Državne osnovne škole u okolini Bosanske Krupe
Do 1885.-1886. godine u naseljima bosanskokrupskog kraja nije postojala nijedna državna osnovna škola. Osnivanje narodnih osnovnih škola na ovom području odvijalo se daleko lakše u pravoslavnim, nego u mjestima s dominantnim muslimanskim stanovništvom.
Narodna osnovna škola u Otoci počela je sa radom školske 1886/1887.godine.[1] Međutim, prema navodima određenih istraživača ova škola je otvorena 1885.[2], odnosno 1890. godine.[3] Do početka rada ove škole na širem otočkom području evidentirano je oko 95% nepismenog stanovništva. Novootvorenu školu u Otoci istovremeno su počela pohađati djeca različitih nacionalnih i vjerskih oprijedjeljenja.
Kao i u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine i ovdje je bio prisutan otpor upisivanju muslimanske djece, naročito ženske, u redovnu državnu osnovnu školu. Dvadesetak godina nakon otvaranja škole Otoka je dobila prve akademski obrazovane ljude. Bili su to Nurija Čaušević, Dragan Lukač i Jovo Ivanović. U prvim godinama rada nastavu u školi izvodio je jedan učitelj. Godine 1886. u školi je radio učitelj N. Maljković.[4] Navedeni podatak upućuje na konstataciju pojedinih istraživača da je ova škola otvorena 1885. odnosno 1886. godine.
Od osnivanja do kraja 1918. godine u Narodnoj osnovnoj školi u Otoci izmijenio se veliki broj nastavnog kadra. Međutim, za većinu njih podaci su nedostupni. Pozivajući se na kalendar „Bošnjak“ za 1893. godinu Elvira Islamović navodi kako je mjesto učitelja te godine u ovoj školi bilo nepopunjeno. Također, ista autorica, pozivajući se na kalendar „Bošnjak“ za 1897. godinu navodi da su u ovoj školi radila dva učitelja, Vaso Radovanović i Đuro Šebečić.[5]
Godine 1894. u Narodnu osnovnu školu u Otoci iz Laminaca premješten je pomoćni učitelj tamošnje škole Marko Živković. Dvije godine kasnije u Otoku je premješten bivši pomoćni učitelj gračaničke Narodne osnovne škole Mehmed Midžić, koji je krajem iste, 1896. godine, razriješen daljeg službovanja u Narodnoj osnovnoj školi u Otoci. Godine 1896. iz Otoke je u Bosanski Novi premješten učitelj Petar Sušić, a u Otoku spomenuti učitelj Vaso Radovanović iz obližnjeg Velikog Radića.[6]
Jedno vrijeme kao učitelj u Narodnoj osnovnoj školi u Otoci radio je Simo Mutić. Godine, 1897. u Otoku je iz Broca premješten učitelj Spasoje Kostić a iz Otoke u Donji Unac Vaso Radovanović. Na dužnost privremenog učitelja u Otoku je 1902. godine došao Ibrahim Ustavdić (rođen u Gračanici kod Tuzle 1880. godine) koji je već 1903. godine iz Otoke otišao u Kozarac kod Prijedora, 1904. u Prijedor, a školske 1905/1906. godine u rodnu Gračanicu. Dužnost učitelja 1910. godine obavljao je Petar Gaković (spominje se i 1903. godine) i Ilija Balorda.[7]
Godine 1912. nastavu u školi su izvodili sljedeći učitelji: Anđelka Radoman, koja je ovdje premještena iz Bosanske Krupe, a iz Otoke u Branjevo učitelj Dane Polovina, Draga Krnić (u Otoku došla iz Bos.Kobaša, ostala do oktobra 1912. godine kada je premještena u Branjevo), Miloš Bastašić (ostao do kraja 1912. godine kada je premješten u Prnjavor) i brojni drugi.[8] Sljedeće godine u školi se spominje učitelj Ilija Opačić, a 1916. učiteljica Ana Schindler.[9]
Početak Prvog svjetskog rata doveo je u veoma težak položaj veliki broj škola na području Bosanske Krupe i njene okoline. Jedan broj narodnih osnovnih škola reducirao je svoj rad, dok su neke privremeno obustavile redovno odvijanje obrazovno-odgojnog procesa. Narodna osnovna škola u Otoci u skladu sa ratnim prilikama radila je tokom cijelog ratnog perioda.
