DuhovnostU Fokusu

Propisi o postu

Post kao specifičan ibadet ima određene uvjete i propise. Postiti ramazan je stroga obaveza svakog muslimana i muslimanke, koji su biološki punoljetni i umno zdravi, ali postoje stanja kada su osobe oslobođene posta.

Uvjeti posta

Prvi uvjet valjanosti posta jeste nijjet tj. odluka srcem da taj dan imamo čvrstu namjeru postiti.

Nijjet je lijepo izgovoriti i jezikom kako bi se potvrdila odluka srca, a potvrđuje se zbog velike zauzetosti u našim vremenima, ali ukoliko neko zaboravi izgovoriti nijjet, post mu neće zbog toga biti pokvaren.

Nevejtu en esume lillahi te’ala gaden min šehri ramadan.”

Odlučih da postim današnji post u ime Allaha Uzvišenog.

Drugi uvjet valjanosti posta jeste da ne postoji nešto što je u protivnosti s postom, kao što je npr. hajz ili nifas. I treći uvjet, da se tokom posta ne dogodi nešto što kvari post.

Šta kvari post

Post kvari svjesno konzumiranje hrane pića, kao i svega onoga što ulazi na prirodne otvore u tijelo, a što je hranjivo, poput infuzije ili drugih hranjivih injekcija, konzumacija duhana, nargile i drugih sličnih supstanci. Dokaz za ovo je 187. ajet sure El-Bekare: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, otad postite sve do noći.”

Post će pokvariti i spolni odnos, ejakulacija izazvana strašću, te pojavljivanje krvi zbog hajza i nifasa kod žene. Post će pokvariti i oralna konzumacija lijekova. Ukoliko bi postač namjerno povratio, odnosno izazvao povraćanje, to će pokvariti post. Ako povrati nenamjerno, njegov post nije pokvaren. (Redd al-muhtar, str. 365 i Hanefijski fikh, str. 504)

Za namjerno, izostavljen dan posta ili neopravdano prekinuti post potreban je iskup (keffaret).

Postoje osobe koje su trenutno ili trajno oslobođene posta.

Šta ne kvari post

Post neće pokvariti konzumiranje hrane ili pića iz zaborava.[1] Dokaz za to su riječi Poslanika, s.a.v.s.,: “Kada neko od vas zaboravi pa jede, ili se napije, neka dovrši svoj post, jer ga je to, zaista, Allah nahranio i napojio.“[2]

Post neće pokvariti nenamjerno povraćanje, poluciranje u snu, niti hidžama, prema hadisu u kojem Allahov Poslanik a.s. kaže:“Tri stvari ne kvare post postaču: hidžama (puštanje krvi), povraćanje i poluciranje.“[3] Ipak treba napomenuti, da je puštanje krvi u toku posta pokuđeno, jer može izazvati slabost organizma, pa se preporučuje odgađanje hidžame nakon ramazana.[4]

Ono što uđe u utrobu postača kroz pore neće pokvariti post, poput krema, šminke, ulja i sl. Također, postaču je dozvoljeno ispirati usta i nos, rashlađivati se vodom, prati zube, koristiti kozmetiku i sl. Međutim, prilikom upražnjavanja ovih radnji treba paziti i ne pretjerivati, da voda ne dospije do grla ili da se ne proguta, jer bi u tom slučaju post biti pokvaren i bilo bi ga obaveza napostiti.[5] Od postupaka koji ne kvare post jeste i gutanje pljuvačke ili sluzi koja se se skuplja u grlu.

Dozvoljeno je postaču da poljubi svoju suprugu, ukoliko je siguran u svoju samokontrolu. Dokaz za to je predaja od Aiše r.a. u kojoj je prenijela da je Poslanik a.s. ljubio svoje žene u toku posta, međutim, on je najbolje od svih vladao svojim potrebama[6], pa sa ovim također treba biti oprezan. Neki učenjaci prave razliku, pa kažu da je Poslanik a.s. dozvolio čovjeku koji je bio star, a zabranio mladiću.[7] Poluciranje u snu tokom posta ne kvari post.[8]

U lijekove i medicinske tretmane koji ne kvare post spadaju:

– kapi za oči, kapi za uši, ispiranje uha, kapi ili sprej za nos, ako se izbjegne gutanje supstance koja dospije u grlo;

– tablete koje se stavljaju pod jezik protiv gušenja u grudima (angina pektoris) ili neki drugi lijekovi koji se koriste na takav način pod uvjetom da se izbjegne gutanje supstance lijeka koji dospije u grlo;

