Sarajevo: Muzej koji čuva sjećanje na život i djelo Alije Izetbegovića

  – Muzej “Alija Izetbegović” u Sarajevu, kroz niz fotografija, ličnih predmeta prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine oslikava lik i djelo ličnosti koja je obilježila značajan dio moderne historije Bosne i Hercegovine.

Muzej je smješten u prostoru stare utvrde grada, u vratničkim kapi-kulama Ploča i Širokac, a otvoren je 19. oktobra 2007. godine, na četvrtu godišnjicu smrti Alije Izetbegovića.

Danas, sedam godina nakon otvorenja muzeja, i 11 godina otkako Izetbegović više nije među živima, muzej posjećuju domaći, ali i turisti iz svih dijelova svijeta.

U prvoj kuli nalaze se autentični eksponati diploma i priznanja koje je tokom života dobijao Alija Izetbegović. Druga kula slikovito i pismeno prikazuje ulogu Izetbegovića u vrijeme agresije na BiH kao vrhovnog komandanta Armije Republike BiH.

U stalnoj postavci muzeja, posjetioci imaju priliku vidjeti i lične stvari Alije Izetegovića: sat, naočale, beretku i ordenje, kao i vojničku uniformu koju je nosio na početku agresije na BiH.

U prizemlju kule Ploča je biblioteka u kojoj su predstavljena najznačajnija djela Alije Izetbegovića na bosanskom i stranim jezicima. Na spratu se nalazi hronološki, kroz tekst i fotografije, prikazan život Alije Izetbegovića, kao običnog čovjeka, političara i državnika. U vitrini su najznačajnije svjetske nagrade i priznanja.

Kustos Muzeja “Alija Izetbegović” Nervan Dizdar, povodom 11. godišnjice od smrti Izetbegovića, u ragovoru za Anadolu Agency (AA) pojašnjava da je u dijelu postavke, koja je smještena u kuli Ploča, dio posvećen liku i djelu Izetbegovića.

“To je priča o njegovom životu od samih početaka, političkom angažmanu u najturbulentnijim vremenima u modernoj bh. historiji. Tu su svakako najznačajnije nagrade i priznanja koje je dobio za života i, kasnije, i sa Istoka i sa Zapada”, pojasnio je Dizdar.

Izdvojio je nagradu “Orden slobode” iz Turske, nagradu kralja Fejsala iz Saudijske Arabije, uz objašnjenje kako je to priznanje “nešto poput Nobelove nagrade samo što se dodjeljuje na Istoku”. Dizdar u nizu odlikovanja izdvaja i Medalju za demokratiju iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), priznanje pape Ivana Pavla II, Orden slobode arapske Republike Katar, zatim poklone bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona i drugih.

“Tu je i nagrada na koju smo zaista ponosni, a to je Zlatna značka Internacionalne lige humanista, koju je dobio rahmetli predsjednik”, ispričao je Dizdar.

Drugi dio postavke u kuli Širokača posvećen je Aliji Izetbegoviću kao vrhovnom komandantu Armije RBiH.

“Tu je jedan od najznačajnijih eksponata, njegova autentična beretka, koju je nosio. Crna beretka koja je bila simbol otpora naših branilaca. U staklenom podu se nalaze neki primjerci ručno rađenog i improvizovanog naoružanja koje su koristili pripadnici Armije na samom početku”, pojasnio je Dizdar.

U biblioteci, koja se nalazi u sklopu Muzeja, nalaze se knjige Alije Izetbegovića prevedene na devet svjetskih jezika, među kojima su njemački, engleski, arapski, turski, indonežanski, francuski, italijanski, albanski…

“Ono što je interesantno, a vezano za njih, jeste da su to njegovi lični primjerci, iz njegove lične biblioteke. To je jedan fundus dokumenata iz Predsjedništva BIH i veliki dio nagrada koje zbog skučenosti prostora ne možemo prikazati u muzeju”, kazao je Dizdar.

Lik i djelo Alije Izetbegovića posebno zanima strane turiste koji dolaze iz različitih zemalja svijeta. 

“Najveća posjećenost je iz evropskih zemalja, prvenstveno iz Turske, zatim iz Engleske, Njemačke i Italije. Svakako, tu su i bosanskohercegovački građani koji posjećuju muzej”, kazao je Dizdar.

Međutim, istakao je rad sa školama. Tokom udarne turističke sezone, od marta do oktobra, iz mjeseca u mjesec u Sarajevu raste broj turista. Naime, i Muzej “Alija Izetbegović” je najviše posjećen u tom periodu.

“Kasnije jenjava ta posjećenost, ali se intenzivira pred Novu godinu. Strane turiste najčešće interesuje ličnost rahmetli predsjednika. Njima je posebno interesantno da je rahmetli predsjednik uspio spojiti život uspješnog političara i skromnog čovjeka, onog iz naroda. To ih najviše fascinira”, ispričao je Dizdar za AA.

Prema njegovim riječima, turiste, posebno mlađe generacije, posebno interesuje dio postavke posvećen odbrani od agresije.

“To ih također jako interesuje, jer se uglavnom radi o mlađim generacijama koje su samo načule šta se dešavalo u BiH u proteklih 20 godina”, kazao je Dizdar.

U ljetnoj sezoni, Muzej “Alija Izetbegović” mjesečno posjeti oko 1.000 turista.

Građani Sarajevu poklanjaju veliku pažnju ovom muzeju, a dobar dio posjetilaca su bili i Izetbegovićevi saradnici u turbulentnim danima moderne historije BiH.

Alija Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Umro je u Sarajevu 2003. godine.

Do 1868. godine porodica Izetbegović je živjela u Beogradu, prije nego što se preselila u Bosani Šamac, a kasnije, dok je Alija Izetbegović bio dijete, porodica je doselila u Sarajevo. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Utemeljitelj je Stranke demokratske akcije BiH.

Nakon prvih višepartijskih demokratskih izbora 1990. godine Izetbegović ulazi u sedmočlano Predsjedništvo RBiH i izabran je za predsjednika Predsjedništva RBiH. Nakon referenduma 1992. godine je kao predsjednik Predsjedništva RBiH proglasio nezavisnost i otcjepljenje BiH od bivše SFRJ. Nalazio se na čelu Predsjedništva RBiH tokom perioda agresije na BiH (1992.-1995.). I na prvim poslijeratnim izborima 1996. izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Sa funkcije člana Predsjedništva BiH povukao se 2000. iz zdravstvenih razloga. 

Izetbegović je napisao nekoliko knjiga prevedenih na više stranih jezika, među kojima su “Muslimanska deklaracija”, “Islam između Istoka i Zapada”, “Moj bijeg u slobodu: Bilješke iz zatvora 1983.-1988.”..

Akos.bA/AA