vazduha za približno pet stepeni niža od temperature u septembru, a da je istovremeno broj časova sa sijanjem sunca za oko pedeset sati manji. Jedna od klimatoloških karakteristika ovog mjeseca jeste i pojava prvog mraza i povećan broj dana sa maglom. Može se reći da je oktobar na našim geografskim širinama najčešće ipak predstavnik lijepe jeseni. Meteorolozi bi rekli da je takvo vrijeme posljedica preovlađujućeg uticaja anticiklona (polje visokog vazdušnog pritiska), koji utiče na vrijeme tokom dvije trećine oktobarskih dana. Centar anticiklona obično je srednja Evropa. Oktobar je, uz januar, mjesec sa najvišom prosječnom vrijednošću vazdušnog pritiska.
Ratarstvo: Sjetva ječma, pšenice…
Oktobar je mjesec velikih ratarskih poslova. Bere se kukuruz, završava se žetva soje i vađenje krompira, sklanjaju se i mnogi drugi poljoprivredni usjevi. Posao treba da se obavi brzo, da bi se zemljište što prije oslobodilo za sjetvu pšenice. Odmah po žetvi predusjeva, zemljište se đubri i što prije obrađuje, da bi se što prije posijali ozimi usjevi, jer se svako kašnjenje odražava na prinose. Optimalni rok u većini naših krajeva za sjetvu ječma je početak oktobra, a za pšenicu druga pa i treća dekada ovog mjeseca. Ni prerana sjetva nije preporučljiva. Zemljište prije sjetve treba dobro nađubriti i obraditi. Treba paziti na uzbor sorti pšenice i ječma, pogotovu što je izbor zaista širok. Poljoprivredni stručnjaci preporučuju da se nastavi sa zaštitom uljane repice protiv štetočina, a po potrebi i plamenjače.
Povrtarstvo: I berba i sjetva
Ovo je mjesec sjetve i sadnje ozimih usjeva. Sade se bijeli luk i srebrenjak, te ozima salata. Siju se ozimi spanać i ozimi grašak. Početkom oktobra u našem agroekološkom području javljaju se prve temperature ispod nula stepeni i do tada moraju da se oberu sve vrste toploljubivog povrća zasijanog i zasađenog u proljeće i ljeto. Krajem septembra i u oktobru vadi se korijenasto povrće: mrkva, peršun, paštrnjak, celer, cvekla, ljetna rotkva i spremaju se za čuvanje tokom zime. Počinje berba kasnih kupusnjača i praziluka. Nedozreli plodovi paradajza stavljaju se na dozrijevanje ili u turšiju.
Voćarstvo: Završetak berbe
U oktobru se završava berba plodova zimskih sorti jabuka i krušaka. U sjemeništu se obavlja sjetva sjemena. Sadnice se pripremaju za vađenje. Voćnjaci se đubre stajskim i minerlanim đubrivima, koja se zaoravaju.
Kraj je vegetacije i zaštita voćaka u jesenjem periodu ima poseban značaj. Pojava i širenje bolesti u voćnjacima uzrokuju velike posljedice. Preduzimanjem blagovremenih mjera sprečavaju se velike ekonomske štete. Oktobar je vrijeme da se određenim mjerama zaštite ili bar smanji infektivni potencijal za narednu godinu. Jer, većina parazita prezimljava u kori grana ili stabla ili u opalom lišći. Preostali plodovi na voćkama ili na zemljištu takođe su značajan izvor infekcije za narednu godinu. Izbor mjera za zaštitu nije velik. U obzir dolaze mehaničke ili hemijske mjere zaštite. Mehaničke mjere podrazumijevaju otklanjanje osušenih grana, preostalih plodova, pa eventulano i čitavih osušenih stabala. Međutim, u ovom periodu, uklanjanje suvih grana preporučuje se samo kod jabučastih vrsta voćaka (jabuka, kruška, dunja). Kada su u pitanju koštičave vrste voćaka, a prije svega breskva i kajsija, u ovom periodu ne treba sjeći grane i uklanjati preostale plodove sa voćaka (to je trebalo uraditi neposredno poslije berbe, tokom ljeta) jer sada svaka ozljeda predstavlja potencijalni otvor za prodor raznih patogena (gljiva i bakterija). Zato stručnjaci preporučuju da se koštičave vrste voćaka u oktobru dobro isprskaju nekim od bakarnih preparata u maksimalno preporučljivoj koncentraciji.
Kopaju se rupe za jesenju sadnju voćaka (kojoj stručnjaci daju prednost u odnosu na proljetnu) ili za popunjavanje praznih mjesta. Vrijeme je da se mlada stabla zaštite od zečeva i drugih glodara. U rasadniku se vrše pripreme: sadnice se vade, klasiraju, privremeno trape ili otpremaju kupcima.
Krajem ovog mjeseca počinje sadnja voćaka.
Okućnica: Pripreme za zimsko mirovanje
Prvi jesenji dani ostavljaju tragove i u vrtu. Većina biljaka je precvjetala, a listovi na drveću i šiblju počinju da žute. Ovo vrijeme treba da se iskoristi za mnoge poslove u vrtu i biljke pripreme za zimsko mirovanje. Tokom cijelog ovog mjeseca treba da se sade lukovice krokusa, zumbula, narcisa, tulipana, visibabe i anemona. Pojedinačnu sadnju ovih biljaka treba izbjegavati jer se najljepši utisak dobije sadnjom u većim grupama određenih vrsta ili njihovom kombinacijom. Odmah po sadnji lukovice treba zaliti, jer će se na taj način pomoći razvoj i formiranje korijena. Zalivanje se nastavlja u slučaju suve jeseni. U ovom mjesecu je najpovoljnije vrijeme za sadnju i presađivanje drveća i šublja. Sade se i ruže. Ovo je posljednji mjesec u kome se travnjak redovno kosi – svakih deset dana. Lukovice begonije prestati zalivati kako bi se biljke primorale na mirovanje. Zbog nedostatka vlage listovi će se sasušiti i krajem mjeseca gomolji mogu da se izvade iz zemlje.
