Parafiskalna paraliza bh. privrede: Prepreka za razvoj
Ukoliko ste novi poduzetnik ili obrtnik, vjerovatno ste se suočili sa nizom prepreka u poslovanju.
Piše: Viladana Panjeta
Ipak, ukoliko tek planirate da se upustite u poduzetničke i obrtničke vode, ugodno će Vas iznenaditi razni, za državu službeno neporezni, prihodi poznatiji kao parafiskalni nameti. Kako nazvati ovaj namet koji ste već jednom platili kroz porez?
Pod pojmom parafiskalni nameti misli se na različite vrste naknada koje je država nametnula. Ove naknade predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i “pratećih” korisnika koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od općeg interesa”. Tu se radi o raznim vrstama obaveznih taksi (komunalnim, administrativnim, sudskim, kantonalnim, općinskim taksama), naknada i članarina.
Tako se od zarada, između ostalog, odbija naknada za vode, turističke zajednice, šume, zaštitu od požara, zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda i mnoge druge, a za većinu njih privrednici ni ne znaju za šta služe ili gdje njihov novac odlazi. Parafiskalni nameti guše bosanskohercegovačku privredu, a novac se troši na državni aparat.
U BiH ne postoji jedinstven registar parafiskalnih nameta, a procijenjeno je da je bosanskohercegovačka privreda opterećena sa preko 300 parafiskalnih nameta, koji su „nametnuti“ od 45 različitih institucija. Sve u svrhu namirivanja silne birokratije.
BiH je zemlja u kojoj su, zavisno od područja na kojem posluju, poduzetnici izloženi brojnim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima. Ukoliko opterećenje poredimo sa zemljama Europske unije ili zemljama okruženja, najveće je opterećenje poduzetnika u BiH.
Naime, ukoliko poslodavac u BiH želi isplatiti plaću potencijalnom zaposleniku u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM vlastima kroz poreze i socijalne doprinose. Ovako visok iznos za plaćanje često rezultira time da se poslodavci odlučuju da ne zaposle nikog ili da zaposle ljude “nacrno” bez plaćanje poreza.
Prema istraživanjima u 2014. godini, opterećenje poslodavaca u FBiH je iznosilo 72,2% (najviše u regionu), a među najvišim u Europi. Sa ovako visokim opterećenjima, poslodavac za svaku isplaćenu marku radniku mora državi platiti 72 feninga, a sa svim ostalim parafisklanim nametima, u zavisnosti od kantona i općine, poslodavac mora da plati i do 90 feninga za svaku isplaćenu 1 KM.
S obzirom na to da je BiH zemlja u kojoj je nezaposlenost 42,9% (najviša u Europi, pored Španije i Grčke), visoka parafiskalna opterećenja negativno utječu na privlačenje stranih investicija i otvaranje novih radnih mjesta.
Naime, poslodavac plaća mnogo, radnik prima malo. Rezultat je nizak nivo produktivnosti, nezaposlenost i na kraju zapošljavanje nacrno. Sa ovom situacijom su upoznati i MMF i Svjetska banka. Procjenjuje se da je stvarna stopa nezaposlenosti u BiH zapravo oko 27%, jer znatan broj osoba koje se vode na evidenciji Agencije za rad i zapošljavanje zarađuje za život obavljanjem različitih neprijavljenih djelatnosti. S obzirom na visok nivo „sive ekonomije“ u BiH, ovu stopu nezaposlenosti od 27% uzimaju i MMF i Svjetska banka. Očigledno je da su svi svjesni situacije i da vlast treba pristupiti konkretnim koracima promjene ovakvog stanja.
Nužno je napraviti evidenciju svih fiskalnih i prafiskalnih opterećenja, izvršiti komparativnu analizu u odnosu na zemlje regiona i zemlje koje su do sada najviše investirale u BiH i region i na osnovu analize uraditi korekciju poreskih opterećenja ili eliminisati pojedina opterećenja sa ciljem poboljšanja konkurentnosti u BiH.
Čini se da se finansijsko opterećenje na privredu posljednjih godina povećavalo, a obim javnog sektora konstantno rastao uporedo sa nivoom plaća. Potrebno je daljnje smanjenje i racionalizacija. Sva neporezna davanja treba identificirati, a racionalizacija će značiti manje opterećenja za poduzetnike.
Zbog čega je potrebno rasterećenje privrede
Rasterećenjem privrede snizile bi se cijene izvoznih dobara što bi doprinijelo povećanju cjenovne konkurentnosti bosanskohercegovačke privrede. Na ovaj bi se način direktno utjecalo na stvaranje uslova za povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita koji je izražen u BiH. Rast izvoza bi omogućio rast prodaje na inostranom tržištu što bi omogućilo dva puta više radnih mjesta nego isti kvantitet prodaje na domaćem tržištu.
Jedna od najvažnijih odrednica ukupne konkurentnosti zemlje je poreska konkurentnost. Ona ustvari predstavlja takmičenje među državama u privlačenju stranih direktnih investicija poreskim instrumentima i podsticajima što utječe na privredni i ekonomski rast. Rasterećenje privrede bi moglo dovesti do povećanja konkuretnosti na domaćem i inostranom tržištu s jedne strane i smanjenja sive ekonomije sa druge strane.
Osnovni problem bosanskohercegovačke privrede je slaba konkurentnost domaće privrede koja je važna pretpostavka za dugoročan ekonomski razvoj. Svrha parafiskalnih poreza nije da pune budžete BiH, ali se najveći dio parafiskalnih nameta koristi kao budžetski prihod, jer parafiskalni nameti godišnje uzmu preko 500 miliona KM. Pustimo bh. privredu da diše!
