Teufik Velagić: Čovjek koji je zadužio Bosnu i Bošnjake da ga se sa pijatetom sjećaju

Dipl. Ing. hadži Teufik Velagić-Tofa (1925 – 2013)

U 88. godini života, na Ahiret preselio, dipl. ing. hadži Teufik Velagić – Tofa, jedan od najbližih saradnika rahmetli Alije Izetbegovića

Nije preselio na Ahiret u Beču već u Sarajevu: U utorak se u medijima pojavilo nekoliko netačnih informacija iz njegove biografije, kao i samom mjestu gdje ga je smrt zatekla, pa smo dužni to ispraviti.

Starački dom "Vila Sedrenik" kod Sarajeva, bilo je posljednje mjesto gdje je kratko boravio i u 88. godini svog života, preselio na bolji svijet dipl.ing. Teufik Velagić-Tofa, jedan od osnivača pokreta Mladi muslimani, koji je dugi niz godina živio kao politčki emigrant u Beču. On je bio jedan od najbližih saradnika prvog predsjednika BiH, Alije Izetbegovića, a veoma značajnu ulogu je odigrao i u formiranju Stranke demokratske akcije (SDA) 1990. godine.

Iz biografije rahm. h. Teufik Velagića-Tofe: Hadžija Teufik Velagić je rođen 15. 02. 1925. god. u Blagaju nedaleko od Mostara, po ocu Mehmed-begu i majci Hajriji rođ. Muradbegović iz Višića nedaleko od Čapljine. Završio je osam razreda gimnazije sa velikom maturom koju je maturirao 1944. godine u Mostaru, a nakon toga je završio tri semestra agronomije u Zagrebu, gdje je jedno vrijeme i stanovao na adresi Ul. Krašova br. 38. Suđeno mu je od strane UDB-e u bivšoj NRBiH, 25. 06. 1949. god. gdje je osuđen na kaznu gubitka svih građanskih prava u trajanju od 4 god, lišavanja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 15 godina, a na to sve mu je bila i zaplijenjena imovina.

Godine 1962. nakon odsluženja zatvorske kazne, odlučio je nikom ne govoreći napustiti BiH i pokušati doći do Beča u Austriji. U razgovoru s njim, jedne prilike mi je rekao da je slovensko-austrijsku granicu prešao nedaleko od Maribora.

Prilikom ulaska u Austriju a kod davanja podataka o nacionalnoj pripadnosti, izjasnio se kao Bošnjak. Bio je jedan od rijetkih intelektualaca koji je bio duboko svjestan svoje nacionalne pripadnosti još tada. Nakon dolaska u Beč, prijavio se za azil i dobivanje austrijskog državljanstva. Kasnije je dobio i zaposlenje i radio je u Beču sve dok nije stekao pravo na penziju. Jedne prilike nam se povjerio i rekao je da svoj kupljeni stan od zarađenog novca u 10. Bečkom okrugu, ostavlja u testamentu kao vakuf tj. trajno dobro na korištenje Mladim Muslimanima, sve dok bude postojala ta organizacija, a nakon toga ako bi se ista ugasila ili prestala sa svojim djelovanjem, da se njegov stan u Beču dadne na raspolaganje IZ muslimana u Austriji.

Tokom svojih studija na Zagrebačkom univerzitetu, odsjek za agronomiju u Zagrebu je 1949. godine organizirao grupu ”Mladi Muslimani”. Tamo je iste godine bio i uhapšen, nakon čega je sproveden na isljeđivanje u Sarajevo. U zatvoru je proveo skoro deset godina. Pričao je da je tokom boravka u zatvoru donio čvrstu odluku da će nakon završetka fakulteta pobjeći iz Jugoslavije, što je kasnije i uradio. 

U poznatom "Sarajevskom procesu" na suđenju muslimanskim intelektualcima poznanstvo s Velagićem korišteno je kao posebna inkriminirajuća okolnost.

Grupi muslimanskih intelektualaca okupljenih oko Alije Izetbegovića, stavljano je na teret da su održavali veze sa ”ekstremnom neprijateljskom emigracijom” u Beču, odnosno sa Velagićem. Teufik Velagić od 1962. godine pa do raspada bivše Jugoslavije nije dolazio u rodni Blagaj, odnosno Mostar. Kod nas u BH-javnosti malo su poznati njegovi doprinosi na polju diplomatije, ali mnogi od nas koji smo pratili njegov rad, svjedočimo da je bio nepokolebljivi borac za BiH i da je u kontaktima sa evropskim vladama afirmirao interese svoje domovine. 

Rado je bio viđen u društvu imama iz Beča,

Prijatelj sa dr. Džemalom Latićem,

U svakoj prilici je nastojao da savjetuje bošnjačke lidere,

Teufik sa Azizom Huremom u Beču.

