Srebrenica, 2025. i šta raditi naredne godine
Piše: Hikmet Karčić
Godina 2025. pokazala je da je, uprkos svim ograničenjima i političkim otporima, moguće napraviti ozbiljan iskorak u međunarodnoj memorijalizaciji genocida u Srebrenici. Implementacija Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nije ostala mrtvo slovo na papiru, već je po prvi put otvorila prostor za sistemski i globalni pristup kulturi sjećanja.
To je važna činjenica. Ne zbog simbolike same po sebi, već zato što je genocid u Srebrenici konačno, institucionalno i bez zadrške, postavljen u univerzalni okvir. Komemoracije održane pod okriljem UN-a, jasno imenovanje zločina, kao i uključivanje 11. jula u zvanične kalendare sjećanja u brojnim državama, predstavljaju pomak koji je do prije nekoliko godina bio teško zamisliv.
Posebno je važno što se tokom 2025. godine počelo govoriti o memorijalizaciji ne samo kao činu pijeteta, već kao političkoj i društvenoj obavezi. Srebrenica je prestala biti “regionalno pitanje” ili tema rezervisana za godišnjice. Ona je, barem djelimično, vraćena u kontekst međunarodne odgovornosti.
Ipak, iluzorno bi bilo smatrati da je time posao završen. Rezolucija UN-a nije cilj, već alat. A alat vrijedi onoliko koliko se koristi. Upravo zato 2026. godina mora biti godina nastavka i konkretizacije započetih procesa.
Jedan od ključnih koraka u tom pravcu jeste postavljanje spomenika žrtvama genocida u svjetskim metropolama. Ne kao puka simbolična gesta, već kao trajni, vidljivi podsjetnik. Spomenik u New Yorku, Berlinu, Londonu ili Istanbulu ne bi govorio samo o Srebrenici, već o Evropi, o međunarodnoj zajednici i o posljedicama šutnje.
U vremenu u kojem jačaju revizionizam, poricanje i relativizacija zločina, fizički prostori sjećanja dobijaju dodatnu težinu. Oni postaju mjesta javne edukacije, ali i moralne konfrontacije s vlastitom prošlošću. Upravo zato memorijalizacija ne smije ostati zatvorena u granicama Bosne i Hercegovine niti isključivo vezana za Potočare.
Odgovornost za naredni period leži na više nivoa: državama koje su podržale Rezoluciju, institucijama UN-a, ali i na dijaspori i civilnom društvu koje su godinama nosili ovaj proces kada je bio politički nepoželjan. Bez tog pritiska, 2025. se ne bi dogodila.
Srebrenica je i dalje test međunarodne savjesti. Prošla godina je pokazala da taj test nije unaprijed izgubljen. Ali će tek naredne godine pokazati da li je riječ o trajnoj obavezi ili tek o kratkom moralnom predahu.
(Preporod.info)
