Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Razumjevanje sunneta: metodološke smjernice i pravila, II dio

Razumjevanje sunneta: metodološke smjernice i pravila, II dio

I Uvjeti ispravnog razumijevanja

Ako je problem Sunneta u stvari problem njegova (ne)razumijevanja, koji su to onda faktori, historijski gledano, doprinijeli različitom, a u nekim slučajevima i oprečnom shvatanju? Koji su njegovi razlozi? Koje su karakteristike, svojstva i odlike uma sposobnog da ispravno razumi i pravilno se odnosi prema Sunnetu? Koji je odnos između razumijevanja i privrženosti islamu, i kako da se nadvlada parcijalno razumijevanje? Kako se kriza razumijevanja može prevazići rješavanjem svih relevantnih faktora koji na nju imaju utjecaja? Kako da analiziramo složena pitanja zbog čijeg je miješanja i neraspoznavanja i došlo do krize razumijevanja, koja je automatski, po mišljenju mnogih istraživača, otvorila pitanje "autoritativnosti" u cjelosti ili djelimično, i stavila ga na dnevni red brojnih rasprava i oštrih polemika, iako nikad prije, kako smo vidjeli, nije bila predmetom sumnji ijednog muslimana.

II Neslaganje i nejedinstvo

– Kako su nastale islamske sekte? Koji su faktori njihova neslaganja i podjela? Koje mjesto među tim faktorima pripada neslaganjima oko pitanja Sunneta, bilo da se radi o njegovu razumijevanju ili autoritativnosti, prenošenju i kritičkoj ocjeni? Na koji način je Sunnet bio upotrijebljen kao oružje u među-frakcijskim obračunima? Kako je došlo do pojave apokrifnih hadisa, parcijalnog shvatanja i pravničke orijentacije (u odnosu prema Sunnetu) i kakve su posljedice ovih pojava? Kakva je veza između ovih pojava i pojave specijalnih tehničkih pitanja u prenošenju, kritičkoj ocjeni i tumačenju Sunneta? Kako je došlo do pojave određenih pitanja kao što su: autoritativnost Sunneta, položaj Sunneta u odnosu na Knjigu, derogiranje, specifiziranje (takhsis), ograničavanje (taqjid) Knjige Sunnetom i idžtihad Poslanika, s.a.v.s., u sunnetskim studijama, u djelima metodičara islamskog prava i mutekellima (dogmatičara / teologa). Kako je "verbalna tradija" izjednačena sa tekstovima Časne Knjige i uvrštena u zajedničke studije o ovim pitanjima, i kako se moglo desiti da istovjetni sudovi budu doneseni za obje vrste tekstova po mnogim gore navedenim pitanjima? Koje su to povijesne okolnosti koje su generirale ta pitanja? Koje su njihove misaone konsekvence i posljedice u prošlosti i sadašnjosti? Koji je najbolji metod za obrađivanje ovih pitanja u savremenim studijama na polju sunnetske problematike i najprikladniji način za definisanje programa tih studija? Kako iz njih izaći sa idejama koje će pomoći kristaliziranju islamske vizije i ujedinjenju muslimana, njihovu okupljanju, te ponovnom podizanju Ummeta i njegovom usmjeravanju u pravcu produktivnog i efikasnog civilizacijskog angažmana?

III Vremenski i prostorni faktor u razumijevanju Tradicije

 – Metodičari islamskog prava, baš kao i prve generacije muslimana, su imali jasnu predodžbu o utjecaju vremenskih i prostornih faktora te specifičnosti pojedinih faza i njihovih karakteristika na Poslaničku praksu i odluke. Također su bili svjesni ljudskosti i relativnosti praktične (fi'lijje) Poslanikove tradicije, te su u tom smislu postavili određena načela. Mogu li stručnjaci odrediti neka pravila koja bi uzela u obzir spomenute faktore u nekim vrstama Poslanikove verbalne tradicije? Nadalje, koja je uloga savremenih hadiskih studija u identificiranju i metodološkom (usulskom) utemeljenju tih principa?

 – Esencijalne razlike između partikularnog problema kojim se bavi pravnik, misaonog problema koga rješava mislilac, filozof i teolog i društvene pojave koju izučava sociolog čine neophodnim definisanje više metodologija za razumijevanje Tradicije i odnosa prema njoj. Hadis koji elaborira detaljno pitanje u sferi interesa pravnika razlikuje se od hadisa koji govore o univerzalnoj socijalnoj pojavi, pri čijem razumijevanju se moraju imati na umu svi analitički aspekti koje zapaža stručnjak društvenih nauka. Kako se moguće osloboditi hronične povijesne bolesti koja se manifestira u upotrebi hadisa za opravdavanje oprečnih stavova, što je opet rezultat nejedinstva, frakcionaštva i tvrdoglave privrženosti svake skupine svome naslijeđu? Na koji način je moguće muslimanski um vratiti integralnom i intencijama Zakona, vođenom razmišljanju i izvesti ga iz ovoga začaranog kruga, posebno sad kad su ispunjeni svi uvjeti za sabiranje Tradicije i njenih prenosilaca na jedno mjesto te poduzimanje znanstvenih studija i istraživanja kao i zajedničkih dijaloga i naučnih skupova.