– liječenje, brušenje ili vađenje zuba, skidanje kamenca, održavanje oralne higijene zubnom četkicom ili misvakom, uz izbjegavanje gutanja onoga što dospije do grla;

– ispiranje nosa, grla ili korištenje oralnih rastvora i medikamenata za lokalno liječenje usne šupljine, uz izbjegavanje gutanja onoga što dospije do grla;

– liječenje injekcijama: intravenske, potkožne (potkožna aplikacija lijeka) i mišićne – muskularne, izuzimajući ubrizgavanje infuzije i tekućine;

– oksigen i inhalatorni anestetici osim onih koji se daju u infuzijskim rastvorima;

– supstance koje se apsorbuju u tijelo putem kože: kreme, mehlemi i flasteri hemijskih i medicinskih – ljekovitih sastojaka;

– umetanje katetera u mokraćne kanale ili ubacivanje kontrasta u kanale za radiološke pretrage, ubrizgavanje lijeka putem mokraćnih kanala ili stavljanje vaginaleta u rodnicu, ili ispiranje morkraćnih kanala (bešike); [9]

– prema većini savremenih šerijatskih pravnika, primanje vakcine protiv COVID-a ne kvari post makar u sebi imala i nekih hranjljivih elemenata u manjim količinama;[10]

– post neće pokvariti davanje krvi, analogno dozvoli hidžame, i pravilu da post kvari ono što uđe u organizam, a ne ono što izađe iz njega,[11]ali je bolje odgoditi davanje krvi ukoliko nije riječ o hitnoj situaciji. [12]

Ukoliko se osoba ne bi stigla okupati prije zore nakon poluciranja u snu ili nakon intimnog odnosa, ona je dužna zapostiti taj dan, te se okupati do izlaska sunca radi klanjanja sabah namaza, jer čistoća nije uvjet za post, ali jeste za namaz.[13] Isti je slučaj i sa ženom kojoj hajz ili nifas prestane, a ona se ne stigne okupati prije zore.

Ako bi se, pak, neko omrsio greškom, nenamjerno, a bio svjestan da posti, njemu je post pokvaren, ali nema obavezu keffareta, nego taj dan mora napostiti. Ukoliko bi postač jeo, misleći da zora nije nastupila, a zatim saznao da je ipak nastupila, post će biti pokvaren i taj dan treba napostiti. Isti je slučaj i ako bi se neko greškom ili iz neznanja omrsio prije nego nastupi vrijeme iftara. Također, ovo se odnosi i na prekinuti post tokom uzimanja abdesta, pranja zuba, uzimanja gusula, i sl. Ukoliko bi se desilo da postač nehotice proguta vode, post mu je pokvaren i dužan je napostiti taj dan naknadno.

Keffaret za namjerno izostavljeni ili neopravdano prekinuti post

Za namjerno, izostavljen dan posta ili neopravdano prekinuti post potreban je keffaret (iskup). Keffaret podrazumijeva da se za jedan namjerno i neopravdano prekinuti dan posta ili neopravdano izostavljanje posta treba napostiti šezdest dana uzastopno plus taj jedan dan. Dokaz za to nalazimo u hadisu Poslanika, a.s., kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a., a u kojem se navodi: ”Došao je neki čovjek Allahovom Poslaniku i rekao mu: ’Upropašten sam, Allahov Poslaniče!’, ‘A šta te je to upropastilo? – upita ga Poslanik?“, ‘Imao sam odnos sa ženom po danu u ramazanu.’ ‘Možeš li osloboditi roba – upita ga Poslanik?’, ‘Ne’ – odgovori mu čovjek. ‘Možeš li postiti dva mjeseca uzastopno?’ – pita dalje Poslanik. ‘Ne’ – odgovori čovjek. ‘Imaš li čime nahraniti šezdeset siromaha?’, ‘Nemam’ – odgovori čovjek. Potom je Poslaniku a. s. donesena posuda u kojoj je bilo oko petnaest sa’a hurmi. ‘Evo podaj to kao sadaku – reče mu Poslanik. ʻJe li na siromašnije od nas? Nema u ovom mjestu niko ko je u većoj potrebi od nas.’ Poslanik se tada nasmijao da mu se ukazala bjelina zuba, a onda reče: ‘Idi i nahrani njima svoju porodicu!” (Hadis zabilježili autori šest najpoznatijih hadiskih zbirki)

