U New Yorku obilježena 51. godišnjica smrti Malcolma X-a
Malcolm X je ostao upamćen kao lider među muslimanima u SAD-u u to vrijeme, borac za ljudska prava i jedan od najuticajnijih Afroamerikanaca. Bio je najveći kritičar “bijele” Amerike i njenih zločina počinjenih nad crnim Amerikancima U New Yorku je sinoć upriličena komemoracija i skup na kojem je obilježena 51. godišnjica smrti Malcolma Littlea, poznatijeg kao Malcolm X, borca za ljudska prava Afroamerikanaca, javlja Anadolu Agency (AA).
Komemoracija je održana u njujorškoj dvorani Audubon Ballroom u kojoj je Malcolm X držao antirasistički govor 21. februara 1965. godine kada su atentat na njega izvela tri naoružana napadača.
Prisutnima se obratila i kćerka Malcolma X-a Malaak Shabazz. Dvorana u kojoj je održana komemoracija u njujorškom Harlemu od 2005. godine nosi naziv “Shabazz Center” kako bi se očuvalo sjećanje na Malcolma X-a i njegovu suprugu Betty Shabazz.
Tačno u vrijeme Malcolmovog ubistva u 15:10 sati po lokalnom vremenu je minutom šutnje odana počast ovom borcu za ljudska prava
Povodom godišnjice njegove smrti, ime Malcolma X je bila jedna od najkorištenijih riječi na Twitteru proteklog dana u SAD-u i šire.
Rođen je u saveznoj državi Nebraska 19. maja 1925. godine. U ranom djetinjstvu oca su mu ubili bijeli rasisti, jer je bio član udruga za poboljšanje života Afroamerikanaca. Njegova smrt prikazana je kao nesretan slučaj, iako mu je glava bila odvojena od tijela. Kako Malcolmova majka nakon smrti muža nije mogla puno učiniti za sina, o njemu su se brinuli stariji brat i sestra. Malcolm je započeo život sitnog kriminalca. U dobi od 12 godina postao je štićenik Doma za nezbrinutu djecu države Michigan.
Kada je napunio 17 godina pušten je iz doma. Potom se zaposlio u putničkom vlaku kao perač posuđa. Kada je Malcolm stekao dovoljno novca, preselio se u New York kod rođaka. Ubrzo je postao jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama Harlema. Već 1941. godine uhićen je i osuđen na deset godina zatvora zbog provale. Krađom se bavio kako bi mogao priskrbiti novac za drogu. Godine 1952. pušten je iz zatvora i nešto kasnije pridružio se pokretu Nacija islama (Nation of Islam).
Nedugo nakon što je postao član Nacije islama promijenio je svoje prezime u X. To je učinio u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima, koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga. Poslije toga otputovao je na hadž, u muslimanski sveti grad Mekku. Nakon povratka u Sjedinjene Američke Države odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli, a što je ranije tvrdio i utemeljio vlastitu organizaciju nazvanu Organizacija afroameričkog jedinstva. Po utemeljenju ove organizacije Malcolm X je promijenio svoje ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz.
Malcolm je 1965. godine smrtno ranjen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijaha Muhammada. Malcolma su ubila trojica muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije islama. Sva trojica su osuđena i zatvorena.
Malcolm X je ostao upamćen kao lider među muslimanima u SAD-u u to vrijeme, borac za ljudska prava i jedan od najuticajnijih Afroamerikanaca. Bio je najveći kritičar “bijele” Amerike i njenih zločina počinjenih nad crnim Amerikancima.
Akos.ba
