Omanić: Institucionalna segregacija Bošnjaka u Stocu se nastavlja

U općinama u Federaciji BiH u kojima su Hrvati većina, a koje su bile dio teritorije tzv. paradržavne tvorevine Herceg-Bosne se i dalje provodi diskriminacija Bošnjaka kroz institucije. Najteže stanje je u Stocu i Čapljini, a ništa bolje nije u Kiseljaku, Vitezu, Kreševu, dok su Prozor i Posavina pozitivni izuzetak.

Stolac je nedavno dobio status grada zbog velikog broja nacionalnih spomenika. Međutim, nacionalno naslijeđe u Stocu je predmet devastacije od strane hrvatske vlasti koja želi promijeniti identitet i historiju Stoca.

Razgovarao: Voloder Sanadin

O položaju Bošnjaka Stoca i njihovoj borbi za ravnopravnost razgovaramo sa Esadom Omanićem, vijećnik Općinskog vijeća koji je predložen za predsjedavajućeg Vijeća.

Nasilno promijenjena demografska struktura

Prema popisu stanovništva 1991. godine Bošnjaci su bili većina u Stocu, ali tokom ratnih 90-tih Bošnjaci su protjerani iz Stoca, a većina muškaraca je prošla zloglasne logore Herceg-Bosne. Demografija Stoca je dodatno promijenjena naseljavanjem Hrvata iz srednje Bosne.

– Stolac je jedna od sredina koje su ostvarile najveći procenat povratka prijeratnog stanovništva. U Stocu su u agresiji uništeni svi objekti islamske arhitekture, većina nacionalnih spomenika sravnjena je sa zemljom, gotovo kompletna imovina Bošnjaka opljačkana je i/ili uništena. Sa masovnošću povratka veže se i današnje brojno stanje Bošnjaka Stoca  koji uprkos svim preprekama na putu povratka, stabilizacije prilika i razvoja, prema popisu iz 2013. godine čine značajnih 40 % populacije – kaže za Akos.ba Esad Omanić.

Jedan od resursa Stoca je njegova brojna i uspješna dijaspora čiji bi veći odaziv na izbore značajno promjeni omjer snaga u vijeću.

– Kada je u pitanju stolačka dijaspora, rekao bih da su to ljudi koji vole i osjećaju svoj zavičaj, ne zaboravljaju ga, vraćaju mu se i pomažu na različite načine. Roditi se u muzeju pod otvorenim nebom jeste privilegija i taj osebujan duh i karakter dodatno vezivo koje te ljude drži čvrsto uz Stolac i u ovom vremenu. Prostora za napredak naravno ima i s tim u vezi odgovornost je kako na onima koji žive daleko od rodnog grada tako i na nama koji smo danas ovdje – pojašnjava Omanić.

Uskraćivanje sredstva iz budžeta

Politika HDZ BiH u Stocu pokazuje suštu suprotnost od njihovih dominantnih stavova o ustavnosti, poštivanju zakona i principa.

– Odnos lokalne vlasti spram Bošnjaka Stoca teško je dovesti u ravan 21. stoljeća, 2022. godine u kojoj živimo, u vrijeme globalizacije i bogatstva različitosti kakvima se savremena društva ponose. Bošnjacima Stoca onemogućava se zapošljavanje u javnom sektoru. Opštinska administracija u svom sastavu broji svega 8-10% Bošnjaka što je u potpunom disbalansu sa procentualnom zastupljenošću. Bošnjaka nema na rukovodećim pozicijama niti jednog od sedam stolačkih javnih poduzeća.  Čak i u institucijama sa viših nivoa koje svoje urede imaju ovdje, političkim uticajem se onemogućava ili otežava zapošljavanje Bošnjaka. Stipendije koje Opština dodjeljuje učenicima i studentima u omjeru su 50:1 na našu štetu – dodaje Omanić.

Poznato je da su nacionalni spomenici, odnosno islamska arhitektura izbrisana sa prostora koji je bio u sastavu tzv. Herceg-Bosne, ali u Stocu se ova destruktivna politika nastavila i u miru.

