Sarajevska vijećnica – svjedok vremena i simbol dostojanstva

20. april 1896. godine bio je dan kada je Sarajevo dobilo jedno od svojih najveličanstvenijih zdanja – Gradska vijećnica, remek-djelo arhitekture koje i danas svjedoči o bogatoj prošlosti, multikulturalnom duhu i otpornosti ovog grada. Zvaničnim otvaranjem Vijećnice, tadašnja austrougarska vlast željela je ostaviti jasan pečat o svom prisustvu, ali i izgraditi prostor koji će služiti javnosti i administraciji grada.

Arhitektura koja priča više od riječi

Ideja o izgradnji nove gradske vijećnice rodila se krajem 19. stoljeća, a gradnja je trajala od 1892. do 1894, te je otvorena 1896. godine. Inspirisana maurskom arhitekturom s elementima orijentalne estetike, zgrada je osmišljena tako da se uklopi u vizuelni identitet Sarajeva, grada na raskršću civilizacija.

Projektanti Vijećnice bili su Karel Pařík, Aleksandar Wittek i Ćiril Iveković, koji su radili na naizmjeničnim verzijama projekta dok konačno nije usvojen pseudo-maurski stil – danas prepoznatljiv simbol Sarajeva. Njena fasada, stubišta, svodovi i vitraži ostavljaju bez daha i govore o estetici jednog prošlog vremena.

Prvobitna fasada Karla Paržika koja nije usvojena

Vijećnica kroz historiju

Tokom austrougarskog perioda, Vijećnica je služila kao sjedište gradske uprave. Njen položaj na lijevoj obali Miljacke, neposredno uz Baščaršiju, dodatno je naglašavao njenu važnost u svakodnevnom životu Sarajeva. Pred Prvi svjetski rat, zgrada je bila domaćin političkim i kulturnim dešavanjima, a 28. juna 1914. posjetio je i austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, neposredno prije atentata koji je promijenio tok historije.

Nakon Drugog svjetskog rata, Vijećnica mijenja funkciju i postaje dom Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, čuvajući preko milion bibliotečkih jedinica – knjiga, rukopisa, periodike i dokumenata od neprocjenjive vrijednosti.

Noć kada je gorjela historija

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, 25. i 26. augusta 1992. godine, Vijećnicu su granatiranjem zapalile snage Vojske Republike Srpske. U požaru je uništeno preko 80% bibliotečkog fonda. Oko dva miliona knjiga, članaka i časopisa su nepovratno uništeni. Plamen je gutao znanje, kulturu i historijsko pamćenje – u tom trenutku nije gorjela samo zgrada, već i identitet naroda koji je stoljećima prikupljao i čuvao te vrijednosti.

Veličanstvena obnova

Obnova Vijećnice započela je 1996. godine, ali je glavni restauratorski proces krenuo tek 2004. godine. Trajala je gotovo 20 godina, vođena željom da se zgradi vrati njen izvorni izgled i dostojanstvo. Vijećnica je ponovo otvorena 9. maja 2014. godine, ali se 20. april zauvijek pamti kao dan kada je Sarajevo prvi put zakoračilo u njene raskošne hodnike.

Vijećnica danas

Danas, Gradska vijećnica je dom izložbi, koncerata, svečanih događaja i kulturnih manifestacija na državnom i gradskom nivou, te se u njoj održavaju redovne sjednice Gradskog vijeća. Posjećuju je turisti iz cijelog svijeta, ali i lokalni građani koji u njoj prepoznaju vlastitu historiju. Iako obnovljena, ona i dalje nosi ožiljke – u tišini svojih zidova čuva sjećanje na uništene knjige i nestalu dokumentaciju, ali i na volju ljudi da ono što je vrijedno nikada ne nestane.

akos.ba

fotografije preuzete sa vijecnica.ba