Ekonomija

Pitali smo inspekciju kakva je gotova hrana koju kupujemo u tržnim centrima, izricali su i novčane kazne

Među najčešćim nedostacima utvrđenim kod subjekata u poslovanju s hranom je nezadovoljavajuće sanitarno - higijensko stanje, neredovno čišćenje i dezinfekcija, a predočene evidencijske liste čišćenja ne vode se ažurno

U Hrvatskoj je nedavno provedena analiza hrane koja se prodaje u tržnim centrima, a rezultati su pokazali da su jela, poput raznih salata, tjestenine, riže, variva, sarme, prženog i kuhanog krumpira…, puni mikroorganizama.
 
I tržni centri u BiH puni su ugostiteljskih objekata koji nude tople obroke, pa smo Kantonalnu upravu za inspekcijske polove Kantona Sarajevo upitali koliko često se vrši kontrola hrane te šta su dosadašnje analize pokazale?
 
Upitali smo i ko je prije svega odgovoran za sigurnost te hrane, koje uvjete ugostitelj, odnosno prodavač takve hrane, treba ispunjavati, odnosno kako je to propisano zakonskim aktima?
U odgovoru iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS kazali su kako u svom sastavu imaju Inspektorat sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije i inspekcije za hranu unutar kojeg djeluju inspektori za hranu koji vrše neposredan nadzor nad provođenjem i primjenom propisa kako bi se obezbijedila sigurnost hrane.
 
– Kontrola hrane vrši se inspekcijskim postupkom utvrđivanja činjeničnog stanja u momentu nadzora, inspekcijom prostora, opreme, kadra, namirnica, te pregledom dokumentacije.
 
Napominjemo da shodno propisima o hrani glavnu odgovornost za sigurnost hrane snosi subjekat u poslovanju s hranom, dok je sigurnost hrane potrebno osigurati kroz cijeli lanac ishrane, počevši od primarne proizvodnje. Za hranu koja se ne može sigurno čuvati na sobnoj temperaturi, a posebno zamrznutu hranu, neophodno je održavati hladni lanac – navode iz kantonalne inspekcije.
 
Dodaju da je neophodna i opća primjena postupaka baziranih na Principima sistema analize rizika i kritičnih kontrolnih tačaka – (HACCP) zajedno sa primjenom dobre higijenske prakse, što povećava odgovornost subjekata u poslovanju s hranom.
 
– Inspektori za hranu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS nadzore u oblasti sigurnosti hrane provode samo na području KS. Osim vršenja senzorskog pregleda i kontrole sljedivosti hrane, posebnim planom i programom uzorkovanja izvršeno je i planirano uzimanje uzoraka hrane na mikrobiološko ispitivanje, kao i uzimanje briseva ruku, radnih površina, opreme i pribora koji dolaze u kontakt s hranom, radi utvrđivanja higijenskog stanja u objektima.
 
Inspektori za hranu su u izvještajnom periodu vršili nadzor nad sigurnosti hrane, uređaja, opreme i objekata u kojima se vrši proizvodnja i promet hrane, kao i nadzor nad zdravstvenim stanjem lica koja dolaze u kontakt s hranom – pojašnjavaju iz inspekcije.
 
Prema podacima Inspektorata sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije i inspekcije za hranu tokom devet mjeseci ove godine kantonalni inspektori za hranu izvršili su 743 inspekcijska nadzora.
 
– Tokom ove godine kod subjekta u poslovanju sa hranom na području KS uzeta su 132 uzoraka hrane na kontrolu mikrobiološke ispravnosti i 341 bris površina, opreme i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom, na mikrobiološku čistoću. Dostavljeni rezultati analiza hrane pokazali su da, od ukupnog broja uzetih, devet uzoraka nije bilo usklađeno sa Pravilnikom, te da dostavljene analize briseva nisu bile usklađene za 53 uzorka – kažu iz inspekcije.
 
Hrana bez deklaracije
 
Najčešći nedostaci utvrđeni kod subjekata u poslovanju s hranom su:
Nezadovoljavajuće sanitarno – higijensko stanje, neredovno čišćenje i dezinfekcija, predočene evidencijske liste čišćenja se ne vode ažurno;
 
Subjekt u poslovanju s hranom nije osigurao primjenu preventivnog postupka samokontrole baziranog na principima sistema analize opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka/HACCP, zajedno sa primjenom dobre higijenske prakse;
 
Neposjedovanje pisane dokumentacije i evidencije o provođenju postupaka vezano za HACCP/DHP/DPP i druge dokumente i evidencije primjereno vrsti i veličini objekta;
Hrana bez deklaracije, nije predočena dokumentacija o porijeklu-sljedivost za hranu i dokumentacija o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu;
 
Subjekt u poslovanju s hranom ne provodi kontrolu mikrobiološke čistoće uzimanjem briseva sa površina, opreme i ne provodi redovnu kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane i vode.
Za utvrđene nedostatke doneseno je 259 rješenja o otklanjanju nedostataka i izdato 63 prekršajna naloga u novčanom iznosu od 105.500,00 KM.
 
– Navedenim podacima obuhvaćeni su i subjekti koji posluju s hranom u okviru tržnih centara na području KS s tim da Inspektorat nema posebnu evidenciju subjekata kontrole na način da bismo bili u mogućnosti posebno izdvojiti i precizirati podatke koji se isključivo odnose na nadzore iz nadležnosti inspektora za hranu u tržnim centrima. Ipak, najavljujemo da ćemo u planirane aktivnosti Inspektorata za 2025. ngodinu, dijelom i na Vašu inicijativu, poseban fokus staviti i na službeno uzorkovanje gotove hrane koja se prodaje u tržnim centrima – stoji u odgovoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.(faktor.ba)
 
akos.ba

Povezani članci