“Sagorijevate” li na poslu?
”Sagorijevanje” na poslu pogoduje stresu. Koliko bi trebalo da radite? Odgovor na ovo pitanje je, u stvari, odgovor na jedno drugo pitanje: Šta želite od života? Ako, da biste postigli uspjeh, radite toliko da zanemarujete odmor, porodicu, a ponekad čak i zdravlje, morate sebi postaviti pitanje da li se to isplati i vrijedi li toliko ”sagorijevati” na poslu?
Međutim, naporan rad, ma koliko iscrpljujući bio i nije toliko strašan. Opasnost leži u našoj nesposobnosti da se odupremo stresovima. S druge strane, minimum napetosti doprinosi tome da rad ne postane jednoličan i većina rukovodećih ljudi su u stvari osobe takmičarskog duha koji rade pod određenim pritiskom. Međutim, suvišan pritisak može skupo da nas košta. Ljekari pripisuju stresovima razne bolesti kao što su: čir, kolitis, glavobolju, bol u leđima, infarkt i mnoge druge bolesti uključujući rak, dijabetes, artritis.
Osoba koja obavlja posao koji prevazilazi njene sposobnosti izuzetno je izložena stresu. Napetost je uvijek posljedica psiholoških faktora, a ne spoljašnjih uzročnika kako neki misle.
Pretjerivanje u radu može postati uzrok neefikasnosti. Neki pretjeruju u radu samo zato što ne žele da drugima povjere određene odgovornosti. S druge strane, čovjek koji je zadovoljan poslom koji obavlja, bez obzira na pritisak kojem je izložen, ostaje zdrav. Ljudi na manjim rukovodećim mjestima, gde postoji velika odgovornost, a uži obim odlučivanja, izloženi su stresovima. Da li je za uspjeh zaista potrebno da čovjek sagori na poslu? Na vama je da odlučite. Ima ljudi koji odustaju od trke za položajem i nekim privilegijama zato što su svjesno ocijenili da se to ne isplati. U krajnjem slučaju problem ”koliko raditi” zavisi od načina na koji neko želi da provede život.
Evo ipak ćemo dati nekoliko savjeta kako da svoje vrijeme maksimalno iskoristite, a da pri tome smanjite stres zbog posla:
– Usredotočite energiju na onaj dio posla na osnovu kojeg ćete biti nagrađeni/ocijenjeni.
– Ako raspolažete tačnim pokazateljima, utvrdite da li je važnije da rad bude izvrsno obavljen ili da bude završen u roku. Ako ne možete da zadovoljite i jednom i drugom zahtjevu, trebalo bi da znate koji će vam bolje uspjeti i koji vam je primarniji.
– Nađite vremena da razmislite o redoslijedu stvari koje trebate obaviti, zavisno od njihove važnosti. Svakog dana napravite spisak poslova koje treba uraditi prema njihovom značaju. Radite tako da budete zapaženi. Ako radite više nego što bi trebalo, nastojte da vaš nadređeni to sazna.
– Utvrdite u koje doba dana ste najefikasniji, pa prema tome napravite raspored dnevnog posla.
– Nastojte da na posao dođete rano, to je mnogo bolje nego da ostajete poslije radnog vremena.
– Ako morate raditi i kod kuće, onda prestanite sa radom bar jedan sat prije spavanja kako biste ”ispraznili glavu” za san.
Radite pametno, a ne naporno.
(psiholog.ba/porodicnidoktor.com)
