SOS za ljetne vrućine – što treba piti i jesti?
Fizičke aktivnosti trebalo bi svesti na najmanju moguću mjeru u trajanju između 11 i 17 sati, tvrde stručnjaci. Trebate što više boraviti u hladu ili klimatiziranim prostorijama kako bi se izbjegao toplotni udar.
PIŠE: Miriam Belar
Velik problem koji doprinosi težem podnošenju vrućina su umor i stres, zato osigurajte dovoljno sna za lakše podnošenje visokih ljetnih temperatura. Unaprijed planirajte gdje ćete se kretati i u kojem vremenu, pa obavezama koje možete obaviti rano ujutro ili tek predvečer neka vremenski okvir bude prioritet.
Kalorična jela, “zimska jela” i suhomesnati proizvodi
Kalorična jela zahtijevaju dugotrajan proces probavljanja hrane, što oslobađa toplinu i time zagrijava organizam.
Zreli i masni sirevi izvor su masnoća i soli, a osim iscrpljivanja organizma, mogu prouzrokovati i bakterijsko trovanje zbog brze kvarljivosti.
Suhomesnati proizvodi teško su probavljivi i zbog velike količine soli prouzrokuju veći unos tekućine.
Gulaši i variva tipična su “zimska jela” koja se serviraju topla, a sadrže začine koji utječu na probavu što dodatno potiče probavu.
Zaslađeni i gazirani napitci, te kofeinski napitci
Zaslađeni i gazirani napitci povećavaju proces dehidracije zato ih je najbolje zamijeniti s vodom ili svježe cijeđenim sokovima.
Kofein je najpoznatiji diuretik koji potiče izlučivanje tekućine iz organizma i ubrzavanje metabolizma te djeluje kontraproduktivno na proces hlađenja.
S obzirom na učestalu pojavu dehidracije organizma, izuzetno je važno nadoknaditi izgubljene elektrolite unosom:
Izotoničnih napitaka, vode, hladnih supa i jogurta
Izotonične napitke i vodu neophodno je neprestano unositi kako bi se organizam kontinuirano rashlađivao. Voda, nezaslađeni čaj sobne temperature i izotonični napitci idealni su za osvježenje.
Hladne supe ne opterećuju probavu te se na taj način spriječava zagrijavanje organizma.
Jogurt štiti naš organizam od brojnih neželjenih ljetnih infekcija jer sadrži brojne “dobre bakterije” korisne za crijevnu mikrofloru.
Voća, povrća, salata i žitarica
Voće predstavlja odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, primjerice ß-karotena i likopena, koji nude dodatnu ljetnu pogodnost štiteći kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka.
Povrće je vrijedan izvor antioksidansa i na prirodan način hladi tijelo zbog udjela vode kojeg sadrži. I voće i povrće bogato je kalijem – elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi.
Salate, voćne ili povrtne, najbrži su recepti za hranjivi obrok, a mogu se obogatiti ribom ili piletinom.
Žitarice poput pšenice, ječma, prosa, kvinoje, amaranta, kus-kusa, bulgura mogu se pripremiti jednostavno kuhanjem uz dodatak male količine maslinovog ulja i soli. Kuhane žitarice mogu se ohladiti i dodavati raznim jelima, a ljeti najbolje pristaju u hranjive salate.
Hranjiva namirnica koju također možete odabrati je svima omiljeni – sladoled koji je idealan za rashlađivanje.
