Pozitivnost kao jedan od stubova izgradnje zdravog društva

U sjeni dešavanja kojima je svjedočio islamski ummet i pokušaja različitih reformi u njemu, posebno se ističe potreba za stvarnjem pozitivnog stava kod mladih ljudi.

Pozitivan stav podrazumjeva odgajanje budućih generacija na osobinama hrabrosti, učinkovitosti, kreativnosti i pozitivnih usmjerenja, koji će kao takvi doprinijeti preporodu svojih zajednica.
Pozitivan stav pomaže da se odupremo zlu kako u sebi tako i u društvu, za razliku od negativnog stava iz kojeg izlaze poroci i nepravda. Pozitivnost nas podstiče na iznalaženje novih sistema koji će dovesti do napretka društva, i da se bez straha odupremo pokvarenom i korumpiranom sistemu kad god je u pitanju vitalni značaj za pojedinca, ili za društvo ili za život općenito.
Nadamo se da će se odgojiti jaka i radna generacija s pozitivnim stavom, koja neće očajavati kada vidi da mnogi posustaju, i koja neće odustajati od posla i kada mnogi odustanu i koja će nam nakon tuge i nedaća donijeti radost i svjetlo.
Upravo je pozitivan stav koji je Allahov Poslanik a.s. zasadio u srcima svojih ashaba, bio pokretačka snaga kojom su oni izgradili ovu veličanstvenu civilizaciju. Nakon što su srca ispunili istinskim vjerovanjem, krenuli su ka izgradnji novog sistema bez presedana. Ovaj sistem je imao svoje političke, ekonomske, socijalne, intelektualne i duhovne aspekte i bio je apsolutno upotpunjen.
Ideje nisu žive, pa makar bile i istinite i ispravne, sve dok se ne sprovedu u praksu u određenom vremenskom periodu. Stvari su nebitne ako nisu u funkciji i ako nisu dijelom promjena. Ljudi se odlučuju na selidbu onda kada uvide da se njihova okolina ne razvija i ne napreduje, i kada nestane veza koja ujedinjuje njegovu zajednicu.
Čovjek je pokretač civilizacije. Dakle, da bismo izgradili civilizaciju, prvo je neophodno da iznova izgradimo islamsku ličnost kod svakog pojedinačno, a potom da podižemo zgrade, tvornice, ceste i da uređujemo životni standard. Najmanje što možemo učiniti kako bismo izašli iz konstantnog nazadovanja, jeste da se osvrnemo na islamski sistem promjene civilizacije i da padstičemo razvijanje potencijala koje muslimani imaju i kojima se može osigurati željeni civilizacijski napredak.
Muslimani će osigrati svoju budućnost samo ako se odreknu dosadašnje prakse, „puno priče a malo posla“, i okrenu se svojoj vjeri, bogobojaznosti i učinkovitom radu. U suprotnom, oni će ostati u rukama pohotnog zapada i svoje neambiciozne i zavedene omladine.
Islamski ummet je u stanju nazadovanja, a to je rezultat konstante ljenosti, nemogućnosti i nedostatka aktivnosti na bilo kojem polju djelovanja. Jedini način da krenemo napredovati jeste produktivnost.
U posljednjih nekoliko godina, a arapskim i islamskim državama, smo imali dosta pokušaja da se izgradi jedna ovakva gerneracija ljudi, ali bezuspješno. Ostaje pitanje, kako doprinijeti i podstaći da se uspije u toj namjeri? Odgovor treba tražiti u slijedećem:

Prvo- Podstaći mlade da osjete brigu za budućnost svoga naroda

To se može postići tako što ćemo se prisjetiti naše prošlosti, sagledati sadašnjost i promisliti o budućnosti. Posebno se trebamo pozabaviti prioritetima naše zajednice, kao i izazovima s kojima se susrećemo. Dakle, neophodno je da se konstantno brinemo za svoju zajednicu i da budemo na oprezu zbog opasnosti koje nam prijete i koje nas dovode do toga da naša jedina uloga bude ta da služimo drugim narodima.

Ukoliko počnemo osjećati brigu za svoj narod i strepnju za budućnost koja nas očekuje, onda možemo očekivati da će se desiti buđenje naše nacije. To stoga što će narod zaključiti da jedino promjenom trenutnog stanja možemo riješiti svoje zabrinutosti i strepnje. Takav stav će doprinijeti intenzivnijem i kvalitetnijem radu, a to dalje vodi do preporoda civilizacije.

Drugo- Preuzimanje odgovornosti

Također je neophodno da se preuzme odgovornost za obaveze koje se trebaju ispuniti i obaviti, a koje će se zajedničkim dogovorom predavati povjerljivim i odgovornim među nama. Isto tako se i naš Poslanik a.s. savjetovao sa svojim ashabima kad god je trebao donijeti neku bitnu odluku. Dakle, veoma je važno da se odluke donose zajednički i da se saslušaju različita mišljenja, kako bi se na kraju dogovorilo konkretno rješenje.

Usto, važno je da našu omladinu podstičemo da se bave istraživanjem, studiranjem i učenjem posebno onih oblasti koje se tiču savremenih pitanja i njihovih rješenja.

Treće- Jačanje volje

Jačanje volje obavezno ide s jačanjem imana. Čvrsto vjerovanje dovodi do stvaranje pozitivnog stava koje se prenosi i na druge članove zajednice. Takav stav ne mogu poljuljati nikakve poteškoće, niti izazovi.

Najbolji primjer takvog pozitivnog stava koji proizilazi iz čvrstog uvjerenja, jeste primjer Šejhul Islama Ibn Tejmije kada je rekao: „A šta mi to neprijatelj može učiniti? Ako me baci u zatvor, učinio je da se osamim, ako me progne to mi je odmor, a ako me ubije, pa to mi je šehadet. Zaista je moj džennet u mome srcu, pa gdje budem ja tu je i on. “

Izvor: islameiat.com
Prevod i obrada: Akos.bA