Omer ef. Redžić: „Kako Bošnjaci ispraćaju ramazan i dočekuju Bajram u Prijedoru?“  

U ramazanskom intervjuu za portal Akos.ba, sa Omerom Redžićem, imamom Čaršijske džamije u Prijedoru, smo razgovarali o ramazanskim danima u Prijedoru i njegovom džematu, te porukama i ljepotama mjeseca posta.

Razgovarao: Nedim Botić

Imam ste Čaršijske džamije u Prijedoru. Kako je ramazan dočekan u Prijedoru?

Hvala Allahu postoji kod ljudi taj proces neke pozitivne uzbuđenosti pred dolazak ramazana, pa vidite ljude kako čiste i uređuju svoje kuće, pripremaju se za aktivnosti koje su predviđene dolaskom Ramazana. U našem džematu, Čaršija-Stari Grad u Prijedoru organizovano je hemijsko i dubinsko čišćenje kao i svake godine naših džamija, Čaršijske džamije koja je nacionalni spomenik kulture Bosne i Hercegovine i Sultan Ahmedove u Starom Gradu. Džematski odbor je zamijenio elektroinstalaciju kako bi bila spremna za kandilje u toku ramazana i sve ostale neophodne aktivnosti kako bi džamije za ramazan blistale. Ove godine, nažalost, primjetna je slabija posjeta ljudi, jer naši ljudi iz dijaspore nisu stigli. Svaku noć evo već dvije godine naše džematlije Goretić Džesko i Zinajda dijele lepinje ramazanije klanjačima na teravih namazu kako bi isti imali za sehur friške lepinje. Hvala Allahu ostale aktivnosti idu predviđenim redoslijedom.

Bošnjaci u Prijedoru?

Prijedor je grad koji sa sobom nosi hipoteku strašnih zločina i genocida, u protekloj agresiji, tako da katarza u tom kontekstu je jako spora, ali smatram da nije i nedostižna. Ako posmatramo opće stanje u državi, i taj val migracija uglavnom mladih i radno sposobnih ljudi, vidjećemo i da je Prijedor jedan od gradova kojeg napušta pomenuta kategorija i to u zabrinjavajućem porastu. Po nezvaničnim saznanjima ukupno Bošnjaka po CIPSU u Prijedoru i dijaspori ima oko 30.000 sa ličnim kartama, iz tog broja možemo vidjeti da je to gotovo trećina ukupne populacije u Prijedoru. Od toga broja na području Prijedora po nezvaničnim informacijama živi od 5-8000 bošnjaka od  kojih veoma mali broj, gotovo neznatan participira u političkom i ekonomskom programu u administraciji Prijedora što zbog političke nemoći samih Bošnjaka, njihove stranačke rascjepkanosti i ja bih rekao neartikulirane političke vizije. Perspektivu je teško prognozirati kao i sve ostalo u današenjem vremenu, nekako perspektivu više identifikujem za koncept koji u sebi sadrži sistemski program rada, zalaganje, ulaganje i ponekad odricanje. Dobra perspektiva počiva na jako dobro uloženom trudu.

Ramazanske aktivnosti džemata Čaršija?

Naš džemat kako smo već rekli, posjeduje dvije džamije, u obje se klanja teravih namaz, s tim da se u Čaršijskoj džamiji, uču mukabela održava predavanje i ramazanska duženja. Sedamnaestu noć Ramazana, cjelokupan džemat ode u Sultan Ahmedovu džamiju u Starom Gradu gdje se prouči prigodan program, uče ilahije, te održi predavanje sa porukama Bedra. Naravno, u svojim aktivnostima, imamo i socijalne segmente aktivnosti gdje nastojimo da posebno obratimo pažnju na one kategorije ljudi koji nemaju osnovna sredstva za životnu egzistenciju. Organizujemo veliki džematski itar kojeg evo već pet godina financira fondacija Bostel iz Amerike, kao  i omladinski iftar u našem džematu. Pored našeg džemata u Prijedoru egzistira još šesnaest džemata koji manje više imaju iste i slične aktivnosti.

Šta Vam prvo padne na um kad spomenemo ramazan?

Kako čovjek se uozbiljuje u svom životnom odrastanju, tako i njegove asocijacije na momente u životu se urezuju dublje i dublje, posebno one koje nosimo iz djetinjstva. Ramazan kad se spomene, meni se vrate te slike iz djetinjstva kad smo pokušavali postiti prvo prvi dan ramazana, onda srednji i posljedni, jer to je bio mehanizam privikavanja na ramazan nas djece u našoj porodičnoj kući. Ramazan je naravno najljepši period godine, koji odgaja ljude, i nikako ga ne bi trebali propustiti u svojim kućama, jer je on veliki bereket za porodicu.

Možeš li sa nama podijeliti neku uspomenu ili događaj koja te posebno veže ramazan­?

Naravno, uvijek će mi ostati u sjećanju kad sam kao softa klanjao ramazan u muslimanskoj Jasenici, nadomak Bosanske Krupe, a gore ljudi, gotovo svaka kuća u taj vakat se bavila stočarstvom, i pretpostavljate svaki iftar se služila jagnjetina. Za sehur jagnjetina, za iftar jagnjetina. Softa bi po tradicji kružio po džematu po par dana kod svakog džematlije. I tako dvadeseta noć Ramazana, došao sam u jednu kuću koje je bio red da priredi boravak za softu, i pita mene domaćin, jedan lijepi džematlija, efendija šta bi ti volio iftariti? Kad sam mu rekao, brate dao bih sve na svijetu da mi neko napravi kljukušu domaću, rekoh odrastao sam uz nju, kaže gazda: slušaj efendija u mojoj kući hodža nikad nije jeo kljukušu pa nećeš ni ti, nego sam ja rekao sinu da mahsuz ispeče jagnje da bude friško za iftar. I tako sam ja mahsuz jeo jagnjetinu po dvadeseti put u tom džematu.

Kako Vi i Vaša porodica provodite ramazanske dane?

Pošto sam ja jako zauzet tokom ramazana, kao imam u džematu, ostaje žal što dragocjeno vrijeme mubarek ramazana ne mogu posvetiti svojoj porodici u onolikoj mjeri koliko bih htio. Ali ono koje preostaje, trudim se da zajedno sa suprugom Edinom te kćerkama Sarom i Merjemom provedemo kvalitetno.

Imate li neku poruku za naše čitaoce?

Dragi moji, mjesec Ramazana je enciklopedija blagodati u svim segmentima ljudskog života, šteta bi bila da propustimo tu priliku. Pored te fizičke i zdravstvene koristi, ramazan je i duhovni filter za sve naše moralne nečistoće kojih ima svako od nas. Mi muslimani u Bosni i Hercegovini imamo svoju instituciju u kojoj možemo pravilno za ovo vrijeme u kojem se nalazimo da artikuliramo svoja vjernička prava, i svako insistiranje na pojedinačnim rješenjima može biti štetno po nas, zato u ovim ramazanskim danima savjetujem svima nama da slušamo upute i propise Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, da se čvrsto držimo svoje zajednice, jer je ona milost, i da se ne razjedinjavamo jer je to loše i vodi u propast. Allahu, očisti nam nijete, naša srca ispuni međusobnim razumjevanjem, daj nam smirenost i mudrost u postupcima našim, dobro ovog i onog svijeta, i sačuvaj nas patnje u vatri.

Akos.ba