Narodna osnovna škola u Hasanbegovoj Jasenici osnovana je školske 1902/1903. godine. Bila je vlasništvo erara sa zemaljskim troškom od 32 350 K.[10] Međutim, pojedini istraživači kao godinu otvorenja i rada ove škole navode vremenski period između 1914. i 1918. godine.[11] Nastavni proces u ovoj školi u periodu od 1914. godine do kraja Prvog svjetskog rata izvodili su sljedeći učitelji: Đuro Radetić (premješten ovdje iz Kruševice) i Milka i Trifun Gajić (premješteni ovdje iz Srebrenice).[12]
Godine 1888. sa radom je počela Narodna osnovna škola u Velikom Radiću.[13] Međutim, i kod ove škole postoje razilaženja oko godine njenog otvaranja. Tako se, pored 1888., kao godine njenog otvorenja navode i 1892. odnosno 1895. godina. Škola je kontinuirano radila od osnivanja do kraja 1913. godine. Zabilježeno je da se nastavni proces, u skladu s ratnim prilikama, odvijao i tokom Prvog svjetskog rata.[14]
Narodna osnovna škola u Velikom Radiću u prvim godinama svoga rada imala je jednog učitelja. Godine 1893. u školi se spominje učitelj Luka Mandić, a tri godine kasnije Milovan Stanišić (premješten iz Bijeljine). Učitelj Ilija Glučevac spominje se 1901., a Eugenija Dević 1916. godine (premještena iz Petrovca) i drugi.[15]
Narodna osnovna škola u Ivanjskoj otvorena je 1902. godine.[16] Redovno je radila od osnivanja do kraja 1913. godine, a u skladu s ratnim prilikama, i tokom cijelog ratnog perioda (1914.-1918.).[17]
Godine 1910. u Hašanima[18] je otvorena narodna osnovna škola, vlasništvo erara s jednim razredom. Te godine za izgradnju školskog objekta utrošeno je 14 926 K. I ova škola je redovno radila do kraja 1913. godine, a u skladu s novonastalim ratnim okolnostima i tokom Prvog sjetskog rata. Nije poznato ko je izvodio nastavu u ovoj školi do 1912. godine. Kao učitelj 1912. godine navodi se Lazar Kotur. Iste godine iz ove škole otišao je na službu u Bosansku Krupu.[19]
Državna osnovna škola u Vranjskoj otvorena je relativno kasno, školske 1911/1912. godine. Kao i ostale, i ova škola je, u skladu s ratnim prilikama, radila tokom Prvog svjetskog rata. Podaci o učiteljskom kadru nisu dostupni. Godine 1915. nastavu je izvodio učitelj Milan Cvetić (premješten ovdje iz Meke Grude).[20]
Bužim kao integralni dio tadašnjeg bosanskokrupskog kotara prvu državnu osnovnu školu dobio je tek 1913. godine. Naime, na području današnje općine Bužim, od 128 škola koliko su austrougarske vlasti izgradile na prostoru Bosanske krajine, samo se nalazila jedna. Riječ je o Narodnoj osnovnoj školi u Dobrom Selu (Radoču) izgrađenoj 1913. godine. Škola je prvobitno trebala biti izgrađena u centru Bužima. Međutim, ponuda za njenu izgradnju nije bila shvaćena i odbijena je od strane lokalnih prvaka. Školski objekat izgrađen je na Radoču gdje je većinsko pravoslavno stanovništvo s oduševljenjem prihvatilo ovaj projekat. Marija Lazarević bila je prva učiteljica i upravnica ove škole. Drugi učitelj bio je Stevan Stojnić koji je počeo izvoditi nastavu od 1914. godine.[21]
Do početka Drugog svjetskog rata, pored škola koje su djelovale na području bosanskokrupskog kotara tokom okupacionog perioda, osnovne škole izgrađene su i otvorene u Bužimu, Srednjem Duboviku, Suvaji, Pučeniku, Perni, Banjanima, Zalinu i drugim mjestima.
