Osvrt na knjigu „Historija grjeha i nasilja: sekvence uklonjene historije - Zapisi i vedute iz zemlje Dobrih Bošnjana“ Ibrahima Kajana Kod Bošnjaka postoji, između ostalog, jedna vrlo neracionalna osobina kad je u pitanju odnos prema uspješnim i poznatim osobama kada uđu u „treću životnu dob“. Sa jedne strane „sistem“ ih najčešće
Tag: Ibrahim Kajan
Ibrahim Kajan: Mostar je još pod ruševinama u kulturi
Povod razgovora s književnikom Ibrahimom Kajanom jest skori izlazak iz štampe knjige 'Historija grijeha i nasilja'. Piše: Voloder Sanadin Ibrahim Kajan rođen je 1944. u Mostaru. Nakon školovanja u rodnom gradu diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, gdje živi od 1969. Magistrirao je i doktorirao
Đenana Buturović naučnica svjetskog glasa
ĐENANA BUTUROVIĆ (29. VIII. 1934., Trebinje – 29. I. 2012., Sarajevo) Piše: dr. Ibrahim Kajan BUTUROVIĆ Đenana, prof., naučni savjetnik, književni historičar, etnolog, antropolog usmene tradicije, folklorist, direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Diplomirana na sarajevskom Filozofskom fakultetu - grupa hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenska književnost, doktorat na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Pobuna u Villefrancheu: Bošnjački antifašistički bljesak 75 godina poslije
“Ovdje počivaju jugoslavenski borci koji su pali daleko od svoje domovine, pokošeni rafalima poslije pobune u Villefranche-de-Rouergueu 17. 9. 1943.” Naravno, i taj se memorijalni prostor nazivao “grobljem jugoslavenskih mučenika”. Kako rekosmo, danas hodamo Avenijom Hrvata. Nažalost, čini se da još uvijek ne naziremo kraj ovom mučnom posvajanju bošnjačkog antifašističkog
140 godina od ubistva mostarskog muftije Karabega
Ibrahim Kajan UMORSTVO MUFTIJE KARABEGA (Fragment. Posveta rahm. dr. Fatimi Karabeg Mašović) Hiljadu muškaraca, od dječaka do staraca, poput neobuzdane i pobješnjele rijeke, uspinjala se uz uski, strmi sokak uz suho korito Dronje što se samo s jeseni obrušavala na mostarsku Tepi. Primicali su se drvenom mostu i polukružnoj uzdignutoj Tabiji i zgradama Konaka
Čija je naša Katarina?
O „bosanskim kraljevima hrvatske krvi“, najviše smo se naslušali tokom ratnih godina, poglavito kroz informativne emisije zagrebačke televizije, pa čak i one vezane za prilike na „južnoj bojišnici“ o kojoj je u svojim uspomenama nedvojbeno svjedočio hrvatski general Janko Bobetko, kao i o agresiji na državu Bosnu i Hercegovinu. U doba
Ibrahim Kajan o marginaliziranju i ušutkavanju Bošnjaka u Hrvatskoj
Kajan je istaknuo da Bošnjacima koji žive u Hrvatskoj, stalno nastanjenim ili rođenim, ili generacijama prisutnim u hrvatskom državnom prostoru – „biti Bošnjakom“ bi trebalo biti „prirodnim stanjem“. Iako ih to ne čini niti boljim niti gorim od drugih hrvatskih državljana, smatra Kajan, biti Bošnjak u Hrvatskoj danas bi trebalo
Krici i šaputanja – putopisi iz Humske zemlje: Još jedna Kajanova bitka protiv zaborava
Piše: Sead HUSIĆ Svestrani Ibrahim Kajan, u našoj književnosti prisutan više od četrdeset godina, jedan je od naših najznamenitijih živućih putopisaca. Pored putopisa, Kajan piše poeziju i prozu. Autor je i sjajnog romana Katarina, kraljica bosanska, kao i dramskog teksta na istu temu. Ono što zauzima centralno mjesto u njegovoj književnosti
Promocija knjige Ibrahima Kajana “Put u Blagaj”
Sjajna knjiga o kulturnom identitetu grada Mostara: ‘Grad velike svjetlosti. Mostarske vedute’
Ibrahim Kajan: Grad velike svjetlosti. Mostarske vedute, Muzej Hercegovine&IC Štamparija, Mostar, 2014. Piše: Alen Zečević Kada smo prije nekoliko mjeseci, u trenucima dok je ova knjiga nastajala, Ibrahim i ja razmijenjivali mišljenja i utiske o prvim tekstovima iz ovoga ciklusa, između ostalog sam ustvrdio, a tom sam mišljenju