Poruka sa skupa u Visokom: Bošnjaci moraju postići konsenzus oko minimuma nacionalnih interesa

Uvodna izlaganja, u ime Saveza bošnjačkih NVO, iznijeli su mr. Mirsad Spahić, predsjednik Saveza i dr Adem Zalihić, zamjenik predsjednika Saveza koji je bio ujedno i moderator skupa.

Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine i video spota Saveza, pozdrave dobrodošlice predavačima i gostima uputio je Zalihić. Ukratko je predstavio ideju održavanja ovog skupa za koji Savez bošnjačkih NVO drži da je važan korak u pronalasku zajedničkih sadržilaca svih bošnjačkih interesa u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na nužnost uspostavljanja kohezije između raznovrsnih i različitih društveno-političkih interesa Bošnjaka u postojećih uvjetima i izazovima sa kojima se u savremeno doba susrećemo. Zahvalio se gradonačelniku Grada Visoko Mirzi Ganiću i vršiocu dužnosti federalnog ministra za pitanja boraca odbrambeno-oslobodilačkog rata Mirzi Terzi na prisustvu i podršci ovom projektu Saveza.

U svom izlaganju Spahić je predstavio kratku retrospektivu rada Saveza bošnjačkih NVO u proteklih devet godina.

– Kontinuirano i strateški radimo na izgradnji, jačanju, afirmaciji i zaštiti porodičnih i drugih univerzalnih vrijednosti, gdje u granicama raspoloživih mogućnosti, kao kohezivni, ali i korektivni faktor, pomažemo državi, institucijama, onima koji su u stanju socijalne potrebe i obespravljenima, posebno povratnicima u manjem bh entitetu, lokalnoj i široj zajednici, našem bošnjačkom narodu i svima onima koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju domovinu – naglasio je predsjednik Saveza.

Akademik Muhić, koji se obratio putem videolinka iz Skoplja, je stava da su Bošnjaci kroz hiljadugodišnju historiju osnovali, očuvali i odbranili Bosnu i Hercegovinu kao svoju matičnu domovinu.

Općepoznata činjenica je da su do sredine XIX vijeka, u Bosni živjeli Bošnjaci islamske vjere, Bošnjaci katolici i Bošnjaci ortodoksni kršćani. Prema tome, dobri Bošnjani, kako su se zvali stanovnici srednjovjekovne države Bosne, kao banovine i kraljevine Bosne, su kroz vijekove gradili svoji identitet kao gradivno tkivo države Bosne. Poruka Akademika Muhića je da Bošnjaci moraju očuvati državu Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa svima koji tu državu doživljavaju svojom domovinom, jer bez Bosne nema ni Bošnjaka niti bez Bošnjaka ima Bosne, saopćio je Savez bošnjačkih NVO.

Bošnjaci jedan od tri autohtona naroda u Evropi

Profesor Imamović kao čuveni historičar se osvrnuo na historijski aspekt bivstvovanja Bošnjaka na ovim područjima. Podsjetio je kako su Bošnjaci jedan od tri autohtona naroda u Evropi, pored Albanaca i Grka. Spomenuo je i primjer Batona Dezitijatskog koji je podigao ustanak protiv Rimskog carstva prije više od 2000 godina. Povezujući borbu za autonomiju Bosne u vrijeme Husejn kapetana Gradašćevića – Zmaja od Bosne – sa borbom za nezavisnost i samostalnost bosanske države početkom XX stoljeća, profesor Imamović smatra da Bošnjaci moraju razvijati kolektivnu svijest o svom identitetu autohtonog naroda kojem je Bosna vjekovna domovina i da je bitno da se svaki Bošnjak osjeća tako kao svoj na svome. Jer, gdje god da ode van Bosne, Bošnjak će se osjećati kao stranac.

O vještački proizvedenim podjelama koje sprečavaju Bošnjake da se ujedine oko minimuma zajedničkih interesa govorio je profesor Durmišević sa Pravnog fakulteta u Sarajevu. Isticanje tih podjela i njihovo guranje u prvi plan dovodi do netrpeljivosti i tenzija među Bošnjacima. Profesor Durmišević smatra da je Bošnjaka malo da bi bili toliko razjedinjeni i da svakog Bošnjaka trebamo kao kolektiv, “bilo da je Sarajlija, Krajišnik, Sandžaklija, vjernik, ateista, seljak, građanin”, i slično. Zato je važno isticati naš zajednički interes a ne padati na instruirane podjele koje imaju za cilj razgradnju bošnjačkog bića.

Profesor Kodrić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu se osvrnuo na misli Alije Isakovića koje je iznosio na Prvom bošnjačkom saboru održanom 1993. godine u Sarajevu. Govorio je o “bošnjačkom neimanju” tj. nedostacima koje su Bošnjaci kod sebe imaju i još nisu u stanju da ih izgrade kao dio svog kulturnog i nacionalnog identiteta. Bošnjaci bi morali više ulagati truda u istraživanje i naučno dokumentovanje svoje bogate povijesti i tradicije.

O rizicima za opstojnost Bosne i Bošnjaka kojima su Bošnjaci svakodnevno izloženi govorio je profesor Karić sa Pravnog fakulteta u Tuzli. Skrenuo je pažnju na probleme u obrazovanju djece i omladine, problem odlaska mladih, korupciju u svim društvenim sferama, nepotizam i pronevjere povjerenih dužnosti. Profesor Karić smatra da se moramo ugledati na nacije koje su za kratko vrijeme uspjele od nerazvijenih zemalja doći u rang visoko razvijenih zemalja te učiti od njih kako takve rezultate postići. Također, Bošnjaci moraju postići konsenzus o minimumu zajedničkih nacionalnih interesa. To je preduvjet za kolektivni napredak naroda i države.

Značaj patriotizma kod Bošnjaka

Profesor Huseinspahić sa Pravnog fakulteta u Zenici je podsjetio na društveno-političko angažovanje Bošnjaka u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, FNRJ, SFRJ i borbe za nezavisnost tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995. Također je predstavio tekst Deklaracije o društveno-političkoj odgovornosti svakog Bošnjaka ma gdje se nalazio prema svojoj domovini i narodu. Deklaraciju je usvojilo Vijeće Saveza bošnjačkih NVO i ista će biti ponuđena na doradu svim relevantnim bošnjačkim institucijama kako bi se došlo do što kvalitetnijeg teksta Deklaracije.

Na kraju skupa je govorio Nezim Halilović Muderris, ratni komandant Četvrte muslimanske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine. On je podsjetio prisutne na značaj patriotizma kod Bošnjaka kao garanta opstanka Bosne i Bošnjaka. Bošnjaci moraju biti ponosni što su se izborili za svoje pravo na toprak, bez da su činili zločine prema drugim narodima i kroz časnu odbranu od agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

U diskusiji nakon izlaganja je bilo riječi o nastavku aktivnosti na organizovanju sličnih događaja kako bi se što više bošnjačkih institucija i organizacija uključilo u rješavanje tekućih izazova sa kojima su suočeni Bošnjaci i država Bosna i Hercegovina. O svim izazovima treba otvoreno razgovarati i dopustiti svima da kažu šta misle, saopćio je Savez bošnjačkih NVO.

Akos.ba