
Uvjeti posta
Prvi uvjet valjanosti posta jeste nijjet tj. odluka srcem da taj dan imamo čvrstu namjeru postiti.
Nijjet je lijepo izgovoriti i jezikom kako bi se potvrdila odluka srca, a potvrđuje se zbog velike zauzetosti u našim vremenima, ali ukoliko neko zaboravi izgovoriti nijjet, post mu neće zbog toga biti pokvaren.
Napaštanje i fidja
Osobe koje zbog starosti ili hronične bolesti nisu u stanju da poste potpuno su oslobođene posta, jer njihovo stanje se neće promijeniti nabolje, ali su obavezne da za svaki propušteni dan posta izdvoje fidju.
Postoje kategorije ljudi koje su privremeno oslobođene posta o čemu se govori u 184. ajetu sure El-Bekare “i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana, onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.”
Obaveza napaštanja propuštenih dana ramazanskog posta nije vremenski precizirana obaveza. Uzvišeni kaže u 174. ajetu sure El-Bekare: „A onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana.“ U ajetu nije precizirano vrijeme niti način napaštanja, tj. da li se propušteni dani moraju napostiti uzastopno ili ne. Međutim, poželjno je, ali ne i obavezno, da se propušteni dani naposte prije dolaska novog ramazana i da to bude u kontinuitetu. Ukoliko se ne naposte do novog ramazana, dužnost je napostiti ih poslije ramazana. Ne smeta da to bude i u vrijeme kraćih dana, ali je svakako bolje da naknadno izvršena obaveza bude što sličnija i vjernija slika izvorne obaveze.
Fidja jezički znači iskup, otkup. Terminološki, fidja je vrsta materijalnog ibadeta koji se primjenjuje kada osoba koja nije postila ramazanski post iz opravdanog razloga, nije u mogućnosti da propuštene dane naposti. Tu spadaju teško bolesne osobe, koje imaju stalnu i hroničnu bolest, koje su izgubile nadu u ozdravljenje ili stare osobe koje su iznemogle i slabe.
Također, ukoliko je žena propustila više ramazana zbog uzastopnog rađanja i dojenja, pa nije u mogućnosti da sve ramazane naposti, treba napostiti koliko može, a za ostale dane izdvojiti fidju, jer Allah nikoga ne opterećuje preko njegovih mogućnosti. Fidja ne može biti zamjena za napaštanje ukoliko je osoba u mogućnosti da naposti propuštene dane.
Osobe koje ne mogu da naposte propuštene dane trebaju na ime fidje nahraniti siromaha prosječnom jednodnevnom ishranom za svaki dan propuštenog posta. Fidja se može dati u namirnicama ili u novcu (protuvrijednost). Visina jednodnevne ishrane određuje se na osnovu standarda mjesta u kojem se živi. Iznos fidje jednak je iznosu zekatul-fitra, a prema odluci Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini [] zavisno od materijalnog stanja osobe koja izdvaja fidju. Dijete je dužno izdvojiti fidju za umrlog roditelja ukoliko je on ostavio oporuku da se izdvoji iz njegovog imetka. Ukoliko nije ostavio oporuku, dijete nije dužno izdvojiti fidju za njega jer je to ibadet i ne izvršava se osim sa njegovom naredbom.
Fidja se može dati odjednom većem broju siromaha, a može se i za više dana dati jednom siromahu. Fidja se možete realizovati i preko Rijaseta Islamske zajednice koja ima ima poseban Ured za društvenu brigu koji usmjerava sredstva za potrebe siromašnih i socijalno ugroženih osoba.
Uzimjajući u obzir fizičko i psihičko stanje žene tokom hajza i nifasa, iz milosti prema njoj ona ne smije u tim danima postiti, ali joj je ostala obaveza da te propuštene dane nadoknadi. Dokaz za to nalazi se u riječima Aiše r.a. koja kaže: “Dešavao nam se hajz, pa nam je naređeno da nadoknadimo post, a nije nam naređeno da nadoknadimo namaz.“ Razlog zbog koga je naređeno da se post nadoknađuje a namaz ne, leži u tome što se namaz obavlja često tako da bi njegovo nadoknađivanje predstavljalo poteškoću i opterećenje, a post se obavlja samo jednom tokom godine i njegovo nadoknađivanje ne predstavlja poteškoću.
