Historija i tradicijaKultura i tradicija

Sarajevski kameni mostovi iz osmanskog perioda

Autor teksta: Kenan Šurković

Od svih gradova u osmanskoj Bosni Sarajevo je imalo najviše mostova. Osim na rijeci Miljacki, mostovi su se gradili i u širem rejonu grada, na rijekama Željeznici i Bosni. Iz današnje perspektive teško je reći koliko je Sarajevo ukupno imalo mostova. Kamenih mostova bilo je najmanje sedam, a do danas su nam se sačuvala četiri. Sasvim je razumljivo da je najviše mostova izgrađeno u užoj gradskoj jezgri, od Baščaršije do Skenderije. Danas nismo sigurni ko su bili autori ovih zdanja. Moguće je da su projekti došli iz Istanbula, međutim, majstori koji su ih gradili sigurno su bili iz Bosne. Naprimjer, znamo da su Latinsku ćupriju gradili domaći majstori. Sedam nama danas poznatih kamenih mostova su: Kozija ćuprija, Šeher-ćehajin most, Careva ćuprija, Latinska ćuprija, kameni most na Koševskom potoku lociran u blizini Ali-pašine džamije, Rustem-pašin most i Rimski most. Carev (kod Careve džamije) i Rustem-pašin most (na rijeci Željeznici na Ilidži) srušeni su za vrijeme Austo-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije. Mostovi su često rušeni usljed poplava, pa se tako bilježi da su zbog poplave iz 1791. godine srušeni svi sarajevski mostovi, ili su bili teško oštećeni, osim Šeher-ćehajine ćuprije.

Kozija ćuprija izgrađena je na ulazu u grad, na rijeci Miljacki. To je jednolučni most za razliku od većine sarajevskih mostova. Izgrađen je u drugoj polovini 16. stoljeća i najvjerovatnije je legat Mehmed-paše Sokolovića. Riječ je o veoma lijepom mostu koji je prepoznatljiv po dva velika olakšavajuća kružna otvora na uglovima konstrukcije. Most je dug 42 metra i građen je od krečnjačkog i sedrenog kamena.

Šeher-ćehajina ćuprija nalazi se u neposrednoj blizini Vijećnice. Izgrađen je 1585/86. godine. To je most sa više lukova, tačnije pet, ali su zbog zatrpavanja jednog luka danas vidljiva samo četiri. Izgrađen je od krečnjaka i sedre. Dug je 40 metara. S obzirom na ime, očito da ga je izgradio jedan od sarajevskih ćehaja (upravitelja grada).

Latinska ćuprija dobila je ime po latinskoj četvrti u kojoj su živjeli katolici i dubrovački trgovci. Međutim, on je privatni legat sarajevskog trgovca Abdullaha Brige. Na ovom mjestu je nekada bio drugi most koji je srušen u poplavi iz 1791. godine. Od sredstava spomenutog Brige, koji je ostavio novac za gradnju nekog dobra, novac je iskorišten za gradnju današnjeg mosta. Most je dug 40 metara i ima četiri luka, s tim da je jedan luk zatrpan u periodu Austro-Ugarske (kao i u slučaju Šeher-ćehajinog mosta). Kod centralnog luka nalaze se dva kružna otvora koji olakšavaju konstrukciju.

Rimski most nalazi se na periferiji grada u naselju Ilidža na rijeci Bosni. Ime ne bi trebalo da zavara budući da most nije izgrađen u rimskom periodu već u osmanskom. Naziv rimski je dobio vjerovatno po rimskom putu koji je tuda prolazio, ili kamenim blokovima sa neke rimske građevine koji su zatim ugrađivani u konstrukciju mosta. Pretpostavlja se da je izgrađen u prvoj polovini 16. stoljeća i to od strane jednog od tri moguća pokrovitelja: Semiz-Ali-paše, Gazi Ali-paše i Rustem-paše, s tim da je to najvjerovatnije bio ovaj treći. Most je dug 52 metra, a sa zapadne strane izgrađena je i kamena rampa (pristup mostu). Most ima izuzetnu ambijentalnu vrijednost.(bosnianexperience.com)

akos.ba

Povezani članci