Simpozij “Život i djelo Mersada Berbera”: Velikan kista koji je zadužio BiH
U organizaciji Kluba prijatelja Mersada Berbera, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu počeo prvi simpozij “Život i djelo Mersada Berbera”, na kojem će njegovi prijatelji i eminentni intelektualci i umjetnici govoriti o Berberovoj umjetnosti, životu te ljudskoj i umjetničkoj veličini ovog bosanskohercegovačkog velikana kista, javlja Anadolu Agency (AA).
Skup je okupio 12 uglednih naučnih i umjetničkih imena, a organizovan je povodom pete godišnjice smrti eminentnog bh. umjetnika.
Asim Kurjak, predsjednik Kluba prijatelja Mersada Berbera, kazao je da je skup posvećen velikanu kista, velikanu govorne riječi i čovjeku koji je “zadužio BiH i koji je dugi niz godina bio čak poznatiji nego što je bila poznata Bosna”.
“BiH kao i svaka druga zemlja, ne može biti ugledna sama pred sobom, ona je toliko ugledna koliko su ugledni njeni istaknuti pojedinci, a danas se nečiji doprinos, umjetnički, znastveni i književni mjeri i vrednuje ozbiljnim parametrima. Unutar takvih parametara, unutar svjetske prepoznatljivosti Mersad Berber je veliko ime, prepoznatljiv čak i među hiljadu vrhunskih slikara. Uvijek ćete uprijeti prstom u njegovo djelo i reći ‘ovo je Berber’, gdje ćete vidjeti dva neodvojiva motiva – motiv ljudskog portreta i motiv konja. Ta dva motiva prate ga, ali on je bio i ostao autentičan slikar Bosne, čovjek koji zemlji donio velika divljenja i čovjek kome se ta Bosna nije uvijek dobro znala odužiti”, kazao je Kurjak prije početka jednodnevnog simpozija.
Govoreći o svom prijatelju, Kurjak je kazao da Berber nije bio jak samo na kistu, već je imao i znažnu govornu riječ, snažnu metaforu, a volio je i finu književnost.
“Duboko je poznavao Bosnu i bosanske književnike i intelektuale visokog kalibra, ali uz to što je 40 godina zadivljavao svijet, ostao je samosvojan, crpeći motive iz Bosne”, kazao je Kurjak.
Mersada Berbera je opisao kao čovjeka granica, a prema njegovim riječima, granica ima uvijek dva izdanja. Kako je kazao, Berber je volio BiH, a osjećao se pripadnikom i sredine s kojon je živio i radio dugi niz godina u Hrvatskoj.
“Ovaj simpozij, koji će postati tradicionalan i održavaće se na godišnjicu njegove dženaze ima jedan jedini zadatak: da podsjetimo javnost kroz prijateljski krug Kluba prijatelja Mersada Berbera, velikana naše umjesti čije djelo bez imalo patetike već sad nadživljuje njega u hronološkom smislu, jer živimo i umiremo, a kroz nas ostaje djelo”, poručio je Kurjak.
– Izložba Berberovih slika nakon 50 godina ponovo u Sarajevu –
U sarajevskoj Vijećnici će 6. jula biti postavljena posthumna retrospektivna izložba, na kojoj će biti predstavljena većina djela iz fundusa porodice Berber. Biće izloženo 35 najvažnijih djela, nastajalih u ciklusima od šezdesetih godina do Berberove smrti. Samostalna izložba radova eminentnog slikara posljednji put je u Sarajevu bila postavljena prije čak 50 godina.
“Zvuči nevjerovatno, Berber je u Sarajevu nakon 50 godina. Ja sam istraživala prvu samostalnu izložbu, koju je imao neposredno nakon završetka Likovne akademije u Ljubljani kada je došao u Sarajevo 1967. godine i to je bilo u Umjetničkom paviljonu u Sarajevu”, kazala je Aida Abadžić – Hodžić , kustosica izložbe.
Istakla je kako Sarajevo podrazumijeva da dobro poznaje Berbera, da je o Berberu sve rečeno, ali podsjeća da zadnjih godina sva priča o Berberu preselila o nelikovne svere.
“Mislim da ovaj veliki opus prvi puta možda traži ozbiljnije sagledavanje, ozbiljnije čitanje i u korpusu bh. ali i evropske umjetnosti. On je bio predstavljen fragmenatrno sa svojim scenografskim radovaima u Narodnom pozorištu početkom osamdesetih, i nedavno u Bošnjačkom institutu kada se predstavljala monografija o Srebrenici. Međutim, mi Berbera, mogu otvoreno reći, vrlo slabo poznajemo u ukupnosti njegovog djela na bh. likovnoj sceni i mislim da je vrijeme da se likovna kritika, prije nego iko drugi počne baviti Berberovim opusom”, istakla je Abadžić – Hodžić.
Mersad Berber rodio se 1. januara.1940. godine u Bosanskom Petrovcu, u Bosni i Hercegovini. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Ljubljani 1963. godine
Započevši s 1966. godinom pa do danas dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista “Oslobođenje”, te nagrada ZAVNOBIH-a.
Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju (Velika premija Lalit Kala Academy, 1978. kao i Prvu nagradu World Book Fair, 1980. godine), Monte Carlu (Nagrada ICOM-a, 1978. godine), Madridu, Leipzigu, Varni, Krakowu (Trijenale 1997. godine).
Njegove grafike su izvedene u kombiniranoj tehnici offset-litografije i serigrafije. Svaki je grafički primjerak, ovog istaknutog umjetnika, dorađen zlatnim listićima, vlastoručno potpisan, ovjeren autorovim suhim pečatom i opremljen posebno dizajniranim te pozlaćenim okvirom.
Od 1992. godine živio je i radio u Zagrebu, gdje je 7. oktobra 2012. godine i preminuo.
Akos.ba