Zaključak
Uspostavom austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini došlo je do temeljitih promjena u organiziranju i radu školskih ustanova. Nova vlast je, u skladu s ciljevima okupacione politike, pristupila otvaranju državnih osnovnih škola. Vlast je posebnim propisima regulirala osnivanje državnih škola, izgradnju školskih zgrada i drugo. Do otvaranja prve državne osnovne škole u Bosanskoj Krupi na području Bosne i Hercegovine već je bilo otvoreno 38 ovih škola.
Nedugo nakon okupacije prve narodne osnovne škole na području bosanskokrupskog kotara počele su sa radom u Bosanskoj Krupi, Otoci i Velikom Radiću. Početkom 20. stoljeća državne osnovne škole otvorene su i u Hasanbegovoj Jasenici, Ivanjskoj, Vranjskoj i Hašanima. Već je istaknuto da je na ovom području zabilježen otpor upisivanju muslimanske djece, posebno ženske, u novootvorene škole. Stoga je sreski predstojnik u Bosanskoj Krupi u novembru 1880. godine izdao naredbu po kojoj su sva djeca bez obzira na vjeroispovijest bila dužna pohađati redovnu osnovnu školu. U Bužimu je također izdato naređenje o popisu sve djece dorasle za početak redovnog školovanja. Ovakve i slične aktivnosti poduzimane od strane nadležnih vlasti izazivale su uznemirenje i revolt, posebno kod muslimanskog dijela stanovništva, zbog čega je ponekad angažirana i žandarmerija.
Rad pravoslavne osnovne škole u Bosanskoj Krupi, bez obzira na privremeni prekid neposredno nakon uspostave okupacione uprave, obnovljen je 1882. godine i trajao do početka Prvog svjetskog rata. Djelovanje sibjan mekteba također je kontinuirano nastavljeno nakon 1878. godine. Godine 1894. otvorena je muška mektebi ibtidaija u Bosanskoj Krupi, jedna od najstarijih na području Bosanske krajine. Istovremeno sa osnivanjem prve državne osnovne škole u Bosanskoj Krupi 1880. godine sa radom je počela medresa u Bužimu. Radila je do 1890. godine, a prema novijim istraživanjima do kraja Prvog svjetskog rata. Na osnovu navedenog može se zaključiti da je Bosanska Krupa na razmeđu 19. i 20. stoljeća predstavljala značajnu obrazovnu sredinu za razliku od nekih drugih u njenom širem okruženju.
Nastavlja se.
Fusnoste:
[1] M. Papić, Školstvo u BiH, 46.
[2] M. Kozličić, Stanovništvo, 33.
[3] Elvira Islamović pozivajući se na dokument Tehničkog odjeljenja Zemaljske vlade u Sarajevu navodi da je Narodna osnovna škola u Otoci, vlasništvo Općine s tri razreda otvorena 1890. godine. E. Islamović, Školstvo, 104.
[4] Mirza Ahmetbašić, Adnan Hafizović, Osnovna škola „Otoka“ od osnivanja do danas, Bihać 2008, 10; K. Bošnjak za 1886., 82.
[5] E. Islamović, Školstvo, 104.
[6] S. dodatak Šk. vjesnika za 1894. godinu, Sarajevo 1894, 180; S. dodatak Šk. vjesnika za 1896. godinu, Sarajevo 1896, 15-22.
