Razgovarao: Voloder Sanadin
Nedžad Gušić je rođen Banja Luci, školovao se u SAD, a u bankarskom sektoru radi od 2007. godine.
Magistar ekonomije, bivši profesionalni sportista, dobitnik pune košarkaške stipendije u periodu 1997-2001. godina na Univerzitetu Catawba u Sjevernoj Karolini, gdje je uspješno završava Ekonomski fakultet, smjer Interantional Business Development.
MBA titulu je stekao na Griffith College, Nothingham Universitetu u saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Sarajevu 2012. godine, smijer Interantional Business Management.
Trenutno obnaša funkciju rukovodioca Odjeljenja za finansijski menadžment i savjetovanje u Bosna Bank International dd Sarajevo, organizacione jedinice BBI banke koja operativno upravlja procesom realizacije investicija u Bosnu i Hercegovinu.
Ova organizaciona jedinica je osnovana prije dvije godine kao rezultat potrebe na odgovore na upite investitora i vlasnika projekata koji su se obraćali BBI banci i koji učestvuju na Sarajevo Business forumu. Njima je potrebna podrška i savjetovanje za povećanje proizvodnje, izvoza te privlačenje investitora od strane stručnog osoblja BBI banke kako bi ima li što bolju prezentaciju projekata prema investitorima i time povećali šansu za realizaciju svojih projekata.
Na pitanje o konkernim efektima osam proteklih Sarajevo Business Foruma na povećanje broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini Gušić kaže da je vrlo teško objediniti preciznu statistiku jer to nije uređeno sistemski.
„Jedan dio podataka je kod Centralne banke, drugi u Ministarstvu vanjskih poslova. Međutim, ako se osvrnemo samo na dio Turske kreditne linije koji je alociran na BBI banku u iznosu od 100 mil KM rezultati su fenomenalni.
U prvoj godini realizacije Turske kreditne linije 2012. godine realizovano je 5 000 ugovora o finansiranju većinom u povratničke sredine. Radi se o vrlo povoljnim sredstvima od 0 % opterećenja, dok su u isto vrijeme druge banke imale dvocifrene stope za poljoprivredu. Ovaj fond radi na povratnom principu i sredstva se više puta vraćaju i ulažu. U većini projekata bio je uslov da firma koja dobije sredstva osigura kooperantsku mrežu čime je efekat na zapošljavanje višestruk. Većina banaka je izbjegavala investicije u poljoprivredi jer je to rizičan sektor. Međutim, upravo poljoprivreda je jedan od najvećih potencijala bh. ekonomije. Ogroman prekret se desio prije šest godina kroz Tursku kreditnu liniju koja je dogovorena na Sarajevo Businuss Forumu,“ naglašava Gušić.
Nakon svjetske ekonomske krize malo je bilo optimista, ali mi smo vjerovali u bolju budućnost i kroz SBF smo radili na poboljšanju imidža Bosne i Hercegovine i regije kaže Gušić.
Svaki turista iz arapskih država je potencijalni investitor
Turistička industrija je jedna od najbrže rastućih sektora u Bosni i Hercegovini. Upoređivanjem pojedinih turističkih parametara sada i prije par godina može se jasno uočiti napredak ukupne ekonomije Bosne i Hercegovine.
„Upoređujući parametre broja turista, broja dana koliko provodu kod nas, broja putnika na domaćim aerodromima, povećanju broja linija, uvođenje direktnih linija za Dubai, Katar i Rijad, jasno se vidi uspon turizma. Nakon Sarajeva su i regionalne metrople dobile direktnu liniju sa Dubaiom što jest i cilj Sarajevo Business Foruma da naši susjedi imaju benefit. Naš cilj je da Sarajevo bude most između ove regije i Bliskog istoka. Ja često kažem da osobe iz arapskih država prve godine dolaze kao turisti, a već druge kao investitori koji traže konretne projekte. Analizirajmo napredak u izgradnji infarastrukture, nove hotele u Sarajevu, najava otvaranja hotela “Mariott” u Mostaru i Banja Luci, povećanje broja turista u Krajini. Sve to ukazuje na ogroman napredak ekonomskih parametara i imidža naše države koji je bio jako opterećen jer smo imali rat. Bilježili smo negativne izvještaje svjetskih institucija o nezaposlenosti, korupciji, konkurentnosti. Upravo je Sarajevo Business Forum najbolji način za poboljšanje imidža naše domovine i regije u mjesto gdje treba investirati, a upravo za to je zaslužan SBF.“ zaključuje Gušić.
