Poticaji lokalne zajednice: Doktor Faruk Aganović iz Lukavca došao da živi i radi u Konjicu

Prava rijetkost je čuti da se neki zdravstveni djelatnik po završetku fakulteta umjesto na odlazak u Njemačku odluči na ostanak u Bosni i Hercegovini. Gotovo nevjerovatna je tim više da se neko odluči da svoju lokalnu zajednicu čak i kanton zamijeni nekim drugim.

Na taj korak odlučio se 33-godišnji Faruk Aganović, ljekar opšte prakse koji je rodni Lukavac u Tuzlanskom kantonu zamijenio Hervegovinom i zaposlenjem u Domu zdravlja Konjic, javlja Anadolija.

“Više je tu razloga. Među ostalim, pored posla, tu su i neki hobiji van poslovnih aktivnosti što čovjek voli da radi. Prvobitno je posao bio cilj. Želio sam da odmah nakon završetka fakulteta da počnem da radim. S tim da je bio konkurs ovdje u Konjicu. Predao sam. Tako da nisam puno bio na birou. Istoveremeno volim prirodu, brdski biciklizam. Konjic je opština koja u Bosni i Hercegovini nudi najviše toga, počevši od jezera, planina, lijepih rijeka. Ima sve ono što čovjeku treba za taj neki vid sadržaja, ima sve što je potrebno”, navodi Aganović.

Smatra kako nije napravio nikakav poduhvat, više cijeni da je to nekakav normalni slijed.

“Rekao bih da je normalan slijed. Bilo je toga i ranije. Meni je otac pričao da je jedan stomatolog, doktor iz Konjica, došao u Lukavac da radi. Ostao je tamo. Znam da i dan-danas radi. Znam dosta mojih kolega koji po završetku fakulteta moraju, da tako kažem, hljeb tražiti negdje dalje, tako da su raspoređeni od Hercegovine preko srednje Bosne do Krajine. Neko uspije pronaći posao i u svom mjestu. A, neko i ne želi ostati u svom mjestu jer mu je dosadilo, ne sviđa mu se, želi neku promjenu. Tako da po meni su to neke normalne stvari. Sve zavisi ko šta voli, ko šta želi i kome se pruži kakva prilika. Ko želi ostati u Bosni i Hercegovini, ostane. Neko želi napustiti Bosnu i Hercegovinu. Odluči to na polovini studija tako da su na neki način već sebi utabali put”, kaže Aganović.

Na pitanje da li se pokajao što je došao u Hercegovinu, u Konjic, za sve ima veoma kratak odgovor: “Nisam.”

Ima jasnu poruku svim mladima u Bosni i Hercegovini.

“Za početak najbitnije je da počnu da rade, da ne gledaju to da li će morati ili ne otići od kuće. Svaki prvi korak je težak. Ali, čovjek se brzo navikne na svaku promjenu. Ta promjena ne znači, odnosno ne mora da znači da je zauvijek, za stalno. Uvijek se može, ako se tu ne osjeća dobro i ugodno, promijeniti i sredina i posao. Na kraju krajeva, mi ništa ne moramo u životu. S obzirom na to da smo kao mladi ljekari u Konjicu došli, imali smo konstruktivan razgovor sa načelnikom općine Osmanom Ćatićem, koji nam je opisao plan viđenja Doma zdravlja, ostanka ljekara u Konjicu. Rekao nam je u smislu da će pružiti sve moguće uslove za normalan rad, edukaciju, specijalizacije. Smatram da se radi dobro na tom planu. Bilo je tu govora i o rješenju stambenog pitanja, što je jako dobra stvar. Mislim da svako od nas treba da gleda i na taj vid, da se stambeno obezbijedi i da može dalje planirati da se odredi ka onome što ide poslije toga”, navodi Aganović.

– Bolja, infrastruktura, plate, olakšice… –

Naš sagovornik ističe i šta je to potrebno mladim u Bosni i Hercegovini o čemu bi trebalo da povede računa svaka lokalna zajednica, ali i ostali nivoi vlasti.

