Šta god da nas zaboli, uzmemo antibiotik

Otprilike trećina ispitanih na Zapadnom Balkanu, Kavkazu i Centralnoj Aziji koristila je antibiotike u posljednjih godinu dana bez recepta, prema rezultatima istraživanja objavljenog prošle sedmice u Frontiers in Public Health. Ovo otkriće naglašava velike nedostatke u javnom znanju o antimikrobnoj rezistenciji (AMR), kao i hitnu potrebu za podizanjem svijesti o posljedicama zloupotrebe i pretjerane upotrebe antibiotika.

U anketi je ispitana 8221 osoba iz glavnih gradova Albanije, Armenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Kazahstana, Kirgistana, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Republike Moldavije, Tadžikistana, Turske i Uzbekistana.

Rekli su da su uzimali antibiotike za liječenje prehlade (24%), upale grla (21%), kašlja (18%) i simptoma sličnih gripi (16%), od kojih je većina uzrokovana virusima i protiv kojih su antibiotici neučinkoviti. Od svih ispitanika, njih 50% vjeruje da je izjava “antibiotici učinkoviti protiv prehlade” tačna, dok je samo 36% ispravno zaključilo da je lažna. Drugih 43% netačno je vjerovalo da “antibiotici ubijaju viruse”, dok je 39% njih reklo da je to netačno.

“Mnogi ljudi ne znaju što je antimikrobna rezistencija, a riječ antimikrobik obuhvaća mnoge vrste lijekova, uključujući antivirusne i antimikotike”, kaže koautor istraživanja, Danilo Lo Fo Wong, regionalni savjetnik za kontrolu AMR-a Ureda SZO za Evropu, za Medscape Medical News. “Moramo doći do tačke u kojoj ljudi znaju šta je to i što trebaju učiniti, ali više ne razmišljaju o tome što slova označavaju, poput HIV-a. AMR treba biti pojam u domaćinstvu; nešto što ljudi prihvaćaju kao svoju odgovornost, poput recikliranja.“

Rezultati ankete također sugeriraju da će liječnici i drugi zdravstveni djelatnici imati ključnu ulogu u podizanju svijesti o AMR-u, pri čemu 80% ispitanika kaže da su liječnici izvor medicinskih informacija kojem se najviše vjeruje. “Ljudi odlaze liječnicima potražiti pomoć i ozdraviti. Dokazi pokazuju da ljudi vjeruju liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima, što ih čini idealnima za promociju odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova i glasnicima za podizanje svijesti o AMR-u”, rekao je Wong.

“Svaki put kada se propisuju i izdaju antimikrobni lijekovi, trebalo bi se razgovarati o odgovornoj upotrebi i zašto je to važno. Liječnici bi također trebali biti u stanju uvjerljivo objasniti kada antibiotici nisu potrebni, a [druge] zdravstvene djelatnike trebalo bi osposobiti za upravljanje antimikrobnim lijekovima, jer je njihova uloga ključna.”

Procjenjuje se da je pet miliona smrtnih slučajeva svake godine povezano s bakterijskom AMR-om diljem svijeta. Više od 500.000 ovih smrtnih slučajeva događa se u evropskoj regiji SZO, koja se sastoji od 53 države članice u Evropi i Centralnoj Aziji. Bez hitne intervencije, navodi WHO u saopćenju za medije, AMR bi mogao rezultirati sa do 10 miliona smrti godišnje do 2050. Ovaj teret nesrazmjerno pada na zemlje s niskim i srednjim prihodima, pogoršavajući globalne zdravstvene nejednakosti.