“Jedan od najvećih svjetskih investitora koji je u Bosnu i Hercegovinu ušao preko Sarajevo Business Foruma jest Državni fond Dubaija. Oni već imaju dvije investicije, u brčanski Bosnaplod i mostarski Hepok, u poljoprivednu industriju kroz svoju kompanija Zeraa” kaže za Akos.ba Nedžad Gušić.
„Projekti na Sarajevo Business Forumu podjeljeni su u sektore poljoprivrede, turizma, energetike jer kroz index zadovoljstva stranih investitora koji je prema istraživanju FIPA-a u Bosni i Hercegovini 80 %, odnosno 80 % investitora bi ponovo uložilo sredstva u bh ekonomiju. Na taj način pozitivne investicije u jednom sektoru rezultiraju prelijevanjem investicija u druge sektore.“
Kroz Sarajevo Business Forum BBI banka radi „posao“ države kroz promociju Bosne i Hercegovine u regiji i svijetu. Moto po kojem radi BBI banka jest da ono što je dobro za bh društvo je dobro i za BBI banku, kaže nam Nedžad Gušić.
„Mi smo se odlučili fokusirati na problem imižda Bosne i Hercegovine u regiji i u svijetu i to radimo cijele godine, a posebno intezivno kroz SBF. Tradicionalno je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine generalni pokrovitelj SBF-a, također intezivna je saradnja sa Vijećem ministara i resornim ministarstvima, ambasadama, Agencijom za promociju stranih investicija, Privrednim komorama, općinama i kantonima. Također, BBI banka ponudila je potpuno besplatno savjetovanje za općine i druge nivoe vlasti u cilju privlačenja investicija. Saradnja je dobra, svake godine je bolja.“
U pripremu i organizaciju SBF-a uključeni su gotovo svi usposlenici BBI banke. Gotovo 95 % aktivnosti u pripremi i realizaciji SBF-a rade uposlenici banke.
BBI banka je jedna od rijetkih u Bosni i Hercegovini koja nosi epitet investicijske banke što sa sobom donosi brojene prednosti, ali i izazova.
„S obzirom da smo mi islamska banka naše strateško usmjerenje je prema projektima i investicijama. Poslovanje sa stanovništvom je jednostavnije, ali rad sa investitorima na projektima je mnogo izazovniji, ali efekat je mnogo veći. Rezultati su mnogo bolji i konkretniji. Nije lahko dovesti stranog investitora, još teže je realizovati investiciju u Bosnu i Hercegovinu. Na ovaj način se razlikujemo od drugih banaka.“
Pomažemo da vlasnik projekta i investitor „pričaju istim jezikom“
Na kraju razgovora Gušić kaže da BBI banka dovodi investore iz cijelog svijeta u Sarajevo što je mnogo lakše nego da osobe koje traže investitora same pripremaju projekte, putuju na razne destinacije da bi dobili sastanak od pola sata sa investitorom. Kroz SBF smo napravili program na kojem se susreću investitori i vlasnici projekata na obostrano zadovoljstvo. Pozivamo vlasnike projekata, one koji su klijenti BBI banke, ali i one koji to nisu, pozivamo i domaće i regionalne privrednike koji žele proširiti proizvodnju ili investirati u nove projekte da učestvuju na SBF-u jer ovakvu priliku će tek imati naredne godine na 10. SBF-u.
U poređenju sa drugim sličnim forumima u regiji SBF izdvajaju dva ključna faktora, a to su konkretni investitori iz raznih dijelova svijeta koji žele investirati u ovu regiju i nosioci konkretnih projekata koji se susreću na jednom mjestu. Strani investitori ne dolaze sami nego sa sobom vode svoje stručnjake. Sa druge strane vlasnici projekata mogu imati svoje stručnjake, a mogu da zatraže podršku našeg odjela koji se stavlja na raspolaganje da pomogne da vlasnik projekta i investitor „pričaju istim jezikom“ kako bi lakše došli do ugovora.
Akos.ba
