Predsjednički izbori u Crnoj Gori najneizvjesniji od obnove nezavisnosti

Predsjednički izbori u Crnoj Gori, četvrti od obnove nezavisnosti i sedmi od uvođenja višepartijskog sistema, održaće se 19. marta. Nakon političkih promjena koje su nastupile 2020. godine, očekuje se da izborna trka za šefa države bude najneizvjesnija od 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost.

Na manje od dva mjeseca do održavanja izbora, Crna Gora se nalazi u dubokoj političkoj, ali i institucionalnoj krizi. Vlada premijera Dritana Abazovića, kojoj je izglasano nepovjerenje 19. avgusta prošle godine, funkcioniše u tehničkom mandatu, a Ustavni sud Crne Gore, najveća sudska instanca u državi, koji rješava žalbe koje se odnose na izborni proces, od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje i nije funkcionalan.

– Od 1990. godine svi predsjednici iz DPS-a –

Ovogodišnji predsjednički izbori biće specifični i po tome da će vrijeme za kampanju biti dosta kraće nego li je to do sada bio slučaj.

Od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori 1990. godine, svi predsjednici su bili iz redova Demokratske partije socijalista (DPS). Prije Mila Đukanovića, aktuelnog čelnika države i šefa DPS-a, predsjednik Crne Gore je bio Filip Vujanović – i to u tri mandata, od 2003. do 2018. godine.

Prije Vujanovića, predsjednik je bio Đukanović – i to u jednom mandatu, nakon što je u oktobru 1997. pobijedio na neposrednim izborima Momira Bulatovića.

Đukanović je na posljednjim izborima 2018. godine pobijedio kandidata koga je podržala tadašnja opozcija Mladena Bojanića, i to u prvom krugu, sa osvojenih 53,9 odsto glasova. U međuvremenu, političke okolonosti u Crnoj Gori znatno su se promijenile.

Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića je nakon 30 godina vlasti poražena na parlamentarnim izborima 2020. godine, a takođe, DPS je izgubio vlast u većini crnogorskih opština, od kojih je posebno važna Podgorica.

– Pobjednik se rješava u drugom krugu izbora –

Važan politički subjekt nakon pada DPS-ove vlasti postao je pokret “Evropa sad”, koji su osnovali ministri u 42. Vladi, Milojko Spajić i Jakov Milatović, koji su poznati javnosti kao reformatori javnih finansija u Crnoj Gori. Njihov ekonomski projekat “Evropa sad” je donio povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, dok je prosječna zarada u Crnoj Gori povećana na 700 eura. Takođe, penzije u Crnoj Gori značajno su povećane na osnovu ovog programa.

Pokret “Evropa sad” je ostvario značajan rezultat na izborima u Podgorici, a upravo će Milatović biti novi gradonačelnik Podgorice. Navedeni pokret imaće svog kandidata na izborima, a izvjesno je da će proruski Demokratski front imati svog kandidata. Kada je riječ o trenutnoj opoziciji, najveća dilema unutar DPS-a je da li će se ponovo kandidovati šef partije i aktuelni predsjednik države Milo Đukanović.

Iz SDP-a su pozvali da se proevropske partije oko nestranačkog kandidata, dok je Bošnjačka stranka saopštila da ukoliko ne bude konsenzusa oko jednog kandidata proevropskih partija, da će imati svog kandidata.

Analitičari su već saglasni da će se pobjednik izbora rješavati u drugom krugu izbora.

– Podnošenje kandidatura do 26. februara –

Mandat predsjednika Crne Gore traje pet godina. Da bi kandidat pobijedio u prvom krugu potrebno je da osvoji više od 50 posto glasova izašlih birača. Ukoliko se to ne desi, u drugom krugu nadmeću se dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova. Drugi krug se održava dvije nedjelje kasnije.

Državna izborna komisija (DIK) donijela je u četvrtak i kalendar rokova za sprovođenje izbornih radnji. Njime je, pored ostalog, predviđeno da se predlog kandidata za predsjednika Crne Gore podnosi DIK-u najkasnije do 26. februara do ponoći. DIK će listu kandidata za predsjednika Crne Gore objaviti najkasnije do 3. marta. Potreban broj potpisa podrške birača za podršku kandidatu za predsjednika Crne Gore iznosi 8.101.

Akos.ba