“To je bolja infrastruktura, bolji uslovi rada, sigurne plate, olakšice pri kupovini nekretnina, olkašice pri zapošljavanju, prikupljanje papirologije. To pogotovo sada u vrijeme kada nedostaje ljudi, ljekara, radnika bilo koje struke od majstora i zanatlija do visokoškolovanih ljudi. Treba tu napraviti dosta nekih olakšica da to ide nekako lakše i da se ljudi pridobiju i ostanu u Bosni i Hercegovini. Jer, bombarduju se sa svih strana svim negativnim vijestima. I malo čovjeku treba da mu sve prelije čašu, pokupi porodicu, a kamoli jedan čovjek bez porodice kojem je puno lakše da to učini”, kaže Aganović.

Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić u razgovoru za Anadoliju kaže kako se uprava trudi tu lokalnu zajednicu zadržati “otvorenim gradom u koji su dobrodošli svi dobronamjerni”.

“O Konjicu se dosta priča kada je u pitanju zdravstvo. Imamo mladih ljudi baš u zdravstvu, doktora koji su iz Tuzlanskog kantona gdje su završili fakultet, a došli su ovdje u Konjic da žive i kupuju stanove. To je na neki način, rezultat cijele ove priče na mi imamo našu djecu koja žele ostati u svojo domovini, Bosni i Hercegovini. Mislim da smo dobrim dijelom, kada je u pitanju Konjic u tome uspjeli. Naravno treba nastaviti sa tim aktivnostima i proširivati paket, jednostavno pomoći mladim ljudima, naravno u skladu sa mogućnostima Gradske uprave, odnosno u skladu s tim koliko možemo”, kaže Ćatić.

Kaže, kada se pogleda u posljednje vrijeme, nije samo u pitanju Konjic, nego svuda i u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju stanje sa mortalitetom u odnosu na natalitet, situacija je zabrinjavajuća

“Željeli smo da pomognemo mladim bračnim parovima poslije rješavanja stambenog pitanja da im omogućimo poticaje kod rođenja djece. Tako u slučaju prvog i drugog djeteta ako jedan od roditelja ako ne radi dobiva porodica naknadu šest mjeseci po 100 KM, a treće i svako naredno dijete dobiva pet godina po 100 KM. Cilj nam je jednostavno da budemo na usluzi tim kategorijama ljudi, da im pomognemo. Kada je u pitanju treće i svako naredno dijete ne igra ulogu imovinski cenzus. To znači da bez obzira da li roditelj radi ili ne pomažemo. Također, gdje imamo situaciju da se dvoje i više djece školuju teško je to isfinansirati, pa pomažemo i tim roditeljima. Spustili smo se skroz među ljude. Razgovaramo sa ljudima. I razgovori koji se vode negdje da li kući ili restoranu prenose se do nas. I mi jednostavno pokušavamo da taj javni novac usmjerimo u pravcu prema tim ljudima”, navodi Ćatić.

Jedan od korisnika potpore Gradske uprave Konjica je Edin Zalihić, uposlenik Profesionalne vatrogasne jedinice u Konjicu, koji je nadavno dobio peto dijete.

“Imam petero djece. Porodica broji sedam članova. Hvala Bogu, lijepo živimo. Jeste da sam ja jedini uposlenik u porodici. Supruga je unazad dva-tri mjeseca, morali smo da zatvorimo jedan privatni objekat gdje smo radili. Imali smo jednu ugostiteljsku radnju. Ako Bog da, nadamo se da ćemo kada djeca malo porastu, da će supruga nastaviti taj privatni biznis. Tako da mislim u našem gradu, omladina, ko želi, ko ima volju da radi, može da opstane. Samo je bitna volja i želja da radi. Svakako da dobro dođe svaka potpora i pomoć, kako majci, porodilji, tako i porodici generalno. Pogotovo sada ovo što je gradonačelnik (Osman Ćatić) predložio i što je doneseno na Gradskom vijeću, usvojeno je, zaista jedna lijepa zakrpa našeg kućnog budžeta gdje se može zaista nekih stvari za djecu, za bebu, da se uzme. Potez da se potpomaže svako treće, četvrto i više djece da dobivaju pomoć neki duži period je vrlo važan. Prije je to bila jednokratna pomoć, a sada je to na period od dvije godine, a čuo sam da će sada ići na pet godina. To je zaista jedna lijepa potpora. To će sigurno pomoći majkama koje imaju više djece da se ne dira u kućni budžet”, ističe Zalihić za Anadoliju.