Uloga Tradicije u rješavanju problema Ummeta

 – Islamskim, a posebno arapskim svijetom, dominira skupina negativnih pojava koje čine jedan od aspekata krize savremenog muslimanskog uma, a manifestuje se u različitim formama. Pomenimo neke:

– Odsustvo veza između dijelova Ummeta i dominacija konfrontacijskoga duha u svim njegovim oblicima: idejnom, društvenom, etničkom, mezhebskom i političkom, uz oživljavanje, a po potrebi i inovaciju razjedinjujućih ideja.

– Kolaps ostatka socijalnih i regionalnih uravnoteženosti (et- tevazunat), dominacija egoizma i frakcionaštva, hegemonija osjećaja nesigurnosti i straha od budućnosti, očaja i beznadežnosti u sadašnjost, inertnost, nezainteresovanost i pomanjkanje entuzijazma za bilo kakav pozitivan stav, te upadljivo prisustvo mišljenja i aktivnosti koje su reakcije na stavove drugih. Konačno, evidentno je prepuštanje akcije i utjecaja drugima i povlačenja dijaloškoga duha pred duhom sukoba i konfrontacije.

– Odsustvo objektivne spoznaje i svijesti o stvarnim socijalnim problemima Ummeta i njihovoj povijesnoj uvjetovanosti. Potom, malobrojnost analitičkih, integralnih i generalnih studija o problemima Ummeta u odnosu na sve parcijalne, površne, emotivne i propovjedničke osvrte, kao i spremnost muslimanskog uma da nekritički ili uz pogrešno objašnjenje prihvata ono što mu se ponudi, te druge pojave koje je teško sve pobrojiti.

Na koji način je moguće uključiti i revitalizirati ulogu Poslanikove tradicije u korigovanju orijentacije Ummeta i iznalaženju jasne vizijc i ispravne predodžbe, koja će pomoći u nalaženju ubjedljivog objašnjenja za svaki od ovih problema, i u muslimanu okrijepiti želju za akcijom, a u muslimanskom društvu sposobnost za mobilizaciju društvenih snaga i njihovo ujedinjenje oko islamskih ciljeva, koji će tim snagama podariti duh života i nade i podstaknuti ih i motivisati na rad na iznalaženju kulturne alternative i praktičnog misaonog i socijalnug programa koji će Ummetu povratiti njegov identitet i probuditi u njemu svijest o pripadnosti slavnoj povijesti i dugotrajnoj civilizaciji?

Opasnost leksičkog razumijevanja Tradicije

 – U vrijeme poslanstva ljudi su živjeli Sunnet u svim njegovim dimenzijama i Časni Kur'an kroz to življenje razumijevali direktno, jasno i, rekli bismo, snažno.

To je za posljedicu imalo zapanjujući kur'anski utjecaj na formiranje "Zajednice sredine", koja će biti svjedokom protiv ljudi, opisane potpunim dobrom, kadre da odgovori na bilo koji izazov i spremne da prevaziđe bilo kakvu prepreku. Kako su ljudi odmicali od doba poslanstva, uloga rječnika u razumijevanju tekstova je postajala sve veća a na uštrb drugih metoda i elemenata tumačenja i razumijevanja. Uloga rječnika je vremenom bivala sve veća kod nekih, dok konačno rječnik nije potisnuo sve druge metode razumijevanja i postao jedino sredstvo razumijevanja i tumačenja što je proizvelo mentalitet doslovnosti koji se brzo razvijao, tako da su se pojavili veliki pokreti od kojih neki djeluju izvan okvira vremena, prostora, života i povijesti, i preprekama preporoda Ummeta pružaju neophodnu podršku u smislu ispraznih rasprava i nereda. Sam islam svode na skupinu povijesnih i tradicionalnih predstava i formula, te brojne prijedloge i predodžbe zasnivaju na nemogućem. Umišljaju mogućnost višestruke primjene jednoga hadisa u svim njegovim elementima, što je na dunjaluku nemoguće. Na koji način savremene studije Sunneta mogu doprinijeti rješavanju ovih problema i zaštititi muslimanski um od opasnosti? Kako ga mogu osloboditi dominacije ovih koji islam skoro da su odvojili od njegovog kulturnog i civilizacijskog sadržaja, i svode ga na par dimenzija individualnog ponašanja, isprazne i parcijalne forme i jezičke modele koji nisu kadri ni društvo podići, ni zajednicu formira ti, niti civilizaciju izgraditi?

Sunnet i program preporoda Ummeta

 – Nema sumnje da naš Ummet danas urgentno treba integralan i sveobuhvatan program preporoda koji će ovaj Ummet iznova vratiti na "srednje staze" i obezbijediti mu civilizacijsko prisustvo. A to se neće desiti dok muslimansko društvo ne ispuni neophodne preduvjete za ostvarenje pomenutih ciljeva, od kojih je prvi iznalaženje i definiranje kulturnog i misaonog sustava Ummeta.

