Sjećanje na Abdulaha Sidrana: Književni i filmski velikan koji je obilježio kulturnu scenu BiH
Na godišnjicu smrti prisjećamo se života i stvaralaštva jednog od najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika i scenarista
23. marta, obilježena je godina dana od smrti velikana bosanskohercegovačke književnosti i filma, akademika Abdulaha Sidrana (2. oktobar 1944 – 23. mart 2024.). Ovaj istaknuti pjesnik, pisac i scenarist preminuo je prošle godine u Sarajevu, u 80. godini života.
Sidran nije bio samo književnik i autor, već istinski kulturni ambasador Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Rođen je 2. oktobra 1944. godine u Sarajevu, a osnovno obrazovanje stekao je u Zvorniku i Sarajevu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a kroz svoju karijeru radio je kao urednik, dramaturg i predavač, dok je veći dio života posvetio pisanju.
Njegova knjiga poezije Sarajevski tabut donijela mu je “Nagradu slobode” PEN-centra Francuske, a njegove pjesme su prevođene na brojne jezike i objavljivane širom svijeta. Kao scenarist, Sidran je dao neprocjenjiv doprinos ex-jugoslavenskoj i bosanskohercegovačkoj kinematografiji, radeći na filmovima poput Sjećaš li se Dolly Bell?, Otac na službenom putu i Kuduz. Njegovi filmovi osvojili su brojne domaće i međunarodne nagrade, uključujući Zlatne arene u Puli, Zlatnu palmu u Cannesu i nominacije za Oskara.
Kroz svoje djelovanje u javnom i intelektualnom životu Sarajeva, bio je važan glas u vremenima krize i promjena. Bio je urednik omladinskih listova, govornik na javnim tribinama, a do 1992. godine i vodeći dramaturg na Televiziji BiH.
Sidran je bio autor bogatog i raznovrsnog opusa koji obuhvata poeziju, prozu, eseje, filmske i pozorišne scenarije. Među najpoznatijim djelima nalaze se: Šahbaza, Potukač, Kost i meso, Planeta Sarajevo, U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, Zašto tone Venecija, Morija, Suze majki Srebrenice i roman Otkup sirove kože. Njegova djela su objavljivana i prevođena na više od deset jezika, što govori o univerzalnoj snazi i dometu njegovog stvaralaštva.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH izabran je 1995. godine, a od 2008. godine bio je njen redovni član.
Abdulah Sidran ostaje zapamćen kao čovjek čije su riječi imale moć da oblikuju kolektivnu svijest, probude emocije i zabilježe duh jednog vremena. Njegov doprinos kulturi Bosne i Hercegovine je neizbrisiv, a njegova ostavština nastavlja da inspiriše nove generacije književnika, filmskih stvaralaca i svih onih koji u umjetnosti traže istinu i smisao.
U vremenu kada je identitet naroda često doveden u pitanje, Sidranovo stvaralaštvo ostaje stub kulturne samosvijesti i podsjetnik na snagu riječi.
akos.ba
