Promovisana knjiga “Sjećanje na bosanski genocid”: Genocid u Srebrenici uvrstiti u obrazovni sistem

U svojoj izjavi za AA Karčić je istakao da je knjiga nastala kao kompilacija radova s međunarodne konferencije “Genocid u Srebrenici: ka trajnom sjećanju”, održanoj u Sarajevu, 12. i 13. maja 2015. godine.

“Glavni cilj ove konferencije je bio da se pokuša dati odgovor na pitanje kako održati trajno sjećanje na žrtve genocida jer primjetno je da se obilježavanje i javne komemoracije većinom vežu za broj tabuta koji se te godine ukopaju. Dakle, svake godine sve što je manje ukopa manje je i ljudi na komemoracijama. I tu se onda postavlja logično pitanje: ‘Šta kada više ne bude tabuta, kako će se obilježavati genocid u Srebrenici?’ Mi smo najstojali na ovaj način kroz akademski diskurs, dovodeći strane autore, ljude koji imaju iskustvo o ovoj temi u oblasti istraživanja o holokaustu i genocidu u Ruandi, da nam oni ponude svoja rješenja kako su oni očuvali svoja sjećanja na holokaust i genocid u Ruandi”, rekao je Karčić.

Podsjetio je kako je cilj ove publikacije bio da se sagleda i analizira genocid u Bosni i Hercegovini s historijske, pravne, sociološke i političke perspektive, nakon saznanja da u BiH dosad nije dovoljno istražena i izučavana ova problematika.

“Sama ideja je bila da se ponudi nešto novo, jer ovakve ideje u BiH dosad nisu rađene. Ima dosta knjiga i publikacija koje su napisane o samom činu genocida. Međutim, jako je malo knjiga koje se s našeg, bosanskohercegovačkog aspekta bave temom sjećanja, kolektivnog sjećanja, odnosno trajnog sjećanja”, istakao je urednik ove publikacije.

Naglasio je kako je posljednjih godina u svijetu napisan veliki broj knjiga i djela o ovoj temi, dok se, kako je kazao, u zapadnoj literaturi održava kontinuitet, upozoravajući kako se ipak zapadni autori većinom organičavaju na period u Srebrenici kada se desio sam čin genocida.

“Međutim, primjetno je da se zapadni autori većinom organičavaju na period u Srebrenici i fokusiraju se samo na genocid u Srebrenici, što je djelimično i naša greška, jer mi moramo mnogo više razgovarati i o drugim zločinima i genocidima koji su se desili 1992. godine, mislim prvenstveno na Prijedor i cijelo Podrinje. Moramo na neki način vratiti tu priču u zapadni akademski diskurs. Primjetna je ta tendencija od početka rata do danas, kako se prvo priča o bosanskom genocidu i tek nakon presuda u Hagu počinje se više razgovarati o genocidu u Srebrenici. Mi smo željeli kroz ovu publikaciju da ponovo vratimo u akademski diskurs, domaći i strani, terminologoju koja odogovara onome što se desilo u BiH”, kazao je Karčić.

Na kraju je napomenuo kako se tematika genocida u Srebrenici uveliko izučava na univerzitetima u zemljama Zapadne Evrope i SAD-a.

“To je već ušlo u akademski plan i program. To se redovno izučava, ali izučava se samo jedan događaj, odnosno to je kulminacija genocida iz 1995. godine, a ne izučava se 1992. godina kada je bilo najviše žrtava tokom rata. Posljednjih nekoliko godina radi se dosta na edukaciji ljudi u Zapadnoj Evropi o genocidu u Srebrenici, ali to opet nije na potrebnom nivou. Mi moramo jasno kazati da se ne može na alternativne načine izučavati i govoriti o genocidu. Mi moramo to ubaciti i u naše školske i obrazovne sisteme, prvenstveno u BiH. Ako ne može na državnom nivou onda na nivou Federacije. Genocid se uopšte ne izučava, kao ni posljednji rat u našim školama u Federaciji. To treba da se ubaci u školski sistem. To je jedan od zaključaka jednog autora koji se bavi temom holokausta. Rekao je da je to ključna stvar – izučavati u školama. Kada se uvrsti u obrazovni sistem, onda je lakše graditi svijest javnosti”, istakao je Karčić, pritom izrazivši zahvalnost Direkciji za Turke u dijaspori i bratske zajednice (YTB) koja je finansirala publikaciju i bez čije pomoći, kako je rekao, ovo djelo ne bi ugledalo svjetlo dana.

Na promociji knjige, kojoj je prisustvovao veliki broj profesora, studenata i građana, još su govorili i Hasan Nuhanović i Adnan Rondić.

Publikaciju je priredio Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, a finansirala Direkcija za Turke u dijaspori i bratske zajednice (YTB). Ova knjiga je kompilacija radova koji su prezentovani na međunarodnoj konferenciji “Genocid u Srebrenici: ka trajnom sjećanju”, održanoj u Sarajevu, 12. i 13. maja 2015.godine na dvadesetu godišnjicu genocida u Srebrenici. Neki od autora u ovoj publikaciji su Norman Cigar, Samuel Totten, John Weiss, Sir Geoffery Nice, Nenad Dimitrijević i Safet Bandžović.