Sa izvozom od 50 mil. KM godišnje malina najprofitabilniji proizvod iz BiH
Vanjskotrgovinska komora BiH i firma CDS Consulting d.o.o. iz Sarajeva predstavili su podatke analize vanjskotrgovinske razmjene sa posebnim osvrtom na trendove u 2015. godini, pa su pored mlijeka i mliječnih prerađevina predstavili pokazatelje i za perad i jaja, voće i povrće i gljive, šumski plodovi, ljekovito bilje, začinsko bilje, eterična ulja i med. Analize se odnose za period 2011.- 2015. godina.
Predstavljane analize prezentirali su Ognjenka Lalović direktorica sektora privrede u VTK/STK BiH, Amila Šehić Stručni saradnik za makroekonomski sistem iz VTK/STK BiH i Feđa Begović stručnjak za poslovni razvoj iz CDS Consulting-a.
“Peradarska industrija je jedna od najreprezentativnijih prerađivačkih industrija u našoj zemlji, koja je zahvaljujući zaštiti domaće proizvodnje uspjela da podigne kapacitete koji su se razvili i razvijaju se i dalje”, rekla je Lalović u svom izlaganju.
Razvojem ove industrije u našoj zemlji povećao se i izvoz, tako iz godine u godinu po analizama imamo dobar trend pokrivenosti izvoza i uvoza. Razvili su se kapaciteti za peradarsku industriju u bh. pojačan je izvoz kojem na putu stoje bez tarifne barijere.
“U prošloj godini BiH je prijavila dvije bez tarifne barijere vezen za izvoz piletine u Srbiju, i sve barijere za nesmetan izvoz piletine riješeni su bilateralnim putem. Sljedeće godine po pokazateljima privrednika očekuje se veći izvoz u CEFTA zemlje tamo gdje se do sada nije izvozila, jer se sklapaju novi višemilionski ugovori koji su od značaja za bh.”, pojasnila je Lalović.
Po pokazateljima koje je predstavila Šehović, Vanjskotrgovinski bilans u sektoru peradarstva kontinuirano je pozitivan, uz rast pokrivenosti uvoza izvozom u 2011 on je 123 posto a u 2015 iznosi 138 posto.
U 2015 godini dolazi do pada izvoza u odnosu na prethodnu godinu od 6 posto tj. 3,3 mil. KM, ali i pad uvoza 11 posto – 4,4 mil. KM.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 138 posto i najveća je u posljednjih 5 godina.
Što se tiče strukture razmjene relativno je dobra, jer smo neto uvoznici za živu perad i meso peradi, dok bilježimo pozitivan bilans za jaja i prerađevine od mesa peradi.
BiH: Ključna izvozna tržišta za sektor peradarstva, 2015 (prema vrijednosti u KM)
Srbija 13,741,751 KM
Kosovo 13,349,348 KM
Makedonija 12,448,336 KM
Crna Gora 8,608,067 KM
Albanija 216,368 KM
Surinam 119,635 KM
UAE 43,614 KM
Kuvajt 35,909 KM
Australija 17,747 KM
Bahrein 1,956 KM
Katar 1,659
Ukupan izvoz po ovim pokazateljima iznosi 49 miliona KM a od toga na ključna tržišta regije Srbija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora u 2015. godini ostvareno je 99 posto ukupnog izvoza. Na tržište Hrvatske u 2012. godini plasirano je 14,3 mil. KM od toga 52 posto meso peradi, 27 posto jaja i 20 posto posto prerađevine.
Najviše smo izvozili prerađevina u iznosu od 64 posto a uvozili meso peradi 67 posto.
SEKTOR VOĆA I POVRĆA
“Pokazatelji u sektoru voća i povrća uveliko ovise o vremenskim uslovima u čemu se nekim dosadašnjim prezentacijama ne možemo pohvaliti da su oni pozitivni. Pored toga što mi kao zemlja dosta izvozimo svježeg voća i smrznutih malina mi dosta i uvozimo voća i povrća, a sve je to zbog toga jer su se naši preradživaći u prehrambenoj industriji malo više preorjentisali na kupovinu određenih sirovina iz CEFTA zemalja a kojih nema dovoljno na našem tržištu”, kaže Lalović
Feđa Begović je kroz analizu ovog sektora istakao kako pokrivenost uvoza izvozom u sektoru voća i povrća u bh. raste i trenutno iznosi 51 posto, a ukupan izvoz u 2015. godini iznosi blizu 149 miliona KM. Očigledno je da bilježimo deficit u sektoru voća i povrća, ali ima i pozitivnih pokazatelja gdje je u zadnje tri godine izvoz u porastu.
Od 2012 do 2015 godine izvoz je porastao za 65 mili. KM.
Srbija, Rusija, Njemačka, Hrvatska i Švedska su najznačajnija izvozna tržišta, a maline, jabuke, kruške, šljive i kornišoni su najkonkurentniji izvozni proizvodi.
TOP 10 izvoznih artikala (2015; KM)
Smrznute maline 34 posto koja je br. jedan izvozni artikl
Svježe jabuke 9 posto
Svježe kruške 7 posto
Svježi kornišoni 7 posto
Sušene gljive, ostale 6 posto
Svježe šljive 4 posto
Kesten u ljusci 3 posto
Smrznute kupine 2 posto
Konzervirane mješavine povrća 2 posto
Smrznute gljive, ostale 2 posto
Ostalo 24 posto
Malina je u zadnje tri godine rasla za 255 posto sa 14 mil. izvoza 2012 godine a u 2015 je zabilježeno 50.060.476 KM što u kg. iznosi 10.267.725 kg
Paralelno raste i vrijednost uvoza u ovom sektoru. Jagodasto voće nosi 41 posto ukupnog bh. izvoza u ovom sektoru 60 miliona KM, dok uvozom dominira tropsko voće o čemu smo uvozno ovisni.
Raste značaj Rusije koja je postala drugo izvozno tržište nakon Srbije, dok se izvoz u Hrvatsku njenim ulaskom u EU očekivano smanjio.
Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, sjemenski krompir i kruške. Najviše uvozimo iz zemalja regije, te iz Italije, Turske i Holandije.
U sektoru ljekovitog bilja i šumskih plodova dominiraju gljive i šumski plodovi, čiju berbu karakterišu oscilatorna kretanja zavisno od klimatskih uslova. Najveći promet ostvaruje se u kategoriji suhih gljiva, nakon čega slijede smrznute i svježe. Sektor bilježi izrazit sufict koji je vidljiv u proteklih pet godina, tri puta je veći izvoz nego uvoz.
Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope – Italija, Švicarska, Njemačka, Francuska i Slovenija.
Izvoz eteričnih ulja konstantno raste, ali u 2015. godini počinje da stagnira. U pitanju su proizvodi koji imaju izvoz na svjetska tržišta a ulje od smilja prednjači kao izvozni proizvod iz ovog sektora. Ljekovito bilje i začini su relativno stabilni i pozitivni, dok je izvoz meda na vrlo niskom nivou i bilježimo značajan deficit, uvozimo oko 200 t godišnje.
Bez obzira na pad izvoza u 2015. godini, sektor je izrazito pozitivan uz pokrivenost uvoza izvozom od 303 posto.
akta.ba
