SMRT MUHAMEDA DEIFA: Ubijen je najtraženiji čovjek na Bliskom istoku

Izraelska vojska potvrdila je danas smrt Mohameda Deifa, čelnika vojnog krila Hamasa, u napadu u humanitarnoj zoni Mawasi, na jugu Pojasa Gaze, 13. jula, u kojem je poginulo 90 Palestinaca.

Deif, kojeg se smatra “brojem dva” Hamasa, tik iza Yahye Sinwara, bio je na popisu najtraženijih osoba u Izraelu od 1990-ih, a smatralo ga se odgovornim za planiranje i izvođenje brojnih terorističkih napada.

Vođa brigada al-Qassam (Hamasovo vojno krilo) poginuo je 13. jula, zajedno sa svojom desnom rukom, Rafaa Salamehom, u bombardovanju humanitarne zone Mawasi, zapadno od grada Khan Yunis, u kojem je poginulo 90 osoba a više od 300 ih je ranjenih.

Izraelska vojska do sada nije mogla potvrditi smrt vođe, iako je prošle sedmice rekla da ima “sve više dokaza” koji upućuju na njegovu eliminaciju, što Hamas tek treba potvrditi.

Izrael ga, zajedno sa Sinwarom, smatra glavnim mozgom napada od sedmog oktobra, koji su ostavili 1200 mrtvih i 250 kidnapovanih i doveli do sadašnjeg rata u Pojasu Gaze, s više od 39 400 ubijenih Palestinaca.

Rođen u Khan Yunisu 1965., Deif se pridružio Hamasu na početku Prve intifade 1987. i brzo se penjao u redovima te islamističke skupine nakon svog prvog oslobađanja 1990. Deif je bio na američkom popisu terorističkih agenata i bio je na izraelskom popis najtraženijih od 1995. zbog njegove uloge u bombaškim napadima samoubicama na Izraelce.

Godine 2000. ponovo je bio u zatvoru, ali je pobjegao. A 2002. godine, na vrhuncu Druge intifade, okrunjen je za vođu brigada al-Qassam nakon što je Izrael ubio njihovog vođu, Saleha Shehadu i tada je postao arhitekta cjelokupne vojne strategije Hamasa.

Čak i prije nego što je započeo najsmrtonosniji napad na izraelske civile u 50 godina, Deif je već bio lik uzdignut do legendarnog statusa među Palestincima i najtraženiji čovjek u Izraelu. Sa svojih 58 ili 60 godina – niko ne zna sa sigurnošću – bio je u sjeni desetljećima i preživio je višestruke operacije protiv njega od strane izraelskih tajnih službi, koje ga smatraju odgovornim za smrt desetina svojih građana.

Ne znajući gdje čovjek završava, a gdje počinje mit, priča se da je zbog ovih pokušaja ubistva izgubio oko, obje noge, ruku, ženu i dvoje djece. Također mu se pripisuje dizajn Hamasovog najkarakterističnijeg oružja, rakete Qassam, te labirinta tunela koji prolazi kroz podzemlje Gaze.

Ono malo što se sa sigurnošću zna o Deifu je da se, kao što je sigurnosni analitičar Matthew Levitt rekao za BBC prije dvije godine, “smatra posebno tvrdokornim vođom Hamasa”. Uvijek je bio oštri protivnik osjetljive ravnoteže koju su islamistička organizacija i Izrael održavali više od desetljeća. Ova dinamika je značila da je, nakon izbijanja bilo kakvog sukoba, palestinska organizacija završila obuzdavanjem svojih napada u zamjenu za oslobađanje sredstava ili, nedavno, izdavanje novih radnih dozvola na izraelskoj teritoriji za svoje stanovnike. Činjenica da je Deif bio glas koji je najavio napad služi kao temelj jedne poruke: status quo koji je bio na snazi u Gazi je okončan.

Istraživanje koje je u junu 2023. proveo Palestinski centar za anketna istraživanja Politika (PCPSR) otkrilo je da bi više od polovine Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali glasalo za Ismaila Haniyea, vođu Hamasa, na predsjedničkim izborima. U međuvremenu, samo trećina bi se opredijelila za Mahmouda Abbasa, predsjednika Palestinske samouprave.

Usred rata 2014. godine, izraelski zračni napad na Deifov dom u Gazi rezultirao je smrću njegove žene i jednog od njegove male djece. Rođen prije 58 godina u izbjegličkom kampu Khan Younis, na jugu palestinske enklave (poput Sinwara), vođa brigade Ezedin al Qasam, čije je pravo prezime Masri, izraelski je neprijatelj broj jedan još od kraja prve Intifade 1993. godine. Elitni komandosi izraelske vojske i Shin Bet (unutarnje osiguranje) imali su ga nekoliko puta u dometu, ali je uvijek uspio pobjeći na sigurno, čak i teško ranjen, unatoč raketnim napadima na njegove automobile ili njihove sigurne kuće.

Nikada nije koristio digitalne komunikacijske sisteme i komunicirao je putem mreže pouzdanih kurira. Prošlo je dosta vremena otkako je bilo ko vidio njegovo navodno unakaženo lice. Njegovi neprijatelji u izraelskoj vojsci i civilnoj obavještajnoj službi tvrde da je izgubio oko i ruku; da šepa i ima teška oštećenja sluha budući da je bio glavni inženjer za eksplozive pokreta Hamas.

U maju 2021. godine, tokom najvećeg vala raketa lansiranih iz palestinske enklave, izraelski napadi na mjesto koje se smatra trećim najsvetijim mjestom u islamu razbjesnili su islamski svijet. Tada je Deif počeo planirati operaciju na granici Gaze, otkrio je agenciji Reuters izvor blizak Hamasu. “Napad su potaknule slike Izraela kako upada u džamiju Al Aqsa tokom ramazana, tuče vjernike, napada ih, odvlači stare i mlade sa svetog mjesta”, rekao je spomenuti izvor u Gazi. “Sve je to potaklo i rasplamsalo njegov bijes.”

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant pozdravio je vijest naglašavajući da je smrt Deifa (koga je nazvao “Bin Laden iz Gaze”) “veliki korak na putu prema iskorijenjavanju Hamasa kao vojne i vladine organizacije, te ostvarenja ratnih ciljeva koje smo si postavili«.

Čelnik izraelske opozicije Yair Lapid opisao je vijest u poruci na društvenim mrežama kao “vojno postignuće od neviđene važnosti”, iako je ponovio da Izrael mora iskoristiti svoj vojni zamah kako bi postigao sporazum o prekidu vatre koji bi omogućio oslobađanje izraelskih talaca koji su ostali u enklavi.

S Deifovom smrću, Izrael je postigao još jedan gol u svojoj utakmici protiv Hamasa, nakon što je u srijedu ubio najvišeg političkog vođu grupe, Ismaila Haniyaha, u napadu u Teheranu koji iranske vlasti pripisuju hebrejskoj državi, a što Izrael nije potvrdio niti negirao.(stav.ba)

akos.ba