U FokusuVijesti iz svijeta

Može li meso uzgojeno u laboratoriji zaista biti halal?

Startapi u oblasti prehrambene tehnologije utrkuju se s plasiranjem novih proteina, ali ispunjavanje vjerskih pravila ishrane predstavlja izazov.

Nakon hiljadama godina u kojima su ljudi uzgajali životinje za hranu, izgleda da je mogućnost izgradnje posla oko mesa uzgojenog u laboratoriji umjesto na farmama veliki tehnički izazov. Ipak, za poduzetnika iz prehrambene tehnologije Josha Tetricka, uspjeh ne zavisi samo od naučnika upoznatih s najnovijim dostignućima u bioinženjeringu, već i od šerijatskih stručnjaka koji su posvećeni detaljima vjerskih zakona o ishrani.

Tetrick je glavni izvršni direktor Eat Just Inc., startupa iz San Francisca kojeg podržavaju milijarderi Marc Benioff, Peter Thiel i suosnivač Facebooka Eduardo Saverin koji razvija meso koje se uzgaja u bioreaktorima, a ne na farmama. Za razliku od biljnih proizvoda kompanija Beyond Meat Inc. i Impossible Foods Inc., uzgojeno meso se uzgaja iz životinjskih ćelija i strukturno je identično mesu. „Po genetskom, nutritivnom profilu, to je meso“, kaže Tetrick. “Samo nemate tu komponentu klanja kao korak u cijelom procesu.”

Ali taj nedostatak generiše razne vrste pitanja za muslimane i Jevreje koji jedu samo meso od životinja zaklanih prema utvrđenim pravilima. Na primjer, može li meso biti halal ili košer ako je uzgojeno u laboratoriji? Je li to zaista meso? Ovo nisu mala pitanja s obzirom na to da su milijarde ljudi širom svijeta slijede vjere ili tradicije koje imaju stroge smjernice o pripremi mesa.

Tetrick je uvjeren da današnja tehnologija može naći naklonost tradicija, uvodeći novi način da se zadovolji gladni apetit svijeta za proteinima. Godine 2020. Eat Just je počeo prodavati laboratorijski uzgojene pileće nuggets u Singapuru, a u decembru je dobio dozvolu za uvođenje kultiviranih pilećih prsa. Kompanija, koja je prikupila 267 miliona dolara 2021. godine, sada cilja na muslimanske potrošače – u augustu je objavila planove za izgradnju pogona u Kataru. Iako se Eat Just konsultovao sa religijskim stručnjacima, još nije dobio pečat za svoju novu vrstu mesa. “To je zaista važno pitanje, možda čak i važnije zbog onoga što ćemo raditi u Kataru,” kaže Tetrick. “Ali mi još nemamo taj pečat.”

Kultivirano meso bit će zabranjeno vjernicima islama – druge po veličini svjetske religije, sa oko 2 milijarde sljedbenika – ako islamski autoriteti i institucije odluče da nije halal. Najveća muslimanska organizacija u Indoneziji, Nahdlatul Ulama, učinila je upravo to u septembru, rekavši u saopćenju da ćelije uzete od živih životinja i potom uzgojene u bioreaktorima spadaju u kategoriju leševa koji su pravno nečisti i zabranjeni za konzumiranje.

U fetvi iz Indonezije, većina svjetskih mnogoljudne muslimanske nacije, moglo potaknuti vlasti u drugim zemljama da izda slične odluke. U Pakistanu, drugoj po veličini muslimanskoj zemlji, naučnici predvođeni stručnjakom za islamsko pravo Muhammadom Taqijem Usmanijem prošle godine su proglasili uzgojeno meso dopuštenim samo ako izvorne ćelije potiču od životinja zaklanih u skladu sa šerijatskim procesom. Međutim, mnogi startupi se oslanjaju na ćelijske linije koje potječu od živih životinja.

Industrija se također suočava sa izazovom s pažljivim Jevrejima, budući da rabini tek treba da postignu dogovor o tome može li meso biti košer ako nije od životinje koja nija zaklana prema pravilima košera. Židovske vlasti također su zabrinute zbog upotrebe fetalnog goveđeg seruma (FBS), uzetog iz krvi fetusa ubijenih tokom klanja steonih krava, za ishranu životinjskih ćelija u bioreaktorima. FBS bi mogao učiniti meso nekošer zbog zabrane konzumiranja krvi, kaže Joel Kenigsberg, rabin iz londonske Ujedinjene sinagoge koji je studirao jevrejsko pravo i nauku na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan i savjetuje kompanije o pitanjima kašruta. „Ova tehnologija je tako nova, tako nova, da je pokušaj pronalaženja presedana najveći izazov“, kaže on.

Nema čak ni saglasnosti da li Jevreji proizvode uzgojene u laboratoriji smatraju mesom, koje se ne mogu konzumirati s mliječnim proizvodima, ili pareve, neutralnom kategorijom koja nije ni meso ni mlijeko. „Nije važno kako to kompanije zovu“, kaže Avrom Pollak, predsjednik Star-K Kosher Certification Inc., organizacije sa sjedištem u Baltimoru koja radi s klijentima kao što su Nestlé SA i Walmart Inc. „Biće onih kojih će recći da to zapravo nije meso.”

Mnoge kompanije pokušavaju da se odmaknu od upotrebe FBS-a. Izraelske farme Aleph, koje uzgajaju govedinu bez klanja, objavile su 8. decembra partnerstvo sa kompanijom Wacker Biosolutions sa sjedištem u Minhenu, fokusirano na neživotinjsku alternativu za hranjenje ćelija u bioreaktorima.

Kako bi riješila zabrinutost oko mesa bez klanja, Future Meat Technologies koristi ćelijske linije koje potiču od ritualno ubijene stoke, pilića i janjadi, kaže Yaakov Nahmias, njen predsjednik. Future Meat, koji traži regulatorno odobrenje od američke Uprave za hranu i lijekove, ima za cilj da svoju piletinu bude u restoranima do početka 2023. i očekuje da će do tada biti riješeni vjerski problemi. “Već smo imali nekoliko grupa rabina u posjeti. Na dobrom smo putu”, kaže Nahmias, dodajući da osvajanje islamskog certifikata neće biti teško. „Biće i košer i halal“, kaže on.

U Singapuru, čija je vlada najbrža na svijetu odobrila komercijalizaciju uzgojenog mesa, muslimanski stručnjaci ipak to sporo. “Nova hrana kao što je ova nova su područja u islamskoj jurisprudenciji i zahtijevaju odgovarajuća religijska istraživanja, analize i tumačenja”, navodi Islamsko vjersko vijeće Singapura (IRCS) u saopćenju poslanom e-poštom. “To je novi razvoj koji IRCS detaljno proučava.” — Sa Áine Quinn

Autori: Bruce Einhorn, Harry Suhartono i Faseeh Mangi – Bloomberg Business Week

Prijevod: Akos.ba

Povezani članci

Back to top button