Vi ste ovdje
Home > Uncategorized > Olimpijske igre između dva svjetska rata ispunjene politikom (1)

Olimpijske igre između dva svjetska rata ispunjene politikom (1)

Ukoliko bi svjetsku historiju između dva svjetska rata htjeli periodizirati sa stanovišta međunarodne politike to je poprilično problematično, u tom slučaju bismo morali reći da su u Evropi dvadesetih godina glavni problemi bili kolektivna sigurnost, razoružanje i Njemačka reparacija, dok vodeće evropske demokratske sile Francuska i Velika Britanija nisu zauzimale ista stajališta. SAD su manje-više vodile izolacionističku politiku, i samo se povremeno angažovali na rješavanju pitanja njemačkih reparacija i njemačke valute.

Period neizvjesnosti 

Dešavanja nakon Prvog svjetskog rata u Europi i u svijetu nisu bila niti malo miroljubiva, baš naprotiv zemlje poražene u ratu i nezadovoljne versajskim ugovorom počele su razvijati osvajačke težnje koje će dovesti do još krvavijeg Drugog svjetskog rata. S druge strane zemlje trećeg svijeta (Afrike i Azije) počinju razvijati nacionalne svijesti, što dovodi do mnogo lokalnih ratova i smanjivanja imperija velikih. Čitava ova situacija odrazila se i na stagnaciju sporta, koji je tokom rata potisnut u drugi plan. Tek nakon završetka Prvog svjetskog rata, sport ponovo dobija na važnosti, a u prilog konstantaciji idu i održavanja Olimpijskih igara, te fudbalskih Svjetskih prvenstava.

Olimpijske igre i politika

Godine 1914. u Lionu je odlučeno da će se organizacija VI olimpijskih igara 1916. godine dodijeliti Njemačkoj. Kada je ta odluka i definitivno bila objavljena, Berlin je krenuo veoma užurbano sa pripremama. Na istom sastanku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK-a) usvojen je prijedlog da se VII Olimpijske igre održe u Budimpešti, što je bilo priznanje Mađarima za vodeću ulogu u olimpijskom pokretu, još od samog početka. Na sastanku u Lionu pojavljuje se prvi put olimpijski znak. Bilo je to pet krugova: plave, žute, crne, zelene i crvene boje, povezanih u lanac. Ovi simboli imaju za cilj predstaviti zajedništvo naroda svih kontinenata učesnika ove smotre. Uz olimpijske krugove stoji i moto: Citius – Altius – Fortius – sa značenjem: brže, više, jače. MOK je na prijedlog Kubertena usvojio olimpijski znak koji će postati službeni znak Međunarodnog olimpijskog komiteta. Na svim sastancima međunarodnih sportskih organizacija vođena je veoma snažna kampanja za popularizaciju Olimpijskih igara u Berlinu.

Nažalost, VI Olimpijske igre nisu održane. Umjesto olimpijske himne, grmili su topovi, hiljade ljudi su postale žrtve Svjetskog rata. Tek poslije četri godine velikog i iscrpnog rata poražena je Njemačka, a njene saveznice potpisuju predaju. Bez obzira što se nisu održale Olimpijske igre u Berlinu, one zadržavaju svoj redni broj šest.

Za Akos.ba piše: Admir Lisica

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top