Povelja Kulina bana – svjetionik bošnjačke historijske i pravne tradicije
Povelja Kulina bana, napisana 29. augusta 1189. godine, predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata bosanske, ali i evropske srednjovjekovne historije. Ova povelja nije samo prvi sačuvani pisani diplomatski dokument bosanske državnosti, već i simbol viševjekovnog postojanja, političke zrelosti i kulturnog identiteta bosanskog čovjeka, koji današnji Bošnjaci baštine i s ponosom čuvaju.
U njoj bosanski ban Kulin, tadašnji vladar srednjovjekovne Bosne, garantuje slobodu kretanja i trgovine dubrovačkim trgovcima širom svoje zemlje. Napisana na starobosanskom jeziku i bosanskom ćiriličnom pismu – bosančici – povelja je istovremeno pravni, politički i kulturni akt koji potvrđuje postojanje uređene i priznate bosanske države u to vrijeme.
Za bošnjački narod, Povelja Kulina bana ima posebno značenje. Ona svjedoči o postojanju državne organizacije, međunarodnim odnosima i pravnim normama na bosanskom tlu mnogo prije dolaska Osmanlija. U vremenu u kojem se historijske činjenice često pokušavaju izbrisati, osporiti ili iskriviti, ova povelja predstavlja snažan odgovor svima koji negiraju kontinuitet bosanske državnosti i identiteta.
Povelja je neraskidiv trag koji pokazuje da su Bošnjaci baštinici duboke pravne, političke i kulturne tradicije na ovim prostorima. Ona je dokaz da je bosanska srednjovjekovna država imala svoj jezik, pismo, zakonodavstvo i međunarodne odnose, te da su njeni vladari, poput Kulina bana, djelovali suvereno, u interesu svoje zemlje i naroda.
Ovaj dokument je više od historijskog artefakta – on je simbol vrijednosti koje i danas trebamo baštiniti: pravde, poštovanja ugovora, otvorenosti prema drugima i slobode kretanja i trgovine. U vremenu kada je važno očuvati vlastiti identitet i historijsku istinu, Povelja Kulina bana treba biti podsjetnik bošnjačkom narodu na vlastite korijene, ali i inspiracija za budućnost.
Zato, 29. august, dan kada je napisana Povelja Kulina bana, sve više postaje datum od nacionalnog značaja – dan podsjećanja na autentičnost i državnost Bosne i Hercegovine, i dan ponosa za sve njene sinove i kćeri koji svoje porijeklo pronalaze u duhu bosanske samostalnosti, slobode i pravde.
Akos.ba