Poznat kao preteka u činjenju dobra za dobrobit Bošnjaka u Austriji: Mnogi će hadžiju Velagića pamtiti po njegovom danonoćnom zalaganju u pomoći izbjeglicama koji su bježali od ratne agresije na BiH u trajanju od 1992. – 95. god. i koji su svoje utočište nalazili u Austriji. Također je bio jedan od prvih koji su osnovali Muslimansku Socijalnu službu u Beču 1962. god, koja je okupljala intelektualne Bošnjake i druge muslimane iz BiH u to vrijeme, a iz koje se je kasnije izrodio i prvi bošnjački džemat uopće u Evropi, nazvat po imenu slavnog Gazi Husrev bega. U registraciji ovog džemata koji je dobio ime Gazi Husrev- beg Beč, zapisano je da je hadžija Velagić bio jedan među prvima koji su bili realizatori toga.

Teufik Velagić je za svog života obavio i hadž i to 1990. god, a bio je među prvima u organizaciji Mladi Muslimani koji je zagovarao ideju Bošnjaštva i prava da se svi tako izjašnjavaju bez obzira na vjeru. Tajnu što se nikad nije ženio odnio je sa sobom u grob, ali su njegovi bliži prijatelji to stavljali na teret UDBA-e i tortura kroz koje je prošao u 10. godina robijanja. Čast da se sa h. Velagićem lično upozna i suretne, imao je i naš poznati bošnjački pisac, Muhamed Mahmutović. On se je sa njim nekoliko puta sastajao u Beču, te sa njime nadugo razgovarao nakon nekih njegovih tribine ili promocije knjiga. Nekoliko od ovih vrijednih uspomena naš vrijedni Muhamed je i snimio uz pomoć diktafona, da se ti razgovori sačuvaju od zaborava.

Bliski prijatelj sa prof. dr. Džemaludinom Latićem: Sjećam se dobro da je prije dvije godine u gostima kod njegovog dugogodišnjeg prijatelja iz Beča gosp. Ahmić Zajima i gosp. Mugdima Galijaševića, donedavnog urednika dnevnog lista Avaz za be-ha dijasporu, hadžija Teufik Velagić tako lijepo govorio o Bosni, lijepo, a sa sjetom. Ona mu je bila u dnu njegove duše. I ponio ju je sa sobom na onaj ljepši svijet, tamo gdje ga niko neće proganjati kao što su ga‚”njegovi” proganjali u istoj toj njegovoj Bosni, pa je morao napustiti ono što je najviše volio.
Nakon dugog boravka u Austriji i stečenih mnogo dobrih prijatelja samovoljno se odlučio da prije tri mjeseca otputuje za, kako je govorio svoje, šeher Sarajevo i u njemu završi svoj ovozemaljski život. Kao da je to nečim slutio. Sam je izašao iz Bosne ali se je u nju i sam vratio. Poznavati i slušati hadžiju Velagića, bila je prava i velika privilegija.

U kućnom vrtu kod Zajima Ahmića u Beču: Teufik od 1962. godine do raspada bivše Jugoslavije nije dolazio u svoj rodni Blagaj niti u svoj Mostar, u kojima je kao član Organizacije „Mladi muslimani“ proveo najljepše dane svoje mladosti. U tuđini nije imao islamsku atmosferu kao u svojoj rodnoj Bosni niti društvo intelektualaca, kao što su bili pregaoci mladi muslimani. Ali duboko vjersko uvjerenje koje je stekao kod svojih roditelja, u školi i gimnaziji na sahatima vjeronauke u Blagaju i Mostaru, od svojih prijatelja i poznanika radeći u Organizaciji „Mladi muslimani“ u Mostaru, Sarajevu i Zagrebu, kao i načela islamskog morala, tako je dosljedno provodio u život da ni u zatvoru ni u emigraciji nije od njih odstupio, saopćeno je iz Organizacije „Mladi Muslimani“.

Dženaza namaz hadžiji Teufiku Velagiću bit će klanjanja u četvrtak 21. novembra 2013. godine u haremu Alipašine džamije u Sarajevu poslije ikindije namaza u 14:00 h, a ne u Blagaju, kako su to svi mediji jučer prenijeli. Dženazu-namaz se predpostavlja da će predvoditi mostarski muftija Seid ef. Smajkić, jer će vrhovni poglavar IZ BiH, Reisul-Ulema, Husejn ef. Kavazović taj dan biti, na već otprije zakazanoj radnoj posjeti, Mešihatu IZ Bošnjaka u Njemačkoj.

Neka mu je rahmet njegovoj plemenitoj i napaćenoj duši, koja je dugo, predugo, čeznula za rodnom grudom, Bosnom i Hercegovinom. 

 Piše: Ishak Ahmetović, Beč