Dakle, ko naruši hurmet posta i ramazana i prekine post spolnim odnosom, dužan je izvršiti navedeni keffaret (iskup). Prema propisu našeg mezheba, keffaret se također mora izvršiti ukoliko se naruši hurmet ramazana svjesnim konzumiranjem hrane i pića tokom posta. Za jedan namjerno prekinut dan ovim radnjama potrebno je napostiti šezdeset dana uzastopno plus taj jedan dan. Ukoliko neko nije u mogućnosti da posti, potrebno je da nahrani šezdeset siromaha u vrijednosti jednodnevne ishrane, a ko ni to nije u stanju, treba se iskreno pokajati Uzvišenom Gospodaru, ne ponavljati takav postupak i nadati se Božijem oprostu.

Keffaret za prekinut post zbog seksualnog odnosa treba se izvršiti samo ako dođe do potpunog sekusalnog odnosa, usljed penetracije. Ukoliko ne bi došlo do potpunog seksualnog odnosa, nego samo do ejakulacije zbog predigre, post je pokvaren, obaveza je da se taj dan naposti, ali za njega ne treba izvršiti keffaret.

Napaštanje i fidja

Osobe koje zbog starosti ili hronične bolesti nisu u stanju da poste potpuno su oslobođene posta, jer njihovo stanje se neće promijeniti nabolje, ali su obavezne da za svaki propušteni dan posta izdvoje fidju.

Postoje kategorije ljudi koje su privremeno oslobođene posta o čemu se govori u 184. ajetu sure El-Bekare “i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana, onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.”

Obaveza napaštanja propuštenih dana ramazanskog posta nije vremenski precizirana obaveza. Uzvišeni kaže u 174. ajetu sure El-Bekare: „A onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana.“ U ajetu nije precizirano vrijeme niti način napaštanja, tj. da li se propušteni dani moraju napostiti uzastopno ili ne. Međutim, poželjno je, ali ne i obavezno, da se propušteni dani naposte prije dolaska novog ramazana i da to bude u kontinuitetu. Ukoliko se ne naposte do novog ramazana, dužnost je napostiti ih poslije ramazana. Ne smeta da to bude i u vrijeme kraćih dana, ali je svakako bolje da naknadno izvršena obaveza bude što sličnija i vjernija slika izvorne obaveze.

Fidja jezički znači iskup, otkup. Terminološki, fidja je vrsta materijalnog ibadeta koji se primjenjuje kada osoba koja nije postila ramazanski post iz opravdanog razloga, nije u mogućnosti da propuštene dane naposti. Tu spadaju teško bolesne osobe, koje imaju stalnu i hroničnu bolest, koje su izgubile nadu u ozdravljenje ili stare osobe koje su iznemogle i slabe.

Također, ukoliko je žena propustila više ramazana zbog uzastopnog rađanja i dojenja, pa nije u mogućnosti da sve ramazane naposti, treba napostiti koliko može, a za ostale dane izdvojiti fidju, jer Allah nikoga ne opterećuje preko njegovih mogućnosti. Fidja ne može biti zamjena za napaštanje ukoliko je osoba u mogućnosti da naposti propuštene dane.

Osobe koje ne mogu da naposte propuštene dane trebaju na ime fidje nahraniti siromaha prosječnom jednodnevnom ishranom za svaki dan propuštenog posta. Fidja se može dati u namirnicama ili u novcu (protuvrijednost). Visina jednodnevne ishrane određuje se na osnovu standarda mjesta u kojem se živi. Iznos fidje jednak je iznosu zekatul-fitra, a prema odluci Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini []  zavisno od materijalnog stanja osobe koja izdvaja fidju. Dijete je dužno izdvojiti fidju za umrlog roditelja ukoliko je on ostavio oporuku da se izdvoji iz njegovog imetka. Ukoliko nije ostavio oporuku, dijete nije dužno izdvojiti fidju za njega jer je to ibadet i ne izvršava se osim sa njegovom naredbom.

Fidja se može dati odjednom većem broju siromaha, a može se i za više dana dati jednom siromahu. Fidja se možete realizovati i preko Rijaseta Islamske zajednice koja ima ima poseban Ured za društvenu brigu koji usmjerava sredstva za potrebe siromašnih i socijalno ugroženih osoba.