– Zasnovati porodicu i ostati u BiH –

Kaže kako, ne samo u Konjicu i Bosni i Hercegovini nego svugdje u svijetu sve je manje i manje porodica koje se odlučuju imati djecu.

“To je više svijest ljudi da se živi bez djece. Ne znam. Ali, ko god ima djecu u Bosni i Hercegovinu može lijepo da živi uz jedan organizovan život. Treba se malo potruditi. Ne možemo sjediti kući i čekati neku milostinju. Treba da radimo i da se borimo. A, svako dijete donosi svoju nafaku. Tako da mi kao porodica nikada nismo razmišljali o nekoj pomoći da nam je ona potrebna. Jeste da imamo petero djece, hvala Bogu, svi su zdravi i živi. Normalno da dobro dođe ova pomoć. Ali, ja mladim savjetujem da ne gledaju samo na te stvari, nego da zasnivaju porodice i da ostaju u našoj Bosni i Hercegovini. Jer, i njihovi pradjedovi i djedovi su zasnivali velike porodice i živjeli su ovdje na ovim prostorima. Generalno, Konjic, Bosna i Hercegovina i svuda u svijetu svugdje je sve manje djece. Ja sam ponosan na svoju djecu, svoju porodicu i drago mi je što imam djecu”, poručio je Zalihić.

Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić navodi kako Gradska uprava nastavlja sa širenjem projekata s ciljem pomoći stanovništvu. Tako su, naglašava, imali aktivnosti prije neki dan, radi se o trećem-četvrtom ciklusu kada je u pitanju pomoć mladim ljudima da se ostvare kroz svoje ideje, kroz svoje nove biznise.

“Namjeravamo im pomoći zajedno sa drugim međunarodnim organizacijama. Ono što želimo jeste da ti biznisi budu dugoročni, da mogu trajati. Činimo sve da im pomognemo sem onog finansijskog dijela za početak, da im uplaćujemo doprinose narednih šest mjeseci”, ističe Ćatić.

Gradonačelnik Konjica navodi da im je cilj jednostavno da budu sa svojim narodom.

“Želimo da dobijem nekada i pohvale, nekada i kritike, nekada i dobronamjerne sugestije. Sve što mi se kaže ja to recikliram poslije, razmišljam kako bi moglo i šta, pa predočim saradnicima i vidimo zajedno u kom pravcu da idemo. Tako da sam se trudio da budem u svakoj školi, od osnovne do srednje na području Konjica da vidimo otprilike te potrebe. I bilo je tih ideja, jednostavno se nametnulo da stipendiramo najuspješnije učenike i u osnovnim školama. Cilj je jednostavno da potaknemo mlade ljude da znaju da će biti adekvatno nagrađeni za svoj trud, zalaganje u toku svog školovanja. Tako da smo se odlučili i za osnovce da idemo sa stipendijama. Odlučili smo se za djecu koja imaju četiri i više prosjek, odnosno devet i više prosjek, bez obzira na imovinski cenzus, bez obzira da li imaju neku drugu stipendiju, da ih Grad Konjic, odnosno Gradska uprava i građani Konjica nagrade njihov trud i da dobiju 1.500 KM u toku godine kao stipendiju. To je nagrada za njihov trud i zalaganje. Pored svih tih stipendija i obuhvata koje imamo za reprezentativce, najuspješnije u srednjim školama kao učenike generacije, obuhvatili smo i socijalne kategorije i kategorije iz boračkih organizacija kao i djecu u poteškoćama u razvoju, djecu bez jednog ili oba roditelja. Cilj nam je bio da što više ljudi konzumira javni novac, da dođe do njega i da on bude od koristi svima”, ističe Ćatić.

