Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Raznovrsnost u djelima Alije Nametka

Raznovrsnost u djelima Alije Nametka

Alija-Nametak

Alija Nametak rođen je u Mostaru 6.marta 1906. godine. Mekteb, osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom Mostaru. Nakon toga se upisao na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao srpsko-hrvatski jezik i književnost, te francuski i ruski jezik. U Sarajevo je došao 1930. godine gdje je radio kao urednik „Novog Behara“. Radio je kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi, Tehničkoj školi i Učiteljskoj školi. Jednu školsku godinu (1934/1935) je proveo kao profesor u Podgorici, a također radio je i kao lektor i intendant Narodnog pozorišta u Sarajevu. Zbog svog djelovanja tokom vladavine NDH, osuđen je na petnaest godina zatvora, iako se nije mješao u politiku, međutim književna djelatnost za tadašnje režimske listove bila je presudna za novouspostavljenju vlast. Svoj književni talenat Alija je pokazao već u ranoj mladosti. Objavljivao je narodne priče i narodne pjesme Bošnjaka, a kao student piše priče i novele koje objavljuje u književnim časopisima u Zagrebu.

Nakon dolaska u Sarajevo piše u „Novom Beharu“, „Kalendaru Narodne uzdanice“, „Glasniku Islamske vjerske zajednice“, kao i u brojnim časopisima u tadašnjij Jugoslaviji. Objavio je nekoliko zbirki pripovjedaka, novela, tekstova o narodnom stvaralaštvu, točnije značajno je pridonio da mnoge naše narodne epske i lirske pjesme ostanu zapisane i spašene od zaborava. Posebice treba istaknuti zbirke pripovjedaka „Bajram žrtava“ koja je objavljena 1931. godine u Zagrebu, „Dobro Bošnjani“ objavljenu 1937. godine u Zagrebu, „Za obraz“, objavljenu 1942. Godine, takođe u Zagrebu, „Ramazanske priče“ objavljene 1944. godine u Sarajevu, „Travka zaboravka“ (Zagreb 1966) i „Tuturuza i šejh Meco“ (Zagreb 1978).

Ne smiju se zaboraviti ostvarenja Alije Nametka kao pisca historijske drame, kao što je „Narodna vlada“ iz 1938. godine, te komedije „Omer za naćvama“ i „Abdulah – paša u kasabi“ iz 1942. godine. Posthumno je objavljen prekrasni „Sarajevski nekrologij“ 1994. godine, a potom „Sarajevske uspomene“ 1997. godine, te zbirka priča „Za obraz i druge priče“ 1998. godine, a koje je za štampu priredio sin Alije Nametka, prof.dr Fehim Nametak.

Alija Nametak je na Ahiret preselio 8.novembra 1987. godine. Ukopan je u Faletićima poviše Sarajeva, Faletićima koje je mnogo volio i koje je, kao i neke njegove ljude jako lijepo opisao, posebice u “Sarajevskom nekrologiju“. U ovom djelu također govori o odnosima između tadašnjih bošnjačkih intelektualaca i njihovom mentalitetu, a posebnu pažnju posvetio je izučavajući mentalitet sarajlija. Nakon svoje svoje smrti iza njega su ostala velika djela, koja oslikavaju njegov dobrinos našoj književnosti.

Za Akos.ba priredio: Admir Lisica

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top