Treba napomenuti da sve ranije spomenute osobe koje imaju isprike za mršenje, zbog edeba i poštovanja hurmeta (svetosti) ramazana ne trebaju javno konzumirati jelo i piće.
Dakle, iz ajeta vidimo da je posta oslobođen bolesnik i putnik. Treba napomenuti da posta nije oslobođena osoba koja ima bilo koji zdravstveni problem, nego samo bolesnik koji ne može podnijeti post, kojem bi post izazvao neželjene efekte ili otežao liječenje ili onome ko uzima nužnu terapiju da bi se izliječio. Procjenu stanja vrši sama osoba na temelju vlastitog iskustva ili na osnovu mišljenja pouzdanog ljekara muslimana.
Putnik je osoba koja napusti svoje stalno mjesto boravišta, a najkraća razdaljina zbog koje je dozvoljeno mrsiti iznosi osamnaest fersaha, što je razdaljina od oko 89 km u jednom pravcu. Ove kategorije imaju olakšicu da mrse, međutim bolje je da poste ako mogu, kako se i navodi u ranije spomenutom ajetu.
Posta su privremeno oslobođene trudnice i dojilje koje se boje za svoje ili zdravlje svoga djeteta. Trudnica ili dojilja može da ne poste samo ako post ugrožava na neki način nju ili dijete. En-Nesai i Ibn Madže prenose od Enesa, r.a., da je rekao: „Allahov Poslanik, a.s., je dao olakšicu trudnici koja se boji za sebe da se omrsi, a i dojilji koja se boji za svoje dijete.“
Također, osobe koje rade teške fizičke poslove i kojima bi post, zbog gladi ili žeđi, mogao ugroziti njihovo zdravlje imaju opravdanje (uzur) da prekinu post i naposte propuštene dane shodno Kur’anskom ajetu: „a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate…“ (El-Bekare, 1859
Ono što može dovesti do bolesti ili do usporenja ozdravljenja može imati tretman bolesti. U dane vikenda ili odmora, nema opravdanja da se ne posti. Također, islamski pravnici smatraju da osobe u sličnim slučajevima trebaju zanijetiti post i da mogu prekinuti post tek kada osjete veliku poteškoću zbog posta. Naime, ne bi bilo isparavno postupati suprotno od prethodno navednog, tj. da se taj dan uopće ne zaposti zbog planiranog posta, jer Allah, dž.š., može dati da se lijepo isposti ili da se planirani posao odgodi, odnosno zbog nečeg bude onemogućen.
Sve nabrojane kategorije imaju obavezu napaštanja isti broj dana koliko su propustili. Ukoliko nisu u mogućnosti napostiti, primjenjuje se alternativni propis: fidja.
_____________________________________________________________________________________________________
[1] Al-Kasani, Bada’i as-sana’i, II, str. 598.
[2] Buharija i Muslim.
[3] Al-Kasani, Bada’i as-sana’i, II, str. 602.
[4] Tuhmaz, Hanefijski fikh, I, str. 524., 505.
[5] https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/11344-odgovori-na-neke-dileme-oko-posta, posjećeno: 2. 12. 2021.
[6] Tuhmaz, Hanefijski fikh, I, str. 529.
[7] Ibid., str. 524.
[8] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/17045-post-i-polucija-u-snu-1?, posjećeno: 12. 12. 2021.
[9] https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/11344-odgovori-na-neke-dileme-oko-posta, posjećeno: 2. 12. 2021.
[10] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/29781-post-i-primanje-vakcine-protiv-covid-19?, posjećeno: 11. 12. 2021.
[11] Al-Kasani, Bada’i as-sana’i, II, str. 605.
[12] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/17134-davanje-krvi-tokom-posta?, 11. 12. 2021.
[13] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/17175-post-i-polucija-u-snu-2?
https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/9304-iftarenje-prije-vremena-grekom?, 6. 12. 2021.
Izvor: ilmihal islam.ba
akos.ba