– Uzurpiraju se i nelegalno dograđuju nacionalni spomenici čime se pokušava mijenjati karakter historije Stoca. Ovdje ne postoje ulice Maka Dizdara, Alije Isakovića niti bilo kojeg od brojnih velikana koje je ova mala ali vrlo plodonosna sredina dala kroz prošlost a koji su imali tu sreću ili nesreću da se rode kao Bošnjaci. Infrastrukturni projekti i investicije kada je javni novac u pitanju redovno zaobilaze ona naselja i mahale u kojima dominantno živi bošnjački narod. Uporno se odbija imenovati predsjedavajućeg Opštinskog vijeća budući da bi po slovu Ustava FBiH ova pozicija u Stocu morala pripasti Bošnjacima ili Srbima – pojašnjava Omanić.

Stolac je najbolji primjer dvostrukih aršina međunarodne zajednice prema kršenju osnovnih ljudskih prava.

– Odnos međunarodne zajednice prema višedecenijskom ugnjetavanju i uskraćivanju prava Bošnjaka Stoca sadržan je u deklarativnoj podršci i povremenim blijedim reakcijama na pojave kakve je teško i zamisliti u društvima iz kojih ove eurobirokrate dolaze. Duh i karakter Bošnjaka ovog prostora zasigurno je jedan od temelja naše uporne borbe i uvjerenja da će prije ili kasnije doći vrijeme u kojem će Stolac postati grad jednakih prava i mogućnosti za sve njegove stanovnike – ističe Omanić.

Saobraćaj i turizam ubrzavaju ekonomski razvoj

U toku su dva infrastrukturna projekta koji će poboljšati saobraćajni položaj Stoca, a to magistrala koja spaja Neum i Stolac te izgradnja Koridora Vc preko Dubravske visoravni.

– Budući da se Stolac kroz historiju razvijao zahvaljujući između ostalog i položaju raskrsnice puteva između Istoka i Zapada, Dubrovnika i kontinentalnog dijela Bosne, sasvim sigurno će i nova komunikacija prema Neumu i petlja autoputa Vc na Dubravskoj visoravni imati pozitivan efekat na ekonomska, ali i društvena kretanja na širem stolačkom području – smatra Omanić.

Pored navedenog, Jadransko-jonska autocesta je još jedan infrastrukturalni projekat važan za Hercegovinu koji će spojiti Koridor Vc i Trebinje, odnosno Crnu Goru upravo preko Stoca.

Jedan od potencijala Stoca je turizam.

– Ugodna mediteranska klima, kulturno naslijeđe, rijeka Bregava, gastronomija, smještajni kapaciteti, voćnjaci i vinogradi kojima Stolac obiluje ubuduće će biti u značajnijem fokusu i lakše dostupni kako domaćim tako i stranim turistima. Posebno se to odnosi na trenutne okolnosti kada gradovi poput Sarajeva muku muče sa hroničnim zagađenjem zraka dok u Stocu u isto vrijeme možete uživati u obilju sunca, na čistom zraku i kafi na otvorenom. U vremenu pandemije Covid-19 i novonastalih okolnosti brojni mnogi se odlučuju da svoje godišnje odmore provedu unutar granica domovine sto Stocu kao gradu biseru otvara dodatan prostor za pozicioniranje i podizanje rejtinga na karti poželjnih destinacija – kaže Omanić.

Uprkos teškom stanju Bošnjaci Stoca su optimisti i uvjereni su u bolju budućnost.

– Da bismo razumjeli taj fenomen upornog djelovanja pod pritiskom trebamo se vratiti u prošlost i pročitati barem dio onoga što su vrijedni ljudi tog vremena zapisali o Stocu. Stolac je zaista dao ozbiljan broj uspješnih i dokazanih ljudi, a u neskladu sa svojom brojnošću što ovoj činjenici daje dodatnu težinu. U tom svjetlu, Stolac i u narednih 5 do 10 godina vidim kao grad aktivnih, upornih i uspješnih ljudi iz svijeta poduzetništva, kulture, sporta pa i politike kao neizostavnog dijela životnog mozaika – zaključuje na kraju razgovora Esad Omanić.

Akos.ba