Reis Kavazović: Obnova Aladže je ponovno rađanje doma pobožnjaka
Obnova Aladže može biti duhovna inicijacija, podjednako izazovna i za hrišćane i za muslimane kamen temeljac za obnovu vjere i duhovnog preporoda ili crvena krpa za nevjernike, bezumnike i bijednik, poručio je danas u Foči reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović na polaganju kamena temeljca za obnovu Aladža džamije, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).
Danas je nakon klanjanja džuma-namaza postavljen kamen temeljac, a džumu-namaz je imamio i hutbu održao reisu-l-ulema.
Među brojnim prisutnim na svečanosti bio je i generalni direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Adnan Ertem te direktor Vakufske direkcije IZ BiH Senaid Zajimović.
Direkcija vakufa Republike Turske je i investitor projekta. Sporazumom između Vakufske direkcije Islamske zajednice i Generalne direkcije vakufa Republike Turske omogućena je ponovna izgradnja Aladža džamije. Izvođač radova biće renomirana firma „Sama Inşaat“ iz Burse.
Reis Kavazović je poručio da je za Foču i našu domovinu Bosnu i Hercegovinu ovo je poseban mubarek dan.
– Prije više od dvadeset godina na ovom mjestu, na kojem danas klanjamo džumu namaz, stajala je Šarena (Aladža) džamija. Ta veličanstvena Božija kuća, sagrađena je rukom i umijećem Hasana Nazira, da bude dom pobožnih ljudi, koji se u dovi predaju Stvoritelju. Danas, braćo i sestre, iznova počinjemo kazivanje o njoj, ugrađujemo prve cigle za ponovno rađanje doma pobožnjaka – naveo je ef. Kavazović.
On je rekao da Aladža nikada nije bila samo građevina, skup kamena, metala i maltera. To je bila samo njena vidljiva spoljašnost, koju su barbari mogli svojim prljavim rukama i još prljavijim namjerama dotaknuti i razrušiti.
– Aladža je uvijek bila duh ovoga lijepog grada, ljepota koja se zamišlja, koja se nosi kao uspomena i koja se uvijek iznova obnavlja. Zlo i grijeh nikada se ničim nisu mogli opravdati. Pozivati na mržnju i osvetu u ime vjere oduvijek je značilo činiti zlo u ime nje, odmetništvo od Božije Riječi i služenje đavolu. Muslimani i pravoslavci mogu živjeti zajedno, jer su tako živjeli stoljećima. Upućeni smo jedni na druge, kako u svakodnevnim malim poslovima, tako u teškim životnim prilikama, kakve su poplave, kojima smo zahvaćeni – istaknuo je, prenosi NAP.
nap.ba