Sto godina od ustoličenja reisa Džemaluddina Čauševića: Bio je prosvjetitelj i reformator
– U organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ večeras je u Sarajevu u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke obilježena 100. godišnjica ustoličenja reisa Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prema riječima direktorice Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Dževade Šuško institut već godinama radi na podizanju svijesti javnosti i ukazivanju na značaj Bošnjaka kroz historiju.
Istakla je kako je 2014. godina važna, ne samo zbog obilježavanja 100. godišnjice od početka Prvog svjetskog rata već i ustoličenja reisa Čauševića koji je bio na čelu Islamske zajednice u kako je kazala, vrlo nemirom i turbulentnom periodu.
“Pokazao se kao jedan mudar, pametan, hrabar prvak Bošnjak koji je pronalazio odgovore na nove izazove s kojima su se suočavali Bošnjaci. Bio je reformator, borio se za prosvjetiteljstvo i obrazovanje Bošnjaka”, kazala je Šuško te napomenula kako je večerašnjim programom na jedan način oživljeno ponovno sjećanje na reisa Čauševića.
Govoreći o reisu Čaušević, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Enes Karić ističe kako je život reisa bio itekako zanimljiv jer je rođen za vrijeme vladavine Osmanlija.
On je podsjetio kako je Čaušević inauguriran na poziciju reisa 1914. godine na kojoj je ostao sve to 1933. godine.
“Za ime reisa vezuju se najveći reformski pokreti unutar bh. muslimanskog vjerničkog korpusa. Ne samo unutar njega već i unutar balkanskog regiona. On je pokrenuo uvođenje latinice i ćirilice u vjerskoj štampi, pokrenuo je brojne novine i časopise, nastojao modernizirati prezentaciju islama samim vjernicima i što je važno, on je jedan od reisu-l-ulema koji je prevodilac Kur’ana”, kazao je Karić te dodao kako je 100. godišnjica itekako važna ne samo za Islamsku zajendicu u BiH već za sve zemlje zapadnog Balkana.
Da se reis Čaušević na poziciji reisu-l-uleme u teškom periodu pokazao kao “veliki čovjek, znalac, prosvjetitelj čiji tragovi su neizbrisivi i veliki, mišljenja je Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Preporod Senadin Lavić.
“Večeras pokušavamo da se prisjetimo da je reis Čaušević ponio menšuru reisa u BiH prije sto godina. Pokazao se kao veliki čovjek i ono što je ostao u našoj kulturi je veliki trag koji je neizbrisiv”, zaključio je Lavić.
Večerašnjem programu prisustvovao je veliki broj građana te akademskih gostiju.
Reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u svom obraćanju posebno se zahvalio organizatorima zbog obilježavanja stote godišnjice ustoličenja, kako je kazao “jednog od najvažnijih reisova u historiji Islamske zajednice u BiH”.
Prisutni su potom imali priliku vidjeti autentični carski dekret koji je reisu Čauševiću bio predat od austrougarskog cara 1914. godine, a koju je za ovu prigodu reisov unuk, Sedad Mulalić, ustupio Institutu na korištenje. Pored toga prikazana su i razna priznanja te odlikovanja koja je reis Čaušević primio tokom života.
Mehmed Džemaluddin efendija Čaušević rođen je u Arapuši kod Bosanske Krupe 1870. godine. Od 1887. studirao je u Istanbulu na pravnom fakultetu, a kasnije i u Kairu na Al-Azharu. Nakon povratka u BiH 1905. godine Čeušević postaje član Uleme-medžlisa za pitanja obrazovanja.
Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević je od 26. marta 1914. naimenovan za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH. Preminuo je 1938. godine u Sarajevu, piše Anadolu Agency.
Akos.bA/AA