Uzimjajući u obzir fizičko i psihičko stanje žene tokom hajza i nifasa, iz milosti prema njoj ona ne smije u tim danima postiti, ali joj je ostala obaveza da te propuštene dane nadoknadi. Dokaz za to nalazi se u riječima Aiše r.a. koja kaže: “Dešavao nam se hajz, pa nam je naređeno da nadoknadimo post, a nije nam naređeno da nadoknadimo namaz.“ Razlog zbog koga je naređeno da se post nadoknađuje a namaz ne, leži u tome što se namaz obavlja često tako da bi njegovo nadoknađivanje predstavljalo poteškoću i opterećenje, a post se obavlja samo jednom tokom godine i njegovo nadoknađivanje ne predstavlja poteškoću.

Treba napomenuti da sve ranije spomenute osobe koje imaju isprike za mršenje, zbog edeba i poštovanja hurmeta (svetosti) ramazana ne trebaju javno konzumirati jelo i piće.

Dakle, iz ajeta vidimo da je posta oslobođen bolesnik putnik. Treba napomenuti da posta nije oslobođena osoba koja ima bilo koji zdravstveni problem, nego samo bolesnik koji ne može podnijeti post, kojem bi post izazvao neželjene efekte ili otežao liječenje ili onome ko uzima nužnu terapiju da bi se izliječio. Procjenu stanja vrši sama osoba na temelju vlastitog iskustva ili na osnovu mišljenja pouzdanog ljekara muslimana.

Putnik je osoba koja napusti svoje stalno mjesto boravišta, a najkraća razdaljina zbog koje je dozvoljeno mrsiti iznosi osamnaest fersaha, što je razdaljina od oko 89 km u jednom pravcu. Ove kategorije imaju olakšicu da mrse, međutim bolje je da poste ako mogu, kako se i navodi u ranije spomenutom ajetu.

Posta su privremeno oslobođene trudnice dojilje koje se boje za svoje ili zdravlje svoga djeteta. Trudnica ili dojilja može da ne poste samo ako post ugrožava na neki način nju ili dijete. En-Nesai i Ibn Madže prenose od Enesa, r.a., da je rekao: „Allahov Poslanik, a.s., je dao olakšicu trudnici koja se boji za sebe da se omrsi, a i dojilji koja se boji za svoje dijete.“

Također, osobe koje rade teške fizičke poslove i kojima bi post, zbog gladi ili žeđi, mogao ugroziti njihovo zdravlje imaju opravdanje (uzur) da prekinu post i naposte propuštene dane shodno Kur’anskom ajetu: „a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate…“ (El-Bekare, 1859

Ono što može dovesti do bolesti ili do usporenja ozdravljenja može imati tretman bolesti. U dane vikenda ili odmora, nema opravdanja da se ne posti. Također, islamski pravnici smatraju da osobe u sličnim slučajevima trebaju zanijetiti post i da mogu prekinuti post tek kada osjete veliku poteškoću zbog posta. Naime, ne bi bilo isparavno postupati suprotno od prethodno navednog, tj. da se taj dan uopće ne zaposti zbog planiranog posta, jer Allah, dž.š., može dati da se lijepo isposti ili da se planirani posao odgodi, odnosno zbog nečeg bude onemogućen.

Sve nabrojane kategorije imaju obavezu napaštanja isti broj dana koliko su propustili. Ukoliko nisu u mogućnosti napostiti, primjenjuje se alternativni propis: fidja.

_____________________________________________________________________________________________________

[1] Al-Kasani, Bada’i as-sana’i, II, str. 598.

[2] Buharija i Muslim.

[3] Al-Kasani, Bada’i as-sana’i, II, str. 602.

[4] Tuhmaz, Hanefijski fikh, I, str. 524., 505.

[5] https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/11344-odgovori-na-neke-dileme-oko-posta, posjećeno: 2. 12. 2021.

[6] Tuhmaz, Hanefijski fikh, I, str. 529.

[7] Ibid., str. 524.

[8] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/17045-post-i-polucija-u-snu-1?, posjećeno: 12. 12. 2021.

[9] https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/11344-odgovori-na-neke-dileme-oko-posta, posjećeno: 2. 12. 2021.

[10] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/29781-post-i-primanje-vakcine-protiv-covid-19?, posjećeno: 11. 12. 2021.

[11] Al-Kasani, Bada’i as-sana’i, II, str. 605.

[12] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/17134-davanje-krvi-tokom-posta?, 11. 12. 2021.

[13] https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/17175-post-i-polucija-u-snu-2?

https://www.islamskazajednica.ba/index.php/post-ramazan/9304-iftarenje-prije-vremena-grekom?, 6. 12. 2021.

Izvor: ilmihal islam.ba

akos.ba

Povezani članci

Back to top button