Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabić – prijatelji i savremenici književnika Alije Nametka

Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabić bili su “ključne ličnosti u profiliranju književnog lika” Alije Nametka “kako na polju književne djelatnosti tako i na polju književnog stvaralaštva’’. (Hasanbegović, 2006:6)

 Nametak se s njima družio, a detalji iz Sarajevskog nekrologija, kao i Nametkovi tekstovi posvećeni ovim piscima svjedoče koliko ih je cijenio:

“Edhem efendija Mulabdić. Čovjek, koji je, po mom mišljenu, najviše učinio, osobito na početku 20. St., da se muslimanska mladež počela školovati u austrijskim školama, da su osnovana društva “Gajret’’ i “Narodna Uzdanica’’, u kojima je bio neumoran radnik, koji je bio pisac, dobar pisac, i odgojitelj, koji je svoje radno i slobodno vrijeme trošio na podizanje naše kulture, ostao je, nakon što je izašao iz zatvora (konac marta 1946.) bez ikakvih prihoda-ni službe, ni penzije. Mučila ga je pomisao da je pod starost pao na milost svoje djece i unučadi.” (SN I 196: 16-17)

‘”S Bašagićem Safvet-begom sam bio odličan prijatelj. Volio sam ga i neobično cijenio, a i on mene.’ (SN I 1961:12)

U jednom članku posvećenom Safvetu-begu Bašagiću, njegovom kulturnom i političkom doprinosu bosanskohercegovačkim muslimanima, Nametak je na sljedeći način opisao cilj Bašagićeve politike:

‘”Treba muslimanskom dijelu osigurati život. Ne smije se dopustiti da ga nestane. Mora mu se osigurati ne gospodovanje nego ravnopravnost s pripadnicima drugih vjera. Treba tome ljudstvu osigurati egzistenciju, kad se riješi zadnji ostatak feudalnog života u Bosni. Treba ga pripremiti za novi život, podići ga materijalno, jer je samo materijalno neovisan sposoban za životnu borbu. U protivnom će se izgubiti vjekovni ponos i moral, izgubiće se sve pozitivnosti i to ljudstvo će postati bezbojna i beznačajna masa.’’

To su bili politički nazori Bašagićevi (Čl. 1930a:125)

Iz doktorata prof.dr. Amine Pehlić

Za Akos.ba pripremila: Elma Fetić-Čehajić