Različite skupine obrazovanih članova Ummeta se danas napajaju sa dva kulturna izvora: naslijeđenom povijesnom kulturom koju karakterišu specifičnosti vremena i prostora u kojima je nastala, i uvezenom /s tranom, prevedenom ili neprevedenom kulturom.

U oba slučaja, muslimanski um je pasivni kulturni potrošač. A za akciju nesposoban, pasivan, kulturno neproduktivan i samo potrošački nastrojen um nije u stanju graditi državu, podizati Ummet i stvarati civilizaciju.

Povezivanje ciljeva i sredstava društvene promjene sa vjerom i dogmom Zajednice će mobilizirati i regrutirati sve snage Zajednice i pokrenuti njene mase da načine željeni idejni, kulturni i civilizacijski zaokret i na tom putu podnesu potrebne žrtve.

Da bi muslimanski um prevazišao sadašnju krizu i zakoračio u eru jasne vizije, učinkovitosti i produktivnosti, i da bi odgovorio na zahtjeve (sadašnje) faze i rekonstruisao kulturni i idejni sustav Zajednice, on mora iščitavati permanentne izvore vjere islama: Knjigu i Sunnet, i to s preciznim razumijevanjem, punom budnošću i savremenim islamskim pogledom koji je kadar uvidjeti sve relevantne faktore i dimenzije za otkrivanje viših ciljeva i općih načela, te derivaciju metodologije nužne za pružanje islamskih odgovora na sadašnje i buduće izazove i rekonstrukciju temelja (muqavvimat) Ummeta.

Časni Kur'an je našim precima pružio jedinstvenu misaonu metodologiju (menhedžfikri) kadru da razumi, objasni i analizira prom­jene u narodima i društvima, i da otkrije dublja značenja događanja i zakone velikih civilizacijskih promjena na objektivan način. Objektivnost, realističnost, znanstveni karakter i izvrsnu sposobnost kur'anskog metoda da otkrije unutrašnje protivrječnosti u društvima, mehanizme njihova razvoja, faktore njihove pojave u civilizacijama uz jasnu identifikaciju pravaca povijesnoga razvoja koje sadrži Kur'an niko ne može dovesti u pitanje.

Život Poslanika s.a.v.s., njegova tradicija, način njegova života i ćivota njegovih drugova jesu znanstveno i realno utjelovljenje te misaone metodologije. Kad savremeni muslimanski um bude na zdrav i savremen način promišljao, izučavao i spoznavao Uzvišenu Knjigu u potrazi za načelima, ciljevima i odrednicama koje će pomoći formulisanju kompletne metodologije koja će organizovati i regulisati tok života i ljudski angažman u harmoniji sa kretanjima u kosmosu i svijetu, tada će mu rješenje velike krize uma biti na dohvat ruke.

Kada se ovome doda i poznavanje Sunneta, svijest o intencijama i ciljevima Poslaničke implementacije božanske objave i njenog pretočavanja u stvarnost koju ljudi žive, tada će s Božijom pomoći, s ovog Ummeta biti podignuti zastori neznanja, tmine, pakosti, sukoba i rasipanja snaga. Muslimanski čovjek će prevladati faktore unutrašnje nemoći i postati kadar ubijediti savremenog čovjeka, bez obzira na svu njegovu kulturnu i intelektualnu kompliciranost, i povesti ga ka uputi i spasu a kroz spoznaju islamskih opštih načela, kroz razlikovanje konstanti od varijabli i kroz spoznaju intencija i određivanje ciljeva.

Ova knjiga će, ako Bog da, biti jednim od temeljnih elemenata u nadogradnji metodologije razumijevanja Sunneta. Ona odgovara na mnoga pitanja vezana za ovu temu i svraća pozornost na ovu važnu dimenziju korištenja časne Poslaničke tradicije; na ovu dimenziju kojoj nije poklonjena dužna pažnja svejedno da li se radi o dijalozima, znanstvenom istraživanju ili obrazovanju.

Nadamo se da će ova knjiga dati podstreka problemima razumijevanja Sunneta i dijalozima oko njih, te ih učiniti predmetom znanstvenih istraživanja i studiranja. Također se nadamo da će doprinijeti izbavljenju Zajednice iz neplodne rasprave u kojoj već dugo luta.

Molimo Allaha da cijenjenog autora počasti dostojnom nagradom i da ga učini od koristi muslimanima; da ovo djelo uvrsti u njegova dobra djela, a Međunarodni institut za islamsku misao pomogne da ostvari islamske ciljeve u službi islamske zajednice i adekvatnog rješavanja njenih problema.

A On čuje i odaziva se!

Herndon, Virginia

rebi'u-l-evvel, 1411. god. po H. oktobar 1990. god.

Taha Džabir el- 'Alvani Direktor Međunarodnog instituta za islamsku misao, Herndon, Virginia, USA

Uvod iz knjige "Razumjevanje sunneta" dr. Jusuf Karadavi, str. 183, mehki uvez, izdavač, Bemust 2001. Sarajevo, prijevod Ahmed Alibašić Knjigu možete naručiti na e-mail [email protected] cijena 12KM akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top