[7] A. Sijamhodžić, Slovo, 44; S. list, God. XII, br. 71, 16. juni 1889, 1; S. dodatak Šk. vjesnika za 1897. godinu, Sarajevo 1897, 2; Osman Delić, Sto godina Narodne osnovne škole u Gračanici, Gračanica 1986, 35; E. Islamović, Školstvo, 105; B. Bote, 124.
[8] S. list, God. XXXV, br. 20, 14. januar 1912, 1; S. list, God. XXXV, br. 100, 21. april 1912, 1; S. list, God. XXXV, br. 243, 21. oktobar 1912, 1; S. list, God. XXXV, br. 265, 19. novembar 1912, 1; S. list, God. XXXV, br. 284, 14. decembar 1912, 1; S. list, God. XXXV, br. 81, 29. mart 1912, 1.
[9] S. list, God. XXXVI, br. 13, 8. januar 1913,1; Š. glasnik, God. VII, Sarajevo 29. februar 1916, 19.
[10] M. Papić, Školstvo u BiH, 46-48; E. Islamović, Školstvo, 104.
[11] M. Kozličić, Stanovništvo, 34.
[12] S. list, God. XLI, br. 83, 18. oktobar 1918, 1; S. list, God. XXXVII, br. 323, 16. decembar 1914, 1; S. list, God. XXXVII, br. 325, 18. decembar 1914, 1.
[13] E. Islamović, Školstvo, 104.
[14] G. autora, Bosansko-krupska opština, 40; M. Kozličić, Stanovništvo, 34-35.
[15] E. Islamović, Školstvo, 104-105; S. dodatak Šk. Vjesnika za 1896. godinu, Sarajevo 1896, 19-20.; Š. glasnik, God. VII, Sarajevo 31. oktobar 1916, 141.
[16] M. Papić, Školstvo u BiH, 46-48.
[17] M. Kozličić, Stanovništvo, 33-34.
[18] U Hašanima kod Bosanske Krupe rođen je 1. januara 1915. godine poznati bosansko-hercegovački književnik Branko Ćopić. Neke od njegovih poznatih knjiga su: Orlovi rano lete, Delije na Bihaću, Prolom i druge. Umro je u Beogradu 1984. godine. Zanimljivo je istaći da su, između ostalih, na bosanskokrupskom području rođeni i: reisu-l-ulema Džemaludin ef. Čaušević (Arapuša kod Bosanske Krupe 28. decembar 1870., umro u Sarajevu 1938. godine), Murat ef. Hajrović Hulusi (Bosanska Krupa 1873., umro u Sarajevu 1918. godine), književnik Murat Šuvalić (Bosanska Krupa 10. februar 1897., umro u Bosanskoj Krupi 18. marta 1936. godine), filozof, publicista i historičar Safet Krupić (Bosanska Krupa 1. mart 1911., umro u Jasenovcu, oktobra 1942. godine), slikar Enver Krupić (Bosanska Krupa 5. april 1911., umro u Bihaću 29. januara 1992. godine) i brojni drugi.
[19] E. Islamović, Školstvo, 104; G. autora, Bosansko-krupska opština, 40; M. Kozličić, Stanovništvo, 34; S. list, God. XXXV, br. 49, 2. mart 1912, 1.
[20] M. Papić, Školstvo u BiH, 46-48; M. Kozličić, Stanovništvo, 35; S. list, God. XXXVIII, br. 63, 18. februar 1915, 1.
[21] Amir Sijamhodžić, Razvoj savremenog školstva, 8.
Piše: mr. Mirza AHMETBAŠIĆ
JU Osnovna škola „Otoka“ Bosanska Krupa
Časopis: “HISTORIJSKI POGLEDI”, izdaje: Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, God./Vol. IV, Br./No. 6, Tuzla 2021.