Po površini, kaže, Konjic je najveća lokalna zajednica. Imaju više od 176 naseljenih mjesta na području Konjica.

“Nedavno smo imali aktivnosti da vidimo gdje imamo javne rasvjete. I kada pogledamo strukturu, kada sam vidio gdje sve to ima, prevazišli smo očekivanja. Trudio sam se da obiđem svako selo, da znamo gdje imamo ljudi, u kakvom su stanju lokalni putevi i infrastruktura. U onoj mjeri u kojoj imamo budžetska sredstva dođemo i ravnomjerno rasporedimo budžet Grada Konjica dospije do svakog sela, ali i urbane zone. Imamo dobru saradnju sa predstavnicima mjesnih zajednica. Uglavnom na osnovu zahtjeva podružnica i mjesnih zajednica, odnosno lokalnog stanovništva tako i reagujemo. Tako da smo u prošloj godini taj nivo za infrastrukturu po mjesnim zajednicama sa milion KM podigli na dva miliona KM. Tako da cilj nam je što brže da idemo, ubrzanim tempom, da napravimo što bolju infrastrukturu”, navodi Ćatić.

– Razvoj seoskog turizma –

Jer, kaže, iako neko ne živi na tom seoskom području, otići će, obrađivat će zemlju, pa možda će se i vratiti.

“Cilj nam je sa domaćim i međunarodnim organizacijama da razvijemo i seoski turizam. Sada je aktivan taj segment. Naša agencija radi jedan projekat sa međunarodnim organizacijama i želja nam je da afirmišemo mlade ljude. Svi govore o turizmu. Ali, uz turizam mora da ide i razvoj sela da bi imali šta ponuditi. Grad Konjic u ovom dijelu zanimljiv je i po pitanju turističkih ponuda, ali moramo se širiti, da imamo kapacitete, da možemo primiti turiste na područje Grada Konjica. Tako da i u tom dijelu administracija Grada Konjica razmišlja i kroz prostorno-plansko planiranje, odnosno izmjene prostorno-planske dokumentacije cilj je da budućim investitorima ponudimo ono š čim Grad Konjic raspolaže”, navodi Ćatić.

Također u ovoj općini rade na projektima obnovljivih izvora energije.

“Nedavno smo usvojili na Gradskom vijeću studiju potencijalnih izvora na području grada Konjica. Imamo dosta investitora koji dolaze. Naš cilj je jednostavno da naši privrednici, naši sugrađani u svakom tom potencijalnom izvoru energije uzmu učešće i da budemo među prvim gradovima, da se pridružimo među 30 gradova u svijetu gdje ćemo biti nezavisni kada je u pitanju energija”, naglašava Ćatić.

Grad Konjic bio je prvi otvoreni grad u BiH poslije 1996. godine i to, navodi, žele ostati.

“Nastavili smo te aktivnosti, da radimo i pružamo što više možemo, možda više i od maksimuma. Kada pogledam uglavnom to rade veći nivoi vlasti. Nažalost mislim da tu treba da bude sinergija unutar svih nivoa. Da budemo na raspolaganju našim sugrađanima i stanovnicima Bosne i Hercegovine da se lijepo osjećaju u svojoj domovini, da žive ovdje. Sigurno se može živjeti od svog rada, truda, zalaganja. Ono što je najvažnije jeste da mladi ljudi osjećaju tu dvosmjernu komunikaciju, da osjete su tu dobrodošli, da nisu vrata Gradske uprave za njih zatvorena već da mogu sresti gradonačelnika kako na ulici u centru grada tako i u bilo kom selu, na bilo kojoj manifestaciji, programu i da sjednu sa gradonačelnikom. A, kako me često zovu Ćata, da sjednu i sa Ćatom i sa komšijom i da porazgovaraju. I ja se u tom dijelu trudim. Rekao sam kada me vidite da budem šetao po gradu ili šetam sa nekom ekipom koja me čuva ja ću se prestati baviti ovim poslom. Dok me gledaju ovako samog neka se ne sekiraju”, poručio je Ćatić.