Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > Brak i porodica > Porodica je temelj svakog društva

Porodica je temelj svakog društva

Nastaje zasnivanjem braka između muškaraca i žena u kojem se rađaju djeca. Tokom historije porodica je imala različite oblike koji su zavisili od oblika braka, načina proizvodnje, socijalne strukture društva i njegovog kulturnog obrasca, posebno religije, običaja i morala.

U stvari, sociologija porodice je posebna socioloska disciplina koja “proučava porodicu kao društvenu grupu u svim aspektima njenog postojanja i funkcionisanja, kao u odnosu na društvenu strukturu tako i u odnosu na strukturu ličnosti njenih članova.”[1]

To znači da sociologija porodice podučava porodicu kao dio društvene strukture i kao određenu ustanovu društvenog sistema; kao svojevrsnu društvenu tvorevinu koja se ne može u potpunosti svesti na društvenu ustanovu; kao malu, neposrednu, primjenu, društvenu grupu i kao ćelijski oblik socijalizacije individua i ljudskog razvitka ličnog djeteta.[2]

Prema Mardoku[3] porodica je društvena grupa koju karakteriše zajedničko prebivanje, ekonomska saradnja i razmnožavanje. “Ona uključuje odrasle oba pola, od kojih najmanje dvoje odrzžavaju društveno odobrenu polnu vezu i jedno ili više djece, vlastite ili usvojene od tih odraslih koji se polno kohabitiraju.”[4]

Porodica je sprecifična biosocijalna zajednica ljudi što podrazumjeva da ona nastaje kako prema društvenim zakonitostima, pravilima i konvenciji, tako i biološkim zakonima reprodukcije i na osnovu krvne veze između članova koji je sačinjavaju. S druge strane, pojedinac porodicu ne bira; on se u njoj rađa, zatiče je kao neminovnu datost. Usljed svega toga, porodicu treba posmatrati kao jedinstvenu društvenu grupu koja u najvećoj mjeri ima karakter ljudske zajednice.[5] Dakle, porodica je specifična društvena grupa koja se historisjki mjenjala i razvijala u kojoj se prepliću biološki, društveno-ekonomski i psihički činioci.

Islam veliki značaj pridaje porodici, smatra se osnovnim temeljem čovječanstva. Bez porodice i potomstva ne može se živjeti u skladu islama. Sejjid Kutb je vrlo slikovito opisao kako treba izgledati i što čini muslimanski dom.

„Islam je vjera obitelji, pa otuda utvrđuje odgovornost vjernika u njegovoj obitelji i njegovu obavezu u njegovom domu. Muslimanski dom je jezgro muslimanske porodice i ćelija iz koje se, zajedno sa drugim ćelijama, sastoji to živo tijelo zvano ‘islamsko društvo’. Dom je tvrđava ove vjere. Tvrđava mora biti kompaktna iznutra, čvrsta sama po sebi; svaki pojedinac u toj tvrđavi stoji na otvoru kroz koji se ne smije ući unutra. Dužnost vjernika je da u islam poziva prvo svoju porodicu i ukućane. Njegova je obaveza da osigura ovu tvrđavu iznutra. Neophodna je i majka muslimanka. Sam otac musliman nije dovoljan za osiguranje tvrđave. Neophodni su i otac i majka da vode brigu o sinovima i kćerkama. Stoga je Kur'an objavljen muškarcima i ženama. Vjernicima je dao obavezu samih sebe i svojih porodica kada Allah dž.š.,  kaže: O vjernici, sebe i porodice svoje čuvajte od džehennemske vatre.“[6]

Brak također može biti i sa tragovima džehennema, ako ga ispunimo svađom, netolerancijom, i neslaganjem. Ljudi su stvoreni sa takvom prirodom da im je Allah dž.š., naredio brak. Ženidba je ljudska obveza. Formirati porodicu u skladu sa islamom je dužnost i prema sebi, ali i prema čovječanstvu. Svatko u zajednici ima neko zaduženje, a nama je to Poslanik objasnio ovako: „ Svatko je od vas pastir i svatko je odgovoran za svoje stado. Vladar (imam) je odgovoran za svoje stado (narod kojim upravlja); muškarac je odgovoran za svoju porodicu (i njen odgoj), žena je odgovorna za kuću svoga muža (njegovu čast i potomstvo); radnik je odgovoran za imetak svoga domaćina. Svatko od vas je pastir i svatko je odgovoran za svoje stado.“[7]

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić, magistar religijske edukacije

Literatura:

[1] Zagorka Golubović, Porodica kao ljudska zajednica, Zagreb, 1981, str. 11-17

[2] Vejnović Duško, Sociologija-odabrane teme, Banja Luka, 2004, str. 217-218

[3] Morin Mardok je psihoterapeut i spisateljica, autorka šest knjiga. Njeno najpoznatije delo je “Žensko viteško putovanje” (The Heroine's Journey: Woman's Quest for Wholeness, Shambhala, 1990). Biografija preuzeta sa: www.babun.net Pristupljeno: 21.10.2016.

[4] Mirović Dragutin, Sociologija sa sociologijom preduzetnistva, Bijeljina, 2003., str . 68

[5] Vejnović Duško, Sociologija-odabrane teme, Banja Luka, 2004, str. 218

[6] Hajrudin Hodžić, Uloga porodice u islamskom načinu življena, www. svetionikislama.org, preuzeto iz knjige Sejjida Kutba,  U okrilju Kur'ana

[7] Buhari, Ahkam, 1; Muslim, Imare,20; Ebu Davud, Imare, 1, 13; Džihad, 27, Ahmed, Musned, 2/5,54,55; Ibn Hibban, Sahih, br.4491, vidi: Sretna porodica, S. Muhammed Saki Erol, str.17

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top