Svjedočenje tjelohranitelja: Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je Alija Izetbegović razgovarao prije smrti

Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan posljednji je visoki zvaničnik koji je posjetio prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) Aliju Izetbegovića prije smrti.

Nurudin Dinče Imamović, ratni major javne službe bezbjednosti i nekadašnji tjelohranitelj Alije Izetbegovića, svjedočio je susretu iz oktobra 2003. godine. Kako je kazao, Erdogan je posljednji visoki zvaničnik i jedna od posljednjih osoba sa kojom je rahmetli predsjednik razgovarao prije smrti.

“Predsjednik je imao prijateljski odnos s našim dragim Erdoganom. Imao sam priliku da ga upoznam 1996. godine, nakon rata. Tada je bio gradonačelnik Istanbula. Došli su u službenu posjetu. Imao sam tu čast da tursku delegaciju provedem kroz Sarajevo, da obiđu prve linije, od Vraca, Jevrejskog groblja, tabije na Vratniku do Šehidskog mezarja na Kovačima”, prisjetio se Imamović.

Dan prije smrti Alije Izetbegovića, Erdogan ga je posjetio na Kliničkom centru u Sarajevu.

“Dan prije smrti Alije Izetbegovića je došao službenim avionom da obiđe našeg predsjednika u Klinički centar na Koševu. Njemu je predsjednik rekao: ‘Sine, sjećaš se kada sam ti rekao da ćeš daleko dogurati. Tada si bio gradonačelnik Istanbula, a danas si predsjednik Vlade velike Republike Turkiye. Ostavljam ti u amanet, pripazi mi ovu moju malu Bosnu, ja neću dugo’. Preselio je tu noć. Erdogan je izašao, zaplakao i otišao”, ispričao je Imamović.

Kako je kazao, Izetbegović je Erdoganu predvidio veliku političku karijeru.

“Erdogan je gledao predsjednika kao svog starijeg brata, oca, a njega je predsjednik gledao kao sina. Bili su to veliki prijateljski odnosi, to se ne može riječima opisati. Turkiye je naša prijateljska zemlja. Mnogo pomažu i pomagali su BiH”, dodao je Imamović.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Akos.ba