Otkrivanje državnih arhiva: Lustracija partizana, rehabilitacija ustaštva/četništva?
Piše: Mehmed Halilović
Koji su motivi i koje se sve opasnosti kriju iza najnovije inicijative u Hrvatskoj da se svi državni arhivi otvore “za sve bez izuzetka” i “pod jednakim uvjetima”
Ima li danas intrigantnije društvene i političke teme od tajnih dosjea i arhiva? Državnih, policijskih, partijskih? Što su društvene i državne transformacije veće, pogotovo kad su revolucionarne, kao ove u našem regionu na prelazu između dva stoljeća i dva milenija, to su veće javna znatiželja i politička opsjednutost ovom temom. Ali, veće su i manipulacije.
Tajne arhive iz BiH “razgrabljene”
Nema države nastale na temeljima bivše Jugoslavije u kojoj rasprava o tajnim arhivama nije prisutna. Makar povremeno.
U Srbiji su desne političke partije i radikalni krugovi najviše insistirali na skidanju zabrana s određenih dokumenata i na ovaj način stvarali teren za rehabilitaciju četničkih vojvoda. Sličnih inicijativa je bilo i u Crnoj Gori. U Hrvatskoj je ova tema prisutna gotovo pred svake izbore, najčešće u obećanjima HDZ-a, da bi kasnije bila zaboravljena. Sada je ponovno obnovljena kroz inicijativu Mosta.
Ni BiH nije izuzetak, sa svim svojim specifičnostima. Ključna je činjenica da je najveći dio njenih tajnih dokumenata “razgrabljen” na tri strane. Dr. Mirsad Abazović tvrdi da je dio njih završio i u Beogradu i u Zagrebu.
Opširnije na portalu Analiziraj.ba.
