Pomoćnik Ban Ki-Moona Ivan Šimonović za AA: Ubijanje Palestinaca u Gazi je velika tragedija

Razgovarao: Erol Avdović 

Ubijanje Palestinaca u Gazi posljednjih dana je velika je tragedija i broj ubijenih i ranjenih civila “govori sam za sebe”, rekao je u ekskluzivnom intervju za Anadolu Agency (AA) pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda za ljudska prava Ivan Šimonović.

Šimonović je kazao kako UN zahtjeva obustavu nasilja i održanje humanitarnog primirja odmah, te da je generalni sekretar Ban Ki-moon zbog toga otputovao u region. Šimonović je naglasio da je “dobro što su glavni tajnik i glavna komesarka za ljudska prava Navy Pilay glasni po ovom pitanju”.

– Broj ubijenih Palestinaca užasavajući – 

On je kazao kako je broj civilnih žrtava koje su stradale tokom dvosedmičnih napada izraelskih snaga na Pojas Gaze užasavajući. 

“Mislim da ne samo Ujedinjeni narodi, već i cijeli svijet mora jasno istaknuti da želi podržati mir i da ekstremisti ne mogu spriječiti da mir konačno bude posredovan na Bliskom istoku”, naglasio je Šimonović.

On je dodao, kako je iz “kronologije konflikta jasno da je Izrael bio žrtva raketnih napada”.

“Unatoč tome, brojevi govore za sebe. Broj i proporcije civilnih žrtava (palestinskih op.a.) su veoma visoke. Takav visok broj civilnih žrtava je neprihvatljiv. Tačno je da izraelske snage poduzimaju mjere u vezi ranog upozoravanja (napada na Gazu op.a). Ali, broj (ubijenih ili ranjenih Palestinaca op.aut.) je još ekstremno visok. I ja ovdje ne govorim o apsolutnim brojkama, već o proporciji civila koji se mogu smatrati kao nenamjerne žrtve, koja je nažalost veoma visoka”, pojasnio je Šimonović i dodao da je prije izraelskih napada na Gazu mir još mogao napredovati, što je još tragičnije. 

Pomoćnik generalnog sekretara UN-a za ljudska prava je za AA rekao da se čini kako situacija u Gazi nije slučajna te da je bilo nekih ekstremista koji nisu željeli da vide kraj krize na Bliskom Istoku. 

“To je tragična situacija. Ja čvrsto vjerujem da većina na palestinskoj teritoriji i u Izraelu želi da ovo prestane”, rekao je Šimonović i dodao da je upravo zbog toga dužnost generalnog sekretara da upozori na broj civilnih žrtava.

– Ukrajinska kriza se pogoršava  – 

Odgovarajući na pitanja o Ukrajini, Šimonović, koji je inače podnio nekoliko posljednjih izvještaja o ovoj zemlji u Vijeću sigurnosti, rekao je kako se podjele među Ukrajincima još uvijek produbljuju.

“Veoma sam zabrinut zbog podjela u Ukrajini. One se trenutačno produbljuju”, rekao je za AA pomoćnik generalnog sekretara UN-a.

Šimonović je pojasnio kako se radi o produbljenim podjelama. Na jednoj su strani pobunjeni proruski separatisti i onih koji ih podržavaju, dok su na drugoj strani snage ukrajinske armije i Ukrajinaci, koji podržavaju armiju.

“Podjele su registrovane kroz uvećani  broj žrtava ovih dana, posebno onih među civilima”, rekao je Šimonović, rođeni Zagrepčanin. 

Ovaj visoki dužnosnik UN-a pri tome je naglasio, da je međunarodna tragedija u vezi s obaranjem malezijskog civilnog aviona 17. jula dodatno doprinjela podjelama u Ukrajini.

“Ali, čak i prije toga imali smo uvećanje broja otmica, ubojstava i gubitka života među civilima. Sasvim je jasno da će ovo (obaranje malezijskog putničkog mlaznjaka op.aut.) učiniti jednu vrstu postizanja finalne solucije za ovaj konflikt još težom”, rekao je ovaj visoki dužnosnik UN-a.

On je kazao kako svaka nova ubijena osoba, posebno civil, pregovore čine još težim i da mora postojati pritisak da se situacija u Ukrajini završi. Ujedno, on je upozorio i na moguće dodatne razmjere incidenta zbog obaranja putničkog aviona iznad istočne Ukrajine.

“Tragedija malezijskog zrakoplova je samo dio tragedije žrtava i njihovih obitelji. To je isto tako simbol značaja ukrajinske krize, koju ona ima po cijeli svijet”, naglasio je naš sugovornik.

Odgovarajući i na pitanje da li su po onome što se do sada zna proruski separatisti bili uistinu tehnički sposbni oboriti malezijski komercijalni avion 17. jula, kao što je to ustvrdila većina zapadnih sila i u Vijeću sigurnosti UN-a, Šimonović je rakao da Ujedinjeni narodi raspolažu dokazima da su snažna i “sofisticirana oružja” već u rukama proruski raspoloženih i antivladinih pobunjenika u istočnoj Ukrajini.

“Ono što možemo uočiti s preciznošću je da su pobunjeničke snage uvećano opremljene sofisticiranim naoružanjem”, rekao je pomoćnik Ban Ki-moona u New Yorku.

U isto vrijeme, on je za AA izjavio kako UN promatrači ljudskih prava nemaju evidenciju odakle to oružje potjeće.

“Činjenica da se razina sofisticiranog oružja uvećala duboko je uznemirujuća”, primijetio je Šimonović.

–  Produbljavanje međunarodnih podjela – 

Na pitanje da li se od Moskve očekuje neka obaveza o povećanoj suradnji u kontekstu prepreka na koje nailaze međunarodni istražitelji na terenu gdje su sada olupine malezijskog Boeinga 777, Šimonović je odgovorio da se takva suradnja sa Rusijom očekuje. Sugerirao je kako bi moglo biti i dodatnih međunarodnih reperkusija.

“I ova tragedija treba biti upozorenje što bi bile posljedice nastavka podjela. Jer, ovdje se više ne radi o podjelama u samoj Ukrajini. Radi se o produbljavanju međunarodnih podjela sa dalekosežnim posljedicama”, kazao je ovaj visoki funkcioner Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Govoreći o širenju globalnih žarišta širom svijeta, te kako je moguće da UN ostane fokusiran na sve krize u isto vrijeme, uz daljnje ograničenje finansiranja, što uveliko limitira nastojanja Svjetske organizacije na humanitarnom, političkom i ekonomskom planu Šimonović je rekao kako je ovo doista jedno od najtežih razdoblja za Ujedinjene narode u proteklih nekoliko decenija.

“Nažalost imamo proliferaciju kriza”, naglasio je naš sugovornik za AA, dotičući, na naš upit i moguće potrebe prioritizacije nekih svjetskih krizau odnosu na duge.

“Iskoristio bih pomalo drugačiju logiku. Ne smijemo ostaviti niti jedan konflikt zaboravljenim”, odgovorio je Šimonović.

Objasnio je kako bi pokušaj “prioritiziranja kriza” odveo diplomatsku akciju u pravcu mogućeg marginaliziranja pojedinih konfliktnih zona, što nije proklamovana praksa u UN-u.

“Naravno, tu su ograničeni ljudski potencijali, ali činjenica da su sada sve oči uprte u Ukrajinu i Gazu, ne smije nam dozvoliti da samo tako odbacimo ono što se događa u Centralnoj Afričkoj Republici. Ili, ono što se dešava u Južnom Sudanu ili u Libiji. Iako se suočavamo sa uvećavanjem kriza koje širom svijeta rastu brzo poput pečurki moramo obratiti pozornost na sve te krize”, rekao je Šimonović.

Naglašava kako ljudska prava, svih ljudi širom svijeta, moraju biti pažljivo promatrana u svako doba, bez obzira da li se radi o krizi koja jeste ili nije u vrhu pozornosti globalnih medija.

“Mi ne smijemo prati samo ono što je u medijskim naslovima”, rekao je Šimonović, dodajući da se treba djelovati “neovisno o tome da li se kriza nalazi u medijskim naslovima”.

– Sirjska kriza postala je regionalna –

Šimonović je rekao i kako je istina da je situacija u Siriji, već dugo u fokusu međunarodne zajednice, jer se radi se dugotrajnoj krizi.

“Vjerujem da sada trebamo prići rješavanju sirijske krize u regionalnom kontekstu”, rekao je Šimonović.

To je zbog toga, kako je ustvrdio Šimonović, “jer se suočavamo sa istim ekstremnim skupinama (Islamska država za Irak i Levant) koje su aktivne u Iraku i Siriji. To su naoružane grupe, prema njegovim riječima, s iznimno opasnim potencijalom da destabiliziraju i Lebanon, a mogu imati utjecaja i na neke druge države u regionu”.

“Ova regionalna kriza treba se adresirati ponaosob od tih zemalja, od strane Sirijaca i Iračana, ali tu je i potreba za usaglašenim međunarodnim učešćem uključujući i regionalne sile”, dodao je Šimonović.

Upozorio je da globalna zajednica treba biti uključena u političko rješavanje sirijskog problema jer, kao što je to u više navrata ustvrdio i Ban Ki-moon, nema vojne solucije za sirijsko pitanje.

“To naprosto postaje suviše skupo u smislu ljudskih prava. Plašim se da bez mobilizacije međunarodne zajednice, bez uvećane kooperacije u suočavanju sa ovom regionalnom krizom ona ne može biti riješena”, rekao je Šimonović.

– Turska je važan igrač –

Upitan kako gleda na moguću specifičnu ulogu Turske u međunarodnom pristupu rješavanju sirijske drame, u civilnom ratu koji je u više od tri godine odnio preko 130.000 života Šimonović odgovara da je uloga Turske veoma važna.

Republika Turska je “jedan od važnih igrača koji bi mogao imati pozitivan doprinos”, rekao je pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda za ljudska prava.

“Ipak, mislim da nam treba brojniji stol i volja da sjednemo zajedno i nađemo rješenja”, zaključio je Ivan Šimonović u ekskluzivnom razgovoru za AA.

“Ukoliko bude praćeno institucionalnim reformama, uz jačanje ljudskih prava, uključujući područje slobode izražavanja, izvjesnost EU integracija ostaje najjači instrument za poboljšanje situacije oko ljudskih prava na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan je na trnovitom putu, ali ide u pravom smjeru. Dalje jačanje civilnog društva, jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije bit će od majvišeg značaja”, rekao je Šimonović odgovarajući na pitanje kako gleda na stanje ljudskih prava na Zapadnom Balkanu.

Anadolija