Otvorena uzana pruga Sarajevo – Bosanski Brod

Nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine 1878. godine, jedan od ključnih infrastrukturnih prioriteta nove vlasti bilo je povezivanje Sarajeva sa ostatkom carstva. Tako je započeta izgradnja prve uzane (uskotračne) željezničke pruge, koja je nosila naziv K.u.K. Bosnabahn. Sjedište ove željezničke uprave prvobitno je bilo smješteno u Derventi.

Etapna izgradnja i povezivanje s Austro-Ugarskom

Gradnja pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva odvijala se postepeno između 1878. i 1882. godine. Prva dionica do Dervente završena je krajem 1878, a potom su redom dovršene sljedeće dionice:

• Doboj – 12. februar 1879.

• Žepče – 22. april 1879.

• Zenica – 5. juni 1879.

Posebno važan datum bio je 5. oktobar 1882. godine, kada je u Sarajevo stigao prvi voz ovom uzanom prugom.

Spojna pruga između Slavonskog i Bosanskog Broda (dužine 3,484 km) dovršena je 5. jula 1879. godine, čime je pruga iz BiH povezana s mrežom Austro-Ugarske monarhije. Time je omogućen kontinuitet saobraćaja iz dubine imperije sve do središta Bosne.

Željeznička stanica i ruta

Tokom vožnje od Bosanskog Broda do Sarajeva, koja je u normalnim uslovima trajala oko 9 sati, putnici su prolazili kroz brojne željezničke stanice, uključujući:

B.Brod, Sijekovac, Lužani, Derventa, Doboj, Maglaj, Zavidovići, Žepče, Zenica, Kakanj, Visoko, Ilijaš, Vogošća, Reljevo, Rajlovac, Alipašin Most, Čengića Vila, te konačno – Sarajevo.

Gašenje pruge

Kako su se razvijale moderne željezničke rute sa širim (normalnim) kolosijekom, uskotračna pruga je postepeno izlazila iz upotrebe:

• 1966. – otvaranjem normalne pruge Sarajevo – Ploče ukinuta je dionica Lašva – Sarajevo.

• 1968. – ukinute dionice Doboj – Usora – Teslić i Derventa – Doboj.

• 1969. – ukinuta dionica Bosanski Brod – Derventa.

• 1975. – posljednja etapa Zenica – Lašva povučena iz saobraćaja, čime je čitava pruga ugašena.

Prvi poštanski žig

Simbolični dokument vremena bio je i poštanski žig “ZUG NoI SARAJEVO – B.BROOD”, izrađen 4. januara 1890. godine. On svjedoči o značaju željezničke linije ne samo za transport ljudi i robe, nego i za komunikaciju i razvoj poštanske mreže.

Pruga Sarajevo – Bosanski Brod bila je više od pukog infrastrukturnog projekta. Predstavljala je vitalnu arteriju koja je povezivala Bosnu i Hercegovinu s ostatkom Austro-Ugarske, omogućujući ekonomski razvoj, bržu komunikaciju i bolju povezanost sa svijetom. Iako danas više ne postoji, ostaje trajno upisana u historiju kao simbol modernizacije jedne regije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Akos.ba