Primož Šterbenc, profesor Univerziteta na Primorskem o sukobu na Bliskom istoku: Izrael odbija izbjeći civilne žrtve

Izrael je spreman eskalirati sukob i pokrenuti širi rat. Ne kažem da će se to stvarno dogoditi, ali Izrael je spreman na to, navodi o najnovijoj situaciji na Bliskom istoku Primož Šterbenc s Fakulteta za menadžment Univerziteta na Primorskem sa sjedištem u Kopru, prenosi Anadolu.

Gotovo godinu dana od sukoba pokreta Hamas i Izraela, te izraelskog kopnenog napada na Gazu, napetosti su dosegle tačku ključanja i na izraelskoj sjevernoj granici te u Libanonu. Vatra između Izraela i Hezbollaha postaje sve gora i trenutno se ne čini da je iko voljan napraviti korak unatrag, što doista može značiti još veći rat na Bliskom istoku.

“Bojim se da možemo očekivati ​​daljnju eskalaciju sukoba”, rekao je Primož Šterbenc u intervjuu za RTV Slovenija.

“Izraelski ratni kabinet identificirao je kao svoj sljedeći cilj povratak izraelskih građana u njihove domove u sjevernom Izraelu. To u osnovi znači neku vrstu objave rata protiv Hezbollaha. Možemo biti još zabrinutiji jer Izrael više nego jasno eskalira svoje ultra – intenzivne i ultraprovokativne akcije protiv Hezbollaha, ne zaboravimo da on ubija svoje visoke vojne zapovjednike kao na tekućoj traci”, naglašava Šterbenc.

Šterbenc se boji da bi širi napad Izraela na Libanon mogao izazvati građanski rat.

“Uništavanjem civilne infrastrukture želi izazvati bijes i građanski rat”, navodi Šterbenc.

Međunarodna zajednica ne čini ništa, tako da Izrael može nastaviti izazivati.

“I Iran i Hezbolah svjesni su da bi se u slučaju eventualnog šireg vojnog sukoba na strani Izraela SAD morale boriti na ovaj ili onaj način, te da bez saveznika u takvom potencijalnom sukobu nemaju vojne šanse pobjede”, kaže Šterbenc.

S druge strane, Izrael pod Benjaminom Netanyahuom ima vrlo očit interes.

“Kroz ovaj sukob Netanyahu uspješno održava svoju poziciju premijera, koju – sudeći prema podacima anketara – podržava i većina izraelskog stanovništva. Židovsko stanovništvo Izraela nije tako homogeno kao što se čini na prvi pogled, pa mu je potrebna neka vanjska prijetnja. “Svi mediji i školski sustav stalno projiciraju ili podučavaju ljude, ali zapravo te i one prijetnje prijete. No, mora se dodati da su – nažalost – židovski stanovnici Izraela do sada pokazali da zapravo i ne mnogo briga za patnju Palestinaca, ali čak ni za patnju Libanonaca”, kazao je Šterbenc.

Izrael ima gotovo odriješene ruke do izbora u SAD-u, do 5. novembra. Tek nakon izbora, eventualnom pobjedom Kamale Harris, nešto bi se moglo promijeniti.

“Bojim se da je ovo bitan dio izraelske računice. Uvijek gleda u Washington. Kad bi se činilo da će Donald Trump pobijediti na izborima, Izrael bi jednostavno čekao do izbora. Ali zato što se sve više čini da Kamala Harris može pobijediti, što bi značilo početak pritiska na Izrael nakon izbora zbog geostrateških interesa koje SAD ima, govorim o izgradnji trgovinskog koridora između Indije i Evrope kroz Bliski istok, što bi blokiralo kinesku inicijativu Pojas i put kroz taj teritorij. Zato Izrael shvaća da ima vremena učiniti samo bilo što, čak i izazvati neku vrstu rata. Administracija Joea Bidena ne bi htjela ugroziti mogućnost da Kamala Harris pobijedi na izborima izbije, Biden će biti prisiljen stati na stranu Izraela i barem obrambeno pomoći Izraelu u ratu”, zaključuje Šterbenc